Novi stanovi za poslijeratne beskućnike | Politika | DW | 11.12.2011
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Novi stanovi za poslijeratne beskućnike

Posljednja dva kolektivna centra u Srebrenici i tri u Bratuncu su ovih dana ispražnjena: ključeve od 64 stana u dvije novoizgrađene zgrade, u Srebrenici i Bratuncu, dobile su porodice koje su živjele u najtežim uslovima.

default

Izbjeglice iz Srebrenice i Bratunca: nova zgrada i njeni stanari prilikom dobijanja ključeva

Srebrenica je i grad izbjeglica. Najprije, početkom rata u taj gradić, gdje je do tada živjelo blizu 10 000 stanovnika, slilo se više od 30 000 izbjeglica iz okolnog regiona. Računa se čak da je na vrhuncu ofanzive srpskih snaga na Srebrenicu prije njenog proglašenja zaštićenom zonom u tom gradu spas potražilo oko 45 000 ljudi. Poslije progona Bošnjaka u julu '95. godine, Srebrenicu ponovo zaposijedaju izbjeglice, Srbi iz Federacije - njih oko 10 000. Tu živi i nemali broj Srba sa područja opštine Srebrenica čije su kuće uništene. Oni nemaju gdje da se smjeste i sada su u statusu raseljenih lica. Uspostavom mira i provođenjem odredaba o povratku, većina izbjeglica odlazi dalje. Neki su se, ipak, vratili na 'svoje'. Mali broj nih je kupio kuću ili stan u Srebrenici. To su uglavnom uradili oni domicilni. U kolektivnim centrima su prije svih ostali stari, bolesni, iznemogli, bez ikog svog, oni čija je kompletna imovina uništena i koji nemaju mogućnost bilo gdje da odu.

Život u neljudskim uslovima

Flüchtlinge Srebrenica

Prije nego su dobile ključeve, izbjeglice su živjele i u barakama

Porodice koje su dobile ključeve od novoizgrađenih stanova prije toga su bile smještene u improvciziranim barakama, u drvenim švedskim kućicama koje su tu ostale još iz rata, te u bivšim školama i starom hotelu. Nađa Grad je iz Donjeg Vakufa. U Srebrenici je do sada, više od pet godina, živjela u drvenoj baraci kolektivnog centra u predgrađu Baratova. Uslovi neljudski. Na početku je tu u 50 soba živjelo isto toliko porodica. Za sve njih samo jedan i to poljski WC i nijedno kupatilo. U toj jednoj prostoriji se spavalo, jelo,učilo, pralo…

"Tu sam bila sa dva sina od kojih je jedan bolestan od rođenja, imam penziju 168 KM. Od toga kao i ponekad od nadničenja drugog sina nekako smo svi preživljavali. Ovaj stan je za mene svetinja", kazuje baba Nađa sa suzama u očima.

Stojanka Milovanović je iz srebreničkog sela Vijogor. Ovo srpsko selo, udaljeno svega desetak kilometara od grada, potpuno je unišetno. Stojanka se nema gdje vratiti, živi sama, dvije kćerke su se udale i ne žive tu. Boluje od dijabetisa i već osam godina svakodnevno je ovisna o insulinu. Trebala bi piti i lijekove za krivni pritisak i slabo srce, ali kako kada njena penzija - kako kaže - iznosi svega 50 KM.

"Radujem se ovom stanu, ali ni sama ne znam kako ću sad živjeti. U kolektivnom centru nismo plaćali, struju , vodu i dobivali smo dnevno po jedan hljeb, sada ćemo to sve morati sami, ali kako i od čega", pita se Stojanka.

Starac Milan Janković je iz Donjeg Vakufa. 79–ta mu je godina i živi sa svojom 'babom' - kako zove suprugu. Sami su, djece nisu ni imali: "Tri puta sam imao moždani udar i sad ne mogu bez štapa da hodam. Naše je tamo u Vakufu sve zapaljeno i uništeno. Niko ne ide tamo. Nemamo se gdje vratiti. Tamo sam pravio dvije kuće i tada sam bio sretan. I danas sam, mogu reći, sretan jer sad kada imamo ovaj stan, znam da se nećemo potucati bez krova nad glavom pred kraj života", kaže Milan kroz suze.

Socijalno zbrinjavanje ugroženih

Flüchtlinge Srebrenica

Izbjeglice ispred svojih novih stanova

U stambene zgrade za izbjeglice u Srebrenici i Bratuncu Vlada RS je uložila po 1 200 000 KM dok je po 300 000 KM bilo učešće te dvije opštine. Programom tzv. 'Socijalnog zbrinjavanja' obuhavćene su najranjivije kategorije stanovništva sa minimalnim ili nikakvim primanjima. Predsjednika SO Srebrenica, dr. Radomira Pavlovića, pitamo kako će ovi ljudi plaćati režije u stanovima koje su dobili?

"Vjerujem da će ovi stanovi uskoro biti prenijeti u nadležnost lokalne uprave. Dogovoreno je da stanari ne plaćaju stanarinu, ali trebaju plaćati utrošak struje i vode. Nastojaćemo da i tu pomognemo koliko možemo putem Centra za socijalni rad i drugih nadležnih institucija. Vjerujem da ćemo kao i do sada u tome imati i pomoć od strane nadležnih ministarstava i Vlade RS", kaže Pavlović

Rješavanje stambenog pitanja za ukupno 5.400 porodica iz kolektivnih centara i najranjivijih kategorija raseljenih i izbjeglih osoba Bosnu i Hercegovinu će koštati 101 milion eura. BiH očekuje da će taj novac dobiti na regionalnoj Donatorskoj konferenciju za stambeno zbrinjavanje izbjeglih i raseljenih osoba u četiri zemlje regiona, koja bi trebala da se održi u aprilu naredne godine u Sarajevu.

Autor: Marinko Sekulić Kokeza

Odg. urednik: Senad Tanović