1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Novi američki socijalisti

Amien Essif
30. januar 2018

Poslije godinu dana Donalda Trampa na vlasti, rejtizi tradicionalnih stranaka u SAD – i Republikanaca i Demokrata – na najnižem su nivou. Istovremeno, na američku političku scenu definitivno su se vratili – socijalisti.

https://p.dw.com/p/2rkXt
USA Nominierungsparteitag Demokraten
Foto: Reuters/S. Audette

Samo 39 odsto Amerikanaca podržava Donalda Trampa nakon godinu dana provedenih u Bijeloj kući – to je najniži procenat u poslednjih 40 godina. Ali ni njegovim protivnicima, Demokratama, ne ide ništa bolje. Prema istraživanjima sprovedenim prošle godine, samo 37 odsto državljana SAD podržava Demokratsku stranku.

Da bi se vidjelo ko od toga profitira, mora se baciti pogled na krajnji lijevi dio američkog političkog spektra. Socijalističke organizacije – dugo bez gotovo ikakvog uticaja, a neke od njih čak i progonjene zbog svojih stavova – bilježe porast broja članova otkako je Tramp na vlasti.

Jedna od tih organizacija se po broju novih pristalica izdvaja: riječ je o Demokratskim socijalistima Amerike (DSA), organizaciji osnovanoj 1982. godine. Ona je godinama brojala negdje oko 6.000 članova. A onda se, za samo dva dana nakon izbora Trampa, DSA priključilo oko hiljadu novih ljudi. Danas ta organizacija ima oko 25.000 članova, tri puta više nego prije predsjedničkih izbora. To je čini najvećom socijalističkom organizacijom u SAD nakon Drugog svjetskog rata.

USA Demokratische Sozialisten Amerikas
Ruža na logotipu DSA: simbol socijalizma i socijaldemokratijeFoto: DW/A. Essif

„Kada je Tramp izabran, broj naših članova je eksplodirao", kaže za DW nacionalna direktorka DSA Marija Svart. Takav rast broja članova prema njenom mišljenju, nije samo vid protesta protiv Trampa, već razlog leži i u tome što Demokratska stranka nije u stanju da ponudi nekakvu inspirativnu opoziciju aktuelnom predsjedniku. „Naša organizacija je alternativa", kaže Svartova, „zato što se zalaže za one zajednice koje su Demokrate dugo zanemarivale".

Šta je to DSA?

DSA nije politička stranka, to je organizacija čiji članovi, većinom volonterski, podržavaju ljevičarske političare, radničke sindikate ili različite kampanje, recimo one koje se zalažu za uvođenje državnog zdravstvenog sistema. Organizacija koristi za sebe termin „demokratski socijalizam" kako bi se distancirala od autoritarnog državnog socijalizma kakav je bio u SSSR-u, prije svega u vrijeme Staljina.

Poznati članovi DSA su recimo filozofi Kornel Vest i Noam Čomski, ali i spisateljica Barbara Erenrajh. DSA sebe doživljava kao krovnu organizaciju, pod čime se podrazumijeva da se njeni članovi kreću od umjereno lijevih demokrata, pa sve do krajnje lijevih lenjinista (sljedbenika ruske revolucionarne ideologije s početka 20. vijeka).

USA Nominierungsparteitag Republikaner Anhänger von Bernie Sanders
Podrška mladih Berniju SandersuFoto: DW/H. Flores

Na izborima u novembru prošle godine, 15 kandidata koje je podržala DSA osvojili su poslanička mjesta u parlamentima u više gradova i saveznih američkih država. Neki od njih kandidovali su se na listi Demokratske stranke, a neki kao nezavisni kandidati. I iako Demokratska stranka i DSA ponekad podržavaju iste ljude, te dvije organizacije nemaju uspostavljene formalne odnose. Više članova DSA ocijenilo je za DW da Demokrate brinu moguće posljedice ukoliko bi podržale DSA. Demokratska stranka, istovremeno, nije odgovorila na zahtjev DW da prokomentariše DSA.

Berni Sanders – veliki podsticaj za DSA

Veoma malo američkih političara sebe opisuje kao socijaliste – s jednim značajnim izuzetkom: Berni Sanders. Taj senator koji je 2016. u trci za kandidata Demokratske stranke za predsjednika SAD za dlaku poražen od Hilari Klinton, sebe opisuje kao „demokratskog socijalistu".

To što je koristio taj izraz očigledno mu nije naškodilo: istraživanja iz oktobra 2017. pokazala su da je Sanders najpopularniji političar u SAD. S podrškom od 53 procenta, on je jedini političar na nacionalnom nivou iza koga stoji većina Amerikanaca.

Iako nikada nije bio član DSA, Sanders je ipak dio iste tradicije. Margaret Meklaflin, predsjednica vašingtonskog ogranka DSA, kaže da je Sanders – namjerno ili slučajno – nakon izbora Trampa doveo mnoge ljude do njene organizacije. „Mislim da je DSA privukla mnogo ljudi samo zbog svog imena, samo zbog toga kako je Sanders sebe definisao".

USA Demokratische Sozialisten Amerikas
Naljepnice sa likom Sandersa na laptopu jednog od članova DSAFoto: DW/A. Essif

Široko lijevo krilo

DSA nije jedina socijalistička organizacija u SAD koja bilježi porast broja članova. Brajan Bin iz Međunarodne socijalističke organizacije, kaže za DW da je broj članova njegove organizacije – značajno manje, ali i značajno ljevlje pozicionirane od DSA – porastao ove godine za 40 odsto. Njihovoj godišnjoj skupštini koja je u julu 2017. održana u Čikagu prisustvovalo je 2.000 ljudi, što je rast od 30 procenata u odnosu na prethodnu godinu.

„Prije svega su mladi ljudi ti koji u pozitivnijem svjetlu sagledavaju socijalizam", kaže Bin.

Povratak tog strašnog socijalizma

Sjedinjene Države su tokom svoje istorije sa socijalizmom imale bremenite odnose. Godine 1920. kandidat Socijalističke partije SAD Judžin Debs osvojio je gotovo milion glasova, ali iz zatvorske ćelije. Pedesetih je američki Kongres, predvođen senatorom Džozefom Makartijem, sproveo čitav niz sudskih procesa protiv američkih socijalista zbog njihovih pravih ili fabrikovanih veza sa Sovjetskim savezom, arhineprijateljem SAD. Socijalisti otada nemaju gotovo nikakav uticaj na američku političku scenu.

Neki analitičari procjenjuju da popularnost Bernija Sandersa i nedavni rast broja članova DSA pokazuju da je riječ o novoj eri prihvatanja socijalizma u SAD.

USA Demokratische Sozialisten Amerikas
Aplauz za senatora Sandersa na skupu na kome on promoviše ideju „Zdravstvena njega za sve“Foto: DW/A. Essif

„Pamtim osamdesete kada u američkoj politici nije bilo prljavije riječi od 'socijalizam'", kaže za DW dr Džejson Martinek, profesor istorije na univerzitetu u Nju Džersiju. „Danas to više nije tako. Čini se da su Milenijumci, oni koje za razliku od svojih roditelja ili baba i djeda ne opterećuje teret Hladnog rata, mnogo otvoreniji za socijalističke ideje."

I zaista, 51 odsto Amerikanaca koji imaju između 18 i 29 godina, izjavljuju da bi prije živjeli u socijalističkom odnosno komunističkom društvu, nego u kapitalističkom ili fašističkom, pokazuje istraživanje iz 2017.

Istoričar Erik Foner sa Univerziteta Kolumbija kaže za DW da je „interesovanje mladih ljudi za socijalizam danas definitivno veće". Ipak, podsjeća Foner, socijalizam Bernija Sandersa mnogo je bliži evropskoj socijaldemokratiji nego klasičnom socijalizmu.

„Kada ljudi danas govore o socijalizmu oni prije svega misle na nekakvu poboljšanu verziju 'Nju dila'", kaže Foner referirajući na talas investicija u infrastrukturu i socijalne službe nakon Velike depresije u SAD tridesetih godina prošlog vijeka.

Socijalizam poslije Trampa

I dok se Demokratska stranka trudi da održi svoje pozicije u borbi sa Republikancima, mnogi socijalisti uočavaju da su oni ti koji sve više osvajaju sljedeću generaciju glasača. Za Margaret Meklaflin iz vašingtonskog ogranka DSA, novi socijalistički trenutak vezan je za novu generaciju. „Većina komunista na Tviteru ima manje od 18 godina, njih nikakve emocije ne vezuju za Sovjetski savez", kaže Meklaflinova.

Za one na političkoj desnici riječ „socijalizam" možda jeste zastrašujuća, ali za mnoge mlade Amerikance ona nema nikakve negativne konotacije. Za ljevicu su to dobre vijesti.

„Polako izlazimo iz hladnog rata", kaže Margaret Meklaflin.