180112 Neonazi-Datei

U centralnoj bazi podataka će policija i tajne službe od sada čuvati informacije u vezi sa neonacistima. Odgovarajući nacrt zakona njemačka Vlada je usvojila u srijedu (18. januara). Njemačka ministarka pravosuđa Sabine Lojthojzer Šnarenberger najprije je bila skeptična. „Šta je novo u toj bazi podataka?“, uzvratila je ova političarka Liberalne stranke (FDP) na zahtjev ministra unutrašnjih poslova Hansa-Petera Fridriha, inače političara Hrišćansko-socijalne unije (CSU), da se osnuje centralna baza podataka o neonacistima. I odista, ideja nije sasvim nova, jer od 2001. već postoje različite baze podataka, koje su međusobno povezane, o desnim i ljevičarskim ekstremistima kao i o politički motivisanim kriminalcima.

Najoštrije oružje u borbi protiv ekstremista

U međuvremenu je ministarka pravosuđa, na insistiranje kolega iz Vlade, popustila. Pod pritiskom serije ubistava desnih ekstremista koja je otkrivena u novembru 2011. i mnogobrojnih propusta u radu Službe bezbjednosti, nova, zajednička baza podataka trebalo bi da postane najoštrije oružje u borbi protiv neonacista. Njemačka savezna Vlada želi da ubuduće policija i obavještajne službe – Služba za zaštitu ustavnog poretka i Vojna obavještajna služba, povežu informacije o desnim ekstremistima u ovoj velikoj bazi podataka. U već postojećoj, podatke čuva i koristi isključivo policija. Ministar unutrašnjih poslova Hans-Peter Fridrih, kaže: „U ovoj bazi podataka informacije o desnim ekstremistima čuvaće kako obavještajne službe, tako i policija. One će biti obavezne da to čine. Vjerujem da ćemo na taj način obezbijediti protok informacija."

U novoj bazi podataka biće znači daleko više informacija i one će stajati na raspolaganju većem broju korisnika. Njeni zagovarači očekuju da će na taj način brže otkriti desno-ekstremističke strukture i da će moći da ih gone. Teroristička grupa „Nacionalsocijalističko podzemlje“ (NSU), koja je postala poznata 2011., a koja po svemu sudeći snosi odgovornost za deset ubistava, dugo je ostala neotkrivena, u prvom redu zbog loših struktura komunikacije između različitih službi bezbjednosti. Tako naprimer, pripadnici Službi za zaštitu ustavnog poretka šestnaest njemačkih saveznih zemalja, do sada nisu bili obavezni da svoje informacije saopšte centralnoj Službi za zaštitu ustavnog poretka. Ministar unutrašnjih poslova Hans Peter Fridrih objašnjava kako bi ova baza podataka trebalo da funkcioniše: „Čiji će podaci biti sačuvani u ovoj bazi podataka? Onih lica koja su konkretno osumnjičena da pripadaju nekoj terorističkoj ili kriminalnoj organizaciji, koja su već bila osuđivana ili okrivljena. Ali, i podaci osumnjičenih kod kojih je pronađeno oružje, eksploziv i slično. Sačuvaćemo i podatke o desnim ekstremistima koji pozivaju na nasilje ili ga podržavaju. Kao i podatke lica za kontakt i organizatora.“

Otkrivanje opasnih osoba

Biće sačuvani lični podaci kao što su ime, starost, porijeklo i porodični status, kao i informacije o posjedovanju automobila, oružja i bankovnog računa. Predsjednik Službe za borbu protiv kriminala, Jerg Cirke, izjavio je da ova baza podataka predstavlja značajan korak u borbi protiv desničarskog ekstremizma. On je izjavio: "Želimo da u zajedničkoj bazi podataka okupimo, kako aktuelne informacije Službe za zaštitu ustavnog poretka, tako i službi za borbu protiv kriminala federacije i pokrajina, kako bismo pravovremeno otkrili opasna lica na sceni ekstremne desnice. Biće sačuvane informacije i o njihovim mjestima boravka, kao i o ličnim vezama."

Opoziciona stranka Ljevice kritikovala je osnivanje zajedničke banke podataka. I organi bezbednosti i Služba za zaštitu ustavnog poretka raspolažu sa više nego što je dovoljno instrumenata i kompetencija u borbi protiv desničarskog terorizma, izjavio je Jan Korte, stručnjak za unutrašnju politiku ove stranke. Jadno je da Savezna Republika Nemačka , zbog ustanova koje loše rade, sada ograničava osnovna prava, rekao je on. Ni jedna druga stranka u parlamentu nije kritikovala osnivanje zajedničke banke podataka i zato saglasnost za proširena ovlašćenja organa bezbednosti važi kao sigurna.

Autori: Marsel Firstenau/Mirjana Kine-Veljković

Odg.ur. Belma Fazlagić-Šestić