Novi sastanak lidera BiH 25. marta
23. mart 2009
Lider SNSD-a Milorad Dodik potvrdio je da bi sastanak trojice lidera trebalo da bude održan prije sjednice Savjeta za provođenje mira i da bi na njemu trebalo da budu razmatrana pitanja državne imovine i daljih evropskih tokova.
"Sastaćemo se da vidimo dokle se stiglo s osnovnim pitanjima i na koji način dalje odvijati razgovore. Mislim da bi trebalo razmatrati pitanje imovine i daljih evropskih tokova, koje treba zajednički da rješavamo i to je osnovno na šta treba da budemo usmjereni", objasnio je Dodik.
Predsjednik SNSD-a je ocijenio da priča o ustavnim promjenama zahtijeva drugačiji pristup, te da s obzirom na to treba da se odvija i mimo razgovora samo trojice lidera.
"Što se tiče ustavnih promjena, stvari su jasne, etablirane i mislim da traže priliku da se uključi širi krug i partija i institucija u sve to. Ono što smo do sada radili treba shvatiti kao neku inicijalnu priču", naglasio je Dodik.
Neizvjestan ishod
Lider SDA Sulejman Tihić je rekao da će na sastanku biti razgovarano o Prudskom sporazumu, ali da je prerano govoriti šta se od novog sastanka može očekivati.
"Planirano je da sastanak bude održan prije sjednice Upravnog odbora PIK-a. Razgovaraće se kako dalje sa Prudskim sporazumom, a vidjećemo kako će teći razgovor kroz koji će biti nametnuti neke od tema", rekao je Tihić.
Portparol HDZ BiH Mišo Relota rekao je da bi tokom narednog sastanka trebalo da bude razgovora i o nadležnostima na državnom nivou.
"Biće razgovora o državnoj imovini. Predviđeno je da se trojica lidera sastanu još jednom u ovom mjesecu. Drugi datum bi bio 31. mart u Mostaru, na dan otvaranja Sajma privrede", rekao je Relota, a prenose "Nezavisne novine".
Na sastanku u Prudu, održanom u novembru prošle godine, Dodik, Čović i Tihić su se saglasili da pitanje državne imovine bude riješeno tako što bi u vlasništvu države bila uknjižena nepokretna imovina potrebna za rad državnih institucija, uključujući i perspektivnu pokretnu i nepokretnu vojnu imovinu.
Ostala imovina, kao i neperspektivna vojna imovina, pripala bi entitetima, odnosno kantonima i opštinama, a u skladu sa potrebama njihovih institucija.