Novi ustav za Siriju?
30. oktobar 2019
Formiranje Sirijske ustavne komisije trajalo je dvije godine. U srijedu (30.10.) će se ona prvi put sastati u Ženevi. Specijalni izaslanik UN za Siriju Ger Pedersen rekao je da od tog sastanka ne bi trebalo očekivati previše, te da Komisija neće moći da riješi krizu u Siriji. Ali, moći će da doprinese da se premoste mnoge razlike koje postoje među građanima Sirije i da među njima bude uspostavljeno povjerenje. To bi moglo dati podsticaj sveobuhvatnom političkom procesu u toj državi.
I generalni sekretar UN-a Antonio Guteres izrazio je optimizam. Rekao je da su se Sirijska vlada i radne grupe Komisije usaglasile oko „kredibilnog, ujednačenog i obuhvatnog ustavnog komiteta" koji podržavaju i Ujedinjene nacije. Komisija se zalaže za nov socijalni ugovor „koji bi trebalo da pomogne da se jedna razbijena zemlja oporavi".
Važno je prije svega da se rad na novom ustavu prenese na sirijsko društvo, kako je rekao Pedersen: „Sirijci će, a ne stranci, da rade na ovom ustavu, i sa njim će trebati da se saglasi sirijsko stanovništvo".
Nezavisna komisija?
I zaista, odluka o sastavu komisije je bila u rukama samih Sirijaca. To je rezultat mirovne konferencije u Moskvi iz januara 2018, gdje je to dogovoreno između sirijske vlade i „sirijske pregovaračke komisije“ opozicije Prema tom dogovoru, vlada određuje 50 od ukupno 150 članova komisije. Još 50 članova šalje pomenuta pregovaračka komisija, a odluka o tome ko čini treću trećinu Komisije biće u rukama sirijskog civilnog društva.
Ispravno je to što komisiju čine samo Sirijci, smatra publicistkinja i ekspertkinja za Siriju Kristin Helberg. Doduše, strani uticaj postoji. „Tako je Turska spriječila ulazak predstavnika kurdske Partije demokratske unije (PYD) u to tijelo. Rusija se uzdržala od direktnog uticaja na Komisiju, ali slijedi dalekosežniji cilj: „Vlada u Moskvi polaže na to da Komisija da Ustavna komisija izgleda kao političko rješenje sukoba koji je na vojnom planu odavno riješen. To Zapadu treba da dozvoli da se dogovara sa Asadom i pri tome sačuva obraz. Jer samo tako će Zapad biti spreman da finansira obnovu zemlje".
Predsjedavajući Kurdskog nacionalnog savjeta Kamran Hajo, član Komisije, smatra da njen čisto sirijski sastav nije garancija da će radni proces da se odvija fer i da će sve društvene grupe biti primjereno uzete u obzir. Paritetan karakter Komisije ne odslikava, kako kaže, stvarne odnose snaga u njoj. Opozicija je razjedinjena oko više pitanja i ne odlučuje o svemu jednoglasno. A s druge strane, vladin blok je jedinstvena cjelina. „Tamo ima 50 glava od kojih nijedan jedini ne ispada iz okvira. Režim nema namjeru da pravi sasvim nov ustav koji bi bio temelj novog političkog sistema", rekao je Hajo za internet-magazin Al monitor.
Jezik diplomatije
Mogu li Ujedinjene nacije da izdejstvuju da Asad postane umjereniji? Sirijski ambasador u UN-u Bašar Džafari se u Njujorku ponio diplomatski. Sirija, kako je rekao, sarađuje sa specijalnim izaslanikom i drugim bitnim faktorima pri osnivanju ustavotvornog komiteta. Ustav je najvažniji zakon koji odražava pogled sirijskog stanovništva na svijet, rekao je ovaj diplomata u UN.
Kristin Helberg kaže da Džafari njeguje retoriku Asadovog režima, te da ton koji se čuo u Njujorku ništa ne mijenja na odnosu snaga u samoj Siriji. Asadova vlada, kaže, nije spremna da ispusti vlast iz ruku: „I sada se sirijska delegacija predstavlja kao spremna na razgovore, dok u stvarnosti samo hoće da pobijedi u ratu i cementira sopstvenu vlast".
Interesi Evropljana
Evropski političari imaju svoj interes, kaže Helbergova – oni hoće da vrate sirijske izbjeglice u domovinu. „I zato sada polažu nade u Komisiju". I time vrlo uvećavaju njen značaj. Zadatak komisije je da pripremi demokratske izbore. A to podrazumijeva slobodu štampe i mišljenja kao i mogućnost političkog i civilnog angažovanja bez opasnosti, „a od toga je Sirija poslije 50 godina diktature veoma udaljena. Bez tih preduslova, izbori služe samo da se zamažu oči. Režim je prisvojio sve državne institucije da bi se održao na vlasti i glajhšaltovao društvo vladavinom straha. Na tome ništa neće promijeniti ni rad Ustavne komisije".