Nuklearna energija u Mađarskoj zelena, jeftina i nezavisna? | Politika | DW | 28.11.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

analiza

Nuklearna energija u Mađarskoj zelena, jeftina i nezavisna?

Nuklearna energija je put u zelenu budućnost - u to je ubijeđena mađarska vlada. Sa novim ruskim blokom reaktora vlada u Budimpešti želi da garantuje manje emisije štetnih gasova i manje troškove.

Dok brojne države EU, među njima i Njemačka, žele da sad već u potpunosti odustanu od nuklearne energije, druge se pak, u borbi protiv klimatskih promjena, sve više zalažu za nuklearne elektrane. Pored jeftinije električne energije i veće nezavisnosti, kao argument se posebno ističe manja emisija štetnih gasova. Ali, da li nuklerane elektrane mogu da budu put za izlazak iz klimatske krize?

Nuklearna energija dijeli EU

Da, kaže mađarska vlada i nije usamljena u tome. „Kako bismo dobili bitku za klimu, potrebna nam je nuklearna energija", stoji u saopštenju, koje je sredinom oktobra 2021. objavilo deset država EU, uključujući Finsku, Češku i Poljsku.

- pročitajte još:Utjecaj atomske energije na klimu

Perjanica u proizvodnji je zagovornica atomske energije – Francuska, koja trenutno investira u moderne reaktore iz sopstvenog razvoja. Mađarska želi da proširi svoju nuklearku ruskog tipa. Ona se nalazi u gradiću Paks na Dunavu, ni dva sata vožnje južno od Budimpešte, samo sat i po od hrvatske i srbijanske granice. Pored dosadašnja četiri bloka, trebalo bi da budu izgrađena još dva – Paks II.

Dobro za prirodnu sredinu i potrošače?

Kada se traže razlozi za igradnju nuklearnih postrojenja, mađarska vlada ukazuje na ekološke i ekonomske aspekte. „Bez atomske energije nema zaštite klime, zelene budućnosti i niskih dodatnih troškova“, saopštilo je na upit DW-a Ministarstvo nadležno za izgradnju bloka Paks II. Atomska energija u Mađarskoj je, dodaje se, zbog geografskog položaja, jedina funkcionalna  tehnologija za proizvodnju električne energije: pouzdana, u industrijskoj razmjeri i bez emisije štetnih gasova. Osim toga garantuje povoljne cijene i dugoročnu pokrivenost energetskih potreba.

- pročitajte još:Renesansa nuklearne energije

No, veoma je sporno da li atomska energija zaista doprinosi zaštiti prirodne sredine. Pored katastrofalnih efekata koje mogu da imaju potencijalne havarija reaktora, kao i još uvijek neriješenog pitanja adekvatnog odlaganja nuklearnog otpada, nisu zagarantovane ni niže emisije štetnih gasova. Jedna sveobuhvatana studija, sprovedena u 123 zemlje, koja je prošle godine objavljena u naučnom časopisu „Nature“, došla je do rezultata da emisije štetnih gasova u zemljama koje proizvode nukleranu energiju nisu ništa manje nego u onim koje nemaju nuklearke.

Novi blok u seizmološki aktivnoj zoni

Osim toga nuklearna elektrana Paks direktno utiče na floru i faunu u neposrednoj blizini, naglašava Andraš Perger, ekspert za klimu i energetiku iz mađarskog ogranka Greenpeace-a. Ispuštanjem vode koja se koristi za rashlađivanje reaktora u Dunav, može se osjetno povećati temperatura vode te rijeke, posebno kod niskog vodostaja i kada svi blokovi rade.

„Već sada je rashladna voda najznačajniji faktor koji utiče na prirodnu sredinu“, kaže Preger. Maskimalna zakonski dozvoljena temperatura 500 metara nizvodno do fabrike je 30 stepeni. U avgustu 2018. Dunav je, prema riječima predstavnika komapnije, na tom mjestu dostizao u međuvremenu kritičnih 29,8 stepeni. No, nezvanična mjerenja trusta mozgova „Energetski klub" pokazuje da su temperature bile znatno iznad graničnih vrijednosti.

Perger takođe ističe da se novi blokovi nalaze u seizmološki aktivnoj zoni. On sumnja da su pri izboru mjesta ispoštovani svi propisi. Ove procijene dijeli i Zavod za prirodnu sredinu susjedne Austrije, koji je u izvještaju ovog ljeta lokaciju Paksa II označio kao „neprikladnu". Mađarska vlada pak tvrdi da su sprovedena sva neophodna istraživanja i da je lokacija 2017. godine klasifikovana kao – seizmološki bezopasna.

Koliko je nuklearna energija nezavisna?

Ne samo da su novi blokovi reaktora bezbjedni, već garantuju i povećanu energetsku nezavisnost Mađarske, objavila je kompanija MVM na svojoj internet stranici. Međutim, eksperti se ne slažu oko toga da li će reaktori zaista smanjiti visoku stopu uvoza energije u Mađarsku, jer i tehnologije i goriva dolaze iz Rusije. Eksperti su u studiji iz 2020. utvrdili da oko tri četvrtine energije dolazi izvan državnih granica.

Odluka mađarske vlade da se i dalje oslanja na rusku nuklearku, ima različita razloge, kaže dr Andraš Deak, jedan od autora studije. U suštini, činjenica je da Mađarska nema značajnija nalazišta sirovina, kao na primjer Poljska. „Istorijski gledano u zemlji nije bilo izvora energije“, smatra Deak, zbog čega je opcija bila gradnja sovjetske nuklearke 1970-ih i 1980-ih godina. Po završetku real-socijalizma uglavnom je ostao na snazi konsenzus za nukleraku.

Niske cijene energije kao predizborna obećanja

Za nacionalno-konzervativnu partiiju Fides, premijera Viktora Orbana takođe bi i predizborna obećanja mogla da igraju određenu ulogu. Za nju je energetska politika već dugo centralna tema. „Fides se 2014. snažno založio za smanjenje dodatnih troškova u domaćinstvima, za šta bi onda morale da budu obezbijeđene niske cijene gasa - i to od Gazproma, glavne kompanija od koje Mađari uvoze gas“, kaže Deak. Povoljan faktor bi mogao da bude i zaključni ugovor sa ruskim državnim nuklearnim koncernom „Rosatom“.

Sa stanovišta Vlade Mađarske, presudni su bili reaktori ruskog tipa koji su već u pogonu – ne želite valjda na jednoj lokaciji dvije različite tehnologije, što bi moglo dovesti do problema - branio je Orban svoju odluku u Parlamentu Mađarske. „Stoga, ako želimo nuklearnu elektranu, neophodno je da bude ruska“, kazao je premijer.

Nedostatak transparentnosti

Direktna dodjela ugovora „Rosatomu" izazvala je oštre kritike opozicionih partija i civilnog društva, isto kao i finansiranje projekta ruskim kreditom u visini od preko 10 milijardi evra. Pri tom bi zbog realtivno visokih kamata, četiri i pet procenata, kao i pada kursa forinte, poreske obveznike na kraju sve moglo da košta i preko utvrđenih12,5 milijardi evra.

Kritičari se takođe žale da je vlada ugovor proglasila pitanjem od nacionalne bezbijednosti – zahvaljujući sopstvenom, zbog toga usvojenom zakonu – i može da pod ključem drži detalje ugovora narednih 30 godina. Pet nevladinih organizacija se obratilo Ustavnom sudu da im se dozvoli uvid u akta, ali im je taj pokušaj propao. Sud, koji se sve više kritikuje zbog nedostatka nezavisnosti, zaključio je da zakon nije nesrazmjerno ograničio slobodu infromisanja.

Manje nade za protivnike nuklearne energije

Za razliku od Njemačke i Austrije, u Mađarskoj nema širokog antinuklearnog pokreta. Različita istraživanja pokazuju da je većina Mađarica i Mađara, posebno nakon nesreće u Fukušimi 2011. - protiv produženja rada i dogradnje Paksa.

Ali, prepreke za izlazak iz ugovora za Paks II ili pak za odustajanje od nuklearne energije su ukupno gledano visoke: pored rastućih cijena energenata, potrošačima prijeti takođe plaćanje odštete Rusiji.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu