Novi izbjeglički logor na Samosu: gradić iza bodljikave žice | Evropa | DW | 24.09.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Grčka i izbjeglice

Novi izbjeglički logor na Samosu: gradić iza bodljikave žice

Grčka je otvorila novi izbjeglički logor. Zagovornici toga se nadaju boljim uvjetima za migrante koji tamo stižu, a kritičari upozoravaju na opasnost daljnjeg ograničavanja prava na azil.

Na brežuljku iza Vathyja, glavnog mjesta na grčkom otoku Samosu, nižu se barake i šatori. U vrijeme kad je u Grčku stizalo najviše migranata, 2018. i 2019., ovdje je živjelo osam tisuća ljudi, u blatu, bez zaštite od vrućine, hladnoće, kukaca, štakora i zmija.

Samos je jedan od „hotspotova", u kojima ljudi bi migranti trebali u uvjetima dostojnim čovjeka i brzo dobiti mogućnost podnošenja zahtjeva za azilom i onda ići dalje. Takav je plan bio 2017. godine. Stvarnost je izgledala drukčije. Higijenski uvjeti su bili katastrofalni, opskrba loša, netransparentni postupci: izbjeglički logori na grčkim otocima postali su simbol neuspjeha migracijske politike Europske unije.

- pročitajte i ovo:  "Ljudi i dalje žive u šatorima, tik uz more"

Forutanu je 27 godina, u Afganistanu je radio kao televizijski novinar. Pokazuje sveučilišne diplome i novinarske iskaznice. S obzirom na zanimanje u njegovoj domovini mu prijeti smrtna kazna. Ali, unatoč tomu grčke vlasti su odbile njegov zahtjev za azilom. Tri puta. Obrazloženje je bilo da nije mogao dokazati da je stvarno radio kao novinar. Slične stvari kao njemu događaju se i drugima.

Želim samo normalno živjeti i raditi svoj posao", kaže on tiho, „došao sam ovamo jer sam mislio da se ovdje poštuje ljudska prava". Jedna žena pored njega ne može suzdržati suze. I ona je iz Afganistana, i njezin zahtjev za azilom je odbijen. „Strahovito se brinemo za svoje obitelji kod kuće. Zašto mi koji smo ovdje ne dobijemo azil? Sad bismo trebali u novi kamp – ali mi jednostavno želimo otići odavde."

Schmitz I Fotos von Samos/Athen

Forutan iz Afganistana ne smije se vratiti jer mu prijeti smrtna kazna

„Guantanamo" na Samosu

Nitko na Samosu ne želi novi izbjeglički logor EU-a, ni tražitelji azila ni stanovnici otoka, koji se bune protiv – kako ga oni nazivaju – „Guantanama" na otoku. U noći prije prvog prebacivanja ljudi u novi izbjeglički logor izbio je veliki požar. Je li bio podmetnut, nije jasno, ali u njemu plamti srdžba zbog politike azila koja je nesposobna dati pouzdane odgovore na političke izazove.

Oko osam kilometara od Vathyja, tamo gdje nema ničega, sad se nalazi prvi od novih kampova. Oko 250 milijuna eura stavila je na raspolaganje Europska komisija u Bruxellesu za ovaj i još četiri logora na grčkim otocima. Logor je ograđen dvostrukom ogradom od bodljikave žice kakvu koristi NATO, između ograda su ravnomjerno raspoređeni nadzorni tornjevi.

- pročitajte i ovo:  Grčka: Zabranjena zona za migrante na Marici

Prijepor Bruxellesa i Atene

Ovdje bi trebalo biti mjesta za 3.000 ljudi. Na ulazu stoji natpis: "Closed Controlled Access Center of Samos". Naziv je rezultat prijepora između Bruxellesa i Atene. EU je bio strogo protiv naziva „zatvoreni" logor. Pokušali su se dogovoriti da to bude „kontrolirani ulazak i izlazak", ali Grčka nije htjela odustati od pojma „zatvoreni".

Tražitelji azila smiju napustiti kamp – ali samo određeni broj njih i na određeno vrijeme. Tko želi unutra ili van mora elektroničke brave otvarati karticom i otiskom vlastitog prsta. Prilikom otvaranja kampa grčki ministar za migraciju Notis Mitarakis je podigao grčku zastavu, a Beate Gminder, voditeljica Posebne skupine Europske unije za migracijski menadžment, europsku. Vladalo je slavljeničko ozračje.

Schmitz I Fotos von Samos/Athen

Centar zatvorenog tipa koji se smije napustiti samo na određeno vrijeme

Granice i ideali

„Grčka ispunjava svoje obveze i štiti europske granice i naše zajedničke ideale", rekao je Mitarakis prilikom svečanog otvorenja. „Ovdje postoje uvjeti za prihvat migranata dostojan čovjeka, bez prepunjenosti – i bez prekomjernog opterećivanja lokalnog stanovništva", dodala je Gminder.

Ali za stanovništvo grčkoga glavnoga grada Atene stvari izgledaju drukčije. Tamo su ulice pune tražitelja azila koji su prije toga bili na otocima. Dimitris Choulis, odvjetnik na Samosu, vidio je kako se prepunjena „džungla" na Samosu polako praznila. I oni čiji je postupak za dodjelu azila bio u tijeku i nisu smjeli napustiti otok, napustili su ga. „U lipnju se pojavila glasina da će trajekti prevoziti i njih", prisjeća se Choulis. Vlastima se sugeriralo da malo zažmire.

Kad tražitelji azila nestanu

Odvjetnik Choulis misli da se iza toga možda krije strategija vlade u Ateni. „Kad se otvori novi kamp oni će u Ateni provesti akcije i uhititi migrante koji su ilegalno napustili otok." Jer, po grčkom zakonu ljudi tako izgube pravo na postupak dodjele azila i mogu odmah biti stavljeni u pritvor za izgon.

Atena već dugo prakticira ilegalne strategije kako bi tražitelje azila držala dalje od grčke granice. Takozvani pushbackovi, kad se ljude nakon prelaska granice odmah vraća, a da ne mogu postaviti zahtjev za azilom, poznati su već duže vrijeme. Čak i za vrijeme otvaranja novoga kampa na Samos su stigla dva gumena čamca. Registrirana su samo dva Somalca, svi drugi, među kojima je bila i jedna sirijska obitelj, odmah su vraćeni u Tursku.

Schmitz I Fotos von Samos/Athen

Beate Gminder i Notis Mitarakis

Nasilje i zastrašivanje

U Bruxellesu su se već pomirili s ilegalnim protjerivanjem, kaže Choulis. Zato ovaj odvjetnik skreće pozornost na kriminalna djela povezana s pushbackovima. „Koncentriramo se na nasilje jer nitko ne može tolerirati da policijski službenici migrantima kradu novac ili ljude ponižavaju." Migranti uvijek iznova izvještavaju o takvim slučajevima. Dokazi su strašni, kaže Choulis, ali većina optužaba biva zaboravljena zbog sporosti grčkoga pravosuđa.

Na atenskom Trgu Viktorije sve je više izbjeglica, većinom iz Afganistana. „Ja sam u Kabulu radio kao prevoditelj. Ako se tamo vratim prijeti mi smrtna kazna. Unatoč tomu je moj zahtjev za azilom dvaput odbijen", kaže mladi čovjek koji ne želi otkriti svoje ime. U Ateni su ga odbile i humanitarne organizacije jer je ilegalno u zemlji. Kaže da noću spava u parkovima i pred ulazima u zgrade i nada se da će nekako dospjeti do zapadne Europe.

Schmitz I Fotos von Samos/Athen

Prosvjed izbjeglica u Ateni protiv vraćanja ljudi u Afganistan

Turska nije sigurna zemlja

U Turskoj je radio u mizernim uvjetima, a vlasti su ga šikanirale, priča ovaj mladi čovjek. A Grčka smatra susjednu Tursku sigurnom zemljom i zbog toga ovom Afganistancu ne želi dati azil ni nakon što su vlast u Kabulu preuzeli Talibani.

Sotiris Serbos, profesor za međunarodnu politiku i stručnjak za odnose Atene i Ankare, smatra takvo držanje Grčke problematičnim. „Turska nije potpisala Ženevsku konvenciju o zaštiti izbjeglica. Ja ne mislim da je ta zemlja sigurna. Trebali bismo se zabrinuti za sudbinu tih ljudi i zbog pravnog stanja u Turskoj i sve veće nesnošljivosti prema izbjeglicama."

Serbos smatra da je grčki odnos prema migrantima motiviran prije svega stranačkim kalkulacijama. „Svatko želi izbjeglice instrumentalizirati za predizbornu kampanju, a to zabrinjava", kaže Serbos. Mislim da će Grčka iskoristiti sva sredstva kako bi spriječila krizu koja bi mogla potkopati ulogu vladajuće stranke."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu