Novinari u BiH najizloženiji političkim pritiscima i prijetnjama | Politika | DW | 11.05.2022

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Napadi na novinare u BiH

Novinari u BiH najizloženiji političkim pritiscima i prijetnjama

Tokom 2021. registrovano je 26 slučajeva napada, prijetnji i pritisaka na novinare i medije u BiH, među kojima i tri fizička napada. Linija za pomoć novinarima bilježi međutim 71 slučaj kršenja novinarskih prava u BiH.

Posljednji u nizu napada na novinarke i novinare u Bosni Hercegovini dogodio se 6.maja, kada je predsjednik Demokratskog narodnog saveza (DNS) Nenad Nešić verbalno napao Snežanu Mitrović, novinarku N1 televizije iz Banje Luke. Napadu je prethodilo pitanje novinarke „da li Nešić, poput predsjednika SDS-a Mirka Šarovića, posjeduje nekretnine u Beogradu, ili poput nekih državljana BiH u Dubaiju?" Nakon toga, Nešić je verbalno napao Snežanu, nazivajući je ružnim riječima, te spominjući njenu porodicu. Snežana, koja se novinarstvom bavi već 17 godina, za DW kaže kako se navikla na takve stvari, ali da one nisu i ne smiju biti normalne. „Moja jedina reakcija nakon napada bila je ponovljeno pitanje", kaže ona za DW. 

Snežana Mitrović, novinarka N1 televizije iz Banje Luke

Snežana Mitrović, novinarka N1 televizije iz Banje Luke

Tokom 2021. godine registrovano je ukupno 26 slučajeva napada, prijetnji i pritisaka na novinare i medije u Bosni i Hercegovini. Od tog broja, zabilježeno je osam slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarkama, tri više u odnosu na prethodnu godinu, te 17 prijetnji smrću novinarima, verbalnih i drugih oblika prijetnji i političkih pritisaka. Prijavljeno je i šest napada i prijetnji upućenih medijskim kućama, te tri fizička napada na novinare i uposlenike u medijima. 

- pročitajte i ovo:  Srozavanje medijskih standarda u BiH

„Najbrojniji su bili slučajevi prijetnji i zastrašivanja novinarki i novinara, kao i različiti oblici pritisaka, koji su često dolazili od predstavnika institucija sa različitih nivoa vlasti. Povećan je i broj slučajeva prijetnji novinarima putem društvenih mreža“, navodi Maja Radević, autorica izvještaja o nivou medijskih sloboda i sigurnosti novinara iz Udruženja BH novinari. 

Maja Radević, autorica izvještaja o nivou medijskih sloboda i sigurnosti novinara iz Udruženja BH novinari

Maja Radević, autorica izvještaja o nivou medijskih sloboda i sigurnosti novinara iz Udruženja BH novinari

Linija za pomoć novinarima, koja djeluje u okviru Udruženja “BH novinari”, prošle godine je zabilježila 71 slučaj kršenja novinarskih prava i medijskih sloboda, u što spadaju i radni sporovi, mobing i tužbe za klevetu. 

Marko Divković, predsjednik Udruženja BH novinari, kazao je da stanje medijskih sloboda u BiH oslikava “dobro poznatu skraćenicu SMS”. 

"To su strah, mržnja i siromaštvo koju vlast proizvodi i kontinuirano njeguje, a najbolja ilustracija je nedavni izvještaj Reportera bez granica, gdje je BiH nazadovala čak za devet mjesta. Kako god pogledamo ekonomski, pravni i sigurnosni položaj novinara sve je gori. Jedan od razloga za to je što nam je i ukupna situacija u BiH sve gora i što smo kao profesionalna zajednica vrlo podijeljeni”, smatra Divković. 

Marko Divković, predsjednik Udruženja BH novinari: Stanje medijskih sloboda u BiH oslikava “dobro poznatu skraćenicu SMS. To su strah, mržnja i siromaštvo koju vlast proizvodi i kontinuirano njeguje

Marko Divković, predsjednik Udruženja BH novinari: Stanje medijskih sloboda u BiH oslikava “dobro poznatu skraćenicu SMS. To su strah, mržnja i siromaštvo koju vlast proizvodi i kontinuirano njeguje"

Kako se navodi u izvještaju, ekonomski položaj novinara nikada nije bio lošiji, jer više od 53 posto novinara/ki imaju plate niže od prosječne neto plate u BiH koja iznosi 530 eura.  Većina novinara u BiH ima platu između 250 i 750 eura.  

„Male plate nisu nikakav motiv da se radi profesionalno, male plate su oblik pritisaka na novinare, a ako vidimo koliko novinara u BiH radi za minimalne plate, uz političke pritiske kojima su svakodnevno izloženi i tužbe, mislim da nam je perspektiva loša, ukoliko se ne ujedinimo i zajednički krenemo braniti svoja prava“, naglašava Divković.  

Prema podacima Udruženja, novinari u BiH rade u jako lošim uslovima, njihova radna prava se ne poštuju, a poslodavci im uglavnom daju ugovore na određeno vrijeme, dok im se prekovremeni rad ne plaća. 

„Taj pritisak i stres kojem su novinari izloženi unutar svojih redakcijaitekako se odražava i na kvalitet njihovog izvještavanja i rada”, navodi Maja Radević. 

Prema Svjetskom indeksu slobode medija za 2022.godinu, koji su objavili Reporteri bez granica (RSF), BiH se nalazi na 67. mjestu i pala je za devet mjesta u odnosu na prošlu godinu.

Prema Svjetskom indeksu slobode medija za 2022.godinu, koji su objavili Reporteri bez granica (RSF), BiH se nalazi na 67. mjestu i pala je za devet mjesta u odnosu na prošlu godinu.

Najjači su politički pritisci na medije 

Prema Svjetskom indeksu slobode medija za 2022.godinu, koji su objavili Reporteri bez granica (RSF), Bosna i Hercegovina se nalazi na 67. mjestu i pala je za devet mjesta u odnosu na prošlu godinu. U izvještaju RSF-a za BiH posebno se ističe politički utjecaj na medije, odnosno nastavak “manipulacije medijima u političke svrhe, posebno u javnim emiterima, ali i u onima u privatnom vlasništvu. 

I u Izvještaju Evropske komisije za 2021. naglašena je ozbiljna zabrinutost zbog političkog pritiska, zastrašivanja i prijetnji novinarima u BiH. 

Politički i finansijski pritisci na medije i novinare u BiH se nastavljaju, a zabrinjavajući je broj prijava u vezi sa govorom mržnje, navodi se u izvještaju State Departmenta o ljudskim pravima za 2021.godinu, koji je objavljen sredinom aprila. 

"Nasilje, zastrašivanje, uznemiravanje i prijetnje, uključujući prijetnje smrću novinarima i medijima, nastavljeno je tokom godine. Pasivni stav institucija, prije svega pravosuđa i tužilaštva, ostavlja prostor za prijetnje i pritiske da se nastave i pojačaju”, stoji u izvještaju. 

Zakoni dobri, ali se ne provode 

BiH ima dobru zakonsku regulativu o oblasti medija i zaštite novinara, međutim loše je provođenje zakona. Što se tiče legislative značajne za rad medija, tokom prošle godine pokrenuto je nekoliko korisnih inicijativa za unapređenje zakonskog okvira, uključujući novi Prednacrt zakona o slobodi pristupa informacijama, a prije toga i usvojenu inicijativu o izmjenama Zakona o zaštiti od klevete.  

Freelance novinarka Rubina Čengić

Freelance novinarka Rubina Čengić

Nedavno su zastupnici u Parlamentu BiH uputili inicijativu za izmjene Krivičnog zakona BiH, kojim će se napad na novinare/ke tretirati kao posebno krivično djelo. To jeste bitna inicijativa, međutim, kako kaže freelance novinarka Rubina Čengić inicijative na državnom nivou nemaju značaj u praksi. „Na državnom nivou to nije primjenjivo, već na nižim nivoima vlasti, koji imaju nadležnosti u ovoj oblasti“, objašnjava Čengić. 

Prema podacima Udruženja BH novinari, tokom 2021. godine, posredstvom advokatskog tima Linije za pomoć novinarima riješeno je ukupno 11 sudskih slučajeva u korist novinara, što je najveći do sada zabilježen broj tokom jedne godine. Prema podacima iz registra Linije za pomoć novinarima, u julu 2020. bilo je aktivno 289 tužbi za klevetu protiv novinara i medija. Blizu 80% tužbi protiv novinara i medija podnose politički dužnosnici i direktori javnih institucija. 

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu