Deutschland Wirtschaft Modell

Onaj ko je prije samo godinu dana tvrdio da će privredni rast Njemačke biti dvostruko veći od rasta u ostalim zemaljama EU, vjerovatno je bio ismijan. Međutim sada svi govore o malom privrednom čudu, o Njemačkoj kao lokomotivi Evrope. Prije samo godinu i po dana stvari su izgledale potpuno drugačije. Njemačka izvozno orjentisana privreda je trpjela zbog privredne krize u svijetu. Uobičajenim kritikama kako je Njemačka isuviše birokratska i nefleksibilna država, tokom finansijske krize u Grčkoj pridodana je još jedna: izvozno orjentisana privreda je razlog za neravnotežu u Evropi i u svijetu.

O tome više niko ne priča. Sadašnji uspjeh je mješavina pametnih političkih odluka i dugoročnog, strateškog razmišljanja njemačkih poduzetnika. U političke odluke spada donošenje konjukturnih programa, što je bila praksa u cijelom svijetu, te finansiranje skraćenog radnog vremena, što je bila mjera specifična samo za Njemačku.

Pametne političke odluke

Pokazala se uspješnom strategija vlade da milijardama subvencija stimuliše firme da ne otpuštaju kvalifikovane radnike. Na taj način su te firme mogle bez zastoja i nove potrage za radnicima da preuzmu narudžbe za nove poslove, kada se ukazala potreba. Ova mjera vlade u Berlinu teško da bi bila prihvaćena da je privreda bila organizovana po takozvanom anglosaksonskom principu poslovanja po kvartalima. Njemačke firme su očito razmišljale strateški i dugoročno, a ne od kvartala do kvartala. One znaju da im, na duže staze, ionako prijeti opasnost da ostanu bez visokokvalifikovane radne snage. One znaju da ukoliko ne zadrže svoje radnike u periodima krize, da ih neće više dobiti nazad onda kada im budu potrebni.

A u ovom trenutku radnici su itekako potrebni. Njemačka mašinska industrija bilježi talas otvaranja novih radnih mjesta. Samo u avgustu je broj narudžbi porastao za 45 odsto. Njemačka trgovačka i industrijska komora računa da će tokom 2011. biti potrebno novih 300.000 radnika.

Ne samo Mercedes i Porsche

Dobar dio njemačkog privrednog čuda ima da se zahvali strukturi privrede u ovoj zemlji. Izvozni uspjesi se ne bilježe samo zahvaljujući poznatim imenima poput Porschea ili Mercedesa. Ravno 1000 njemačkih firmi srednje veličine su u svojoj struci vodeće u svijetu. Osim toga 90 odsto tih firmi pripada takozvanoj proizvodnoj industriji, dakle privrednom sektoru koji je samo prije nekoliko godina ismijavan kao "old economy", kao industrija koja se uglavnom prebacuje u Kinu i druge države s jeftinom radnom snagom. Nasuprot tome "new economy", koja ima anglosaksonski pečat i zasniva se na uslužnim i djelatnostima finansijske branše, pukla je kao napuhani mjehur od sapunice.

Autori: Rolf Wenkel/A. Slanjankić

Odg. ur.: Z. Arbutina