Obama (ipak) traži zeleno svjetlo od Kongresa

Barack Obama želi da zna šta o vojnim udarima na Siriju misli Kongres. Izjavio je kako se on lično zalaže za vojne udare i da kao vrhovni komandant armije ima opciju da samostalno naredi početak akcije, ali je na veliko iznenađenje američke javnosti potom saopštio svoju odluku: "Ipak, vjerujem kako naša moć ne treba da počiva samo na snazi vojske, nego i na tome da smo uzor drugima - kao vlada naroda i vlada za narod. Zbog toga ću od predstavnika naroda u američkom Kongresu zatražiti saglasnost za početak napada."

Napad još nije na vidiku

A to znači da neće tako brzo doći do vojnog udara na Siriju. Članovi Kongresa se nalaze na godišnjem odmoru, a prva sjednica je zakazana za 9. septembar.

Vojno gledano, to ne predstavlja nikakav problem, tvrdi Obama. "U Generalštabu su mi rekli kako smo u stanju da izvedemo napad, pa bilo to sutra, sljedeće sedmice ili sljedećeg mjeseca."

Obama se ovim potezom izlaže velikom političkom riziku. I to ne samo na vanjskopolitičkom planu. Na ovaj način on izaziva nezadovoljstvo kod onih koji su očekivali brzu reakciju protiv sirijskog predsjednika Bašara el Asada. Međutim, i na unutrašnjopolitičkoj sceni bi mogao doći u nezgodnu situaciju. Naime, u ovom trenutku se uopšte ne zna kako će reagovati Kongres.

Republikanci žele da oslabe predsjednika

Obamine demokrate imaju većinu u Senatu. Međutim, kod ovakvih pitanja se može desiti da nekim senatorima njihova savjest bude važnija od pripadnosti stranci. U Predstavničkom domu Kongresa većinu imaju republikanci. Mnogi od njih željno čekaju priliku da oslabe predsjednika.

Tako je republikanski poslanik Peter King već izdao saopštenje u kojem stoji kako "predsjednik Obama ne želi da preuzme odgovornost koju ima kao vrhovni komandant armije i tako slabi autoritet budućih predsjednika".

Da Obama ne može da računa na slijepu poslušnost stranačkih kolega potvrdio je poslanik demokrata Charles Rangel: "Bez sumnje bih u ovom trenutku glasao sa "ne". Kada bacate bombe na drugu državu, onda je to rat, a ratove po Ustavu SAD-a proglašava Kongres. Još uvijek nisam vidio uvjerljive dokaze da bih glasao za tako nešto."

Postoji li svađa među predsjednikovim savjetnicima?

Obama dobro zna za ovakve stavove, baš kao i da su mišljenja podijeljena i u njegovom vlastitom timu saradnika. Predsjednik je ovu odluku donio još u petak (30.8.) uveče, čemu su se usprotivili neki njegovi savjetnici. Ipak, CNN prenosi, pozivajući se na svoje izvore u vladi, da su sada svi spremni da podrže predsjednika u njegovim nakanama.

Obama će naredne dane iskoristiti kako bi obrazložio svoje stavove i dobio što veću podršku. I to ne samo u SAD, nego i u inostranstvu. "Moje pitanje svim senatorima i međunarodnoj zajednici glasi: Kakvu poruku šaljemo svijetu ako jedan diktator otvoreno otruje stotine djece, a da mu se ništa ne desi?" Obama smatra da bi to bila pogrešna poruka i da se na to mora odgovoriti vojnim udarom.

Međutim, građani SAD su umorni od ratova, pokazuju ankete. A senatore i poslanike na njihove pozicije biraju upravo američki građani. Ukoliko Obamin plan propadne, onda će biti dvostruko oslabljen: na unutrašnjem i na vanjskopolitičkom planu.

Autor: Rolf Büllmann/Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Snježana Kobešćak