1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Novi Hladni rat i istok Evrope

Boris Kálnoky
28. oktobar 2018

Atomski rat u Evropi – o tome se radi i sporu između Putina i Trampa oko ugovora INF. Između frontova je podijeljena istočna Srednja Evropa – s kim će ko, i protiv koga, to nije sasvim jasno.

https://p.dw.com/p/37Gfu
Foto: privat

Predsjednik SAD Donald Tramp hoće da poništi ugovor INF – dogovor sa Moskvom iz 1987. prema kojem iz Evrope moraju biti povučene sve rakete srednjeg dometa. Kao da su se vratile osamdesete. Valja podsjetiti na odluku NATO od 12. decembra 1979. koja je omogućio da se od 1983. stacioniraju američke rakete „Peršing" kao i krstareće rakete kao odbrana od ruskih raketa SS-20. Izgledalo je da će Treći svjetski rat biti nuklearan i da će do njega doći u Evropi. Utoliko je veće bilo olakšanje kada su obje strane 1987. potpisale ugovor INF.

U Njemačkoj i u zemljama istočne i srednje Evrope postoje vrlo različita sjećanja na to vrijeme. U Njemačkoj je tada bio vrlo glasan „mirovni pokret" sa „marševima na Istok" i masovnim demonstracijama. Samo ne američke rakete srednjeg dometa! Na Istoku Evrope koji je bio pod ruskom okupacijom to je hvalila komunistička propaganda. No, u Poljskoj i Mađarskoj su mnogi tresli glavom u nevjerici. Tamo se od Zapada očekivalo da ih oslobodi ruskog jarma, a ne da kukavički jadikuje.

Čemu ugovor koji poštuje samo jedna strana?

Sada to, izgleda, opet počinje. Iz Njemačke se čuju glasovi upozorenja: ne smije se ugroziti mir. „Katastrofalna odluka", prenijeto je iz Ministarstva spoljnih poslova. Pri tome je onaj ko provocira danas – Rusija, kao što je to bila i onda. Tada raketama SS20, danas raketama 9M729 „Novator", koje su navodno kratkog dometa, a prema američkim saznanjima imaju domet do 3400 kilometara, dok su, prema poljskim saznanjima, nedavno stacionirane u ruskoj enklavi Kalinjingradu. To je povreda ugovora INF. I NATO to tako vidi. Čemu ugovor koji poštuje samo jedna strana?

Rusija je u Kalinjingradu stacionirala raketni sistem „Iskandar"
Rusija je u Kalinjingradu stacionirala raketni sistem „Iskandar" Foto: picture-alliance/dpa

Tvrd stav SAD u 80-im godinama je doveo do uspjeha. Ugovor INF je bio samo posljedica odluke NATO o stacioniraju „Peršinga". U istočnoj Srednjoj Evropi su i danas ubijeđeni da je tvrdoća jedini jezik koji Rusija razumije (ali nažalost jedini jezik kojim bogata i mekana Njemačka ne govori). Poljska ima „razumijevanje" za Trampovu odluku o INF.

Varšava se naoružava protiv Rusije i za to je 2017. dala više od 10 milijardi dolara, želi da jedna divizija SAD bude permanentno u Poljskoj, i ima jednu od najjačih armija u EU. Poljska i Mađarska su – žale se u Moskvi – dozvolile stacioniranje mobilnih američkih lansirnih uređaja MK41 koji bi mogli biti korišćeni i za ispaljivanje krstarećih raketa – dakle raketa srednjeg dometa, koje su zabranjene ugovorom INF. A to je, opet, reakcija na stacioniranje ruskih raketnih sistema „Iskandar" u Kalinjingradu. Smatra se da ti sistemi mogu biti korišćeni i za ispaljivanje novih raketa „Novator".

Pravo jačeg u politici

Usred ovog novog Hladnog rata, istočna Srednja Evropa je podijeljena. Dok Poljska i Rumunija, kao i najugroženije baltičke republike polažu na politiku čvrstine i vojne snage, na to se u Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj gleda pragmatičnije. Tamo ne osjećaju da ih Rusija toliko ugrožava kao sjeverni Istočnoevropljani. I hoće da posluju sa Putinom.

Ali, svi vide da dolaze nova vremena. Pravo jačeg je ponovo uvedeno u politiku, a u takvim vremenima se traži jaka vojska. U Istočnoj Evropi se naoružavaju. Prema istraživanjima mirovnog instituta SIPRI, izdaci za vojsku u istočnoj Srednjoj Evropi su se 2017. povećali za 12 odsto, a u Zapadnoj Evropi (gdje se računa i Njemačka) – za samo 1,7 odsto. Čak i Mađarska, čija je armija smiješno slaba, sada hoće da u okviru programa „Zrinyi 2026" ima „snažnu vojsku".

Prilikom posjete turskog predsjednik Redžepa Tajipa Erdogana obje strane su dogovorile intenzivnu kooperaciju u industriji oružja. Tu se ne radi samo o Rusiji. U ekstremnom slučaju, mogući su i sukobi između Ukrajine i Mađarske u Karpatskoj Ukrajini gdje se posljednjih mjeseci razvila kriza oko mađarske manjine. U Istočnoj Evropi se svi spremaju na opasnost od vojne konfrontacije – ali koga protiv koga, to nije uvijek jasno.

Boris Kalnoki (1961) dopisnik je lista Velt i drugih medija na njemačkom jeziku iz Mađarske. Autor je knjige „Zemlja predaka" u kojoj se nalazi na tragu sopstvenih predaka – među njima je i austrougarski ministar spoljnih poslova Gustav Kalnoki.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android