Novembar

List Frankfurter Rundschauje članku o konferenciji održanoj u Berlinu pored ostalog prenio: „Perspektiva ulaska u EU se u brojnim drugim državama pokazala kao djelotvoran podsticaj procesu provođenja neophodnih reformi. Na velikužalost, do takvog razvoja nije došlo u BiH koja je politički podijeljena duž etničkih linija.

Zbog toga je hitno potrebno da se pokrene nova inicijativa u tom smijeru, pišu ministri. Oni traže da se"politički lideri BiH pismeno obavežu daće na svim nivoima vlasti uspostaviti funkcionalne državne organe koji bi bili u stanju da efikasno sarađuju sa EU".

Osim toga oni traže da se lideri obavežu daće u saradnji sa EU izraditi reformski program kojiće BiH izvesti na put koji vodi u pravcučlanstva u toj organizaciji. Riječ je o privrednim i socijalnopolitičkim reformama, te o uspostavi efikasnih vlasti i pravne države. Steinmeier i Hammond traže od Hrvatske i Srbije, te od cijele EU i SAD, da se priključe njihovoj inicijativi i apeluju na političare u BiH da pokažu sposobnost djelovanja u interesu cijele države, nezavisno od etničkih interesa", prenosi list Frankfurter Rundschau.

Ultimativnaporukabh. političarima

PreuzimanjemvlastijetakozvanavelikakoalcijauNjemačkoj(činejedemokršćaniisocijaldemokratiop.red.) obećaladaćeusvijetupreuzetivišeodgovornosti. TojeiuBosniiHercegoviniprimljenokznanju, alinikonijezaistavjerovaodaNjemačkaovajputtozaistamisliozbiljnopišelisttaz.deinastavlja:

„Čini se da će to ovaj put biti drugačije. Zajedničkim pismom britanskog i njemačkog ministra vanjskih poslova na adresu novoizabranih bh. političara zahtjevaju se sveobuhvatne reforme u državi i privredi. To sve istina nije ništa novo, jer je to Brisel već odavno zahtijevao. Ono što se promijenilo je ton. Zahtjevi dvojice ministara vanjskih poslova u sebi imaju nešto ultimativno.

Uostalom, Bosni i Hercegovini se daju sveobuhvatna obećanja finansijske pomoći, ekonomske reforme trebaju pospješiti investicije. Za to u Briselu na raspolaganju stoji nekoliko instrumenata. Steinmeier i Hammond nacionalističkim strankama obećavaju čak, odlaganje zahtjeva za provođenjem presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu iz 2009. Strazbur je zatražio sveobuhvatne ustavne promjene. Njih prije svega žele izbjećo srpski i hrvatski nacionalisti. No oba entiteta - srpski isto kao i bošnjačko-hrvatski su polubankrot. Njima bi dobro došle finansijske injekcije iz Brisela. S druge strane, Zapad mora paziti da im Putin ne prepriječi put. Jer, Rusija je krenula u jednu kako ekonomsku, tako i političku ofanzivu na Balkanu. Pitanje je dakle, koliko će biti uspješna inicijativa iz Berlina i Londona”, piše list.

Ruska "ofanziva" na Zapadnom Balkanu

Pod naslovom 'Povratak u Hladni rat', Špigel piše o ruskom uticaju na Balkanu i podsjeća kako Rusija u Savjetu bezbjednosti UN-a prošle sedmice po prvi put nije glasala za produženje misije EUFOR-a u Bosni i Hercegovini. List piše kako Kremlj želi da onemogući dalje približavanje i prijem balkanskih zemalja u Uniju. "U analizi koju je uradilo njemačko Ministarstvo spoljnih poslova, pod nazivom 'Uticaj Rusije u Srbiji', stoji kako je Zapadni Balkan od strateške važnosti za Rusiju, odnosno kako Moskva nastoji da Beograd još tješnje vežnje za sebe. A to se ne odnosi samo na vojnu saradnju i isporuku gasa. U analizi se takođe napominje kako 'Moskva koristeći se svojom panslovenskom retorikom' i stavom u vezi Kosova u narodu uživa veliki ugled. 'Putinov cilj je da balkanske države koliko god može stavi pod pritisak kao bi se udaljile od učlanjenja u EU ili da kao članice utiču na to da odluke EU budu proruski orijentisane'," piše Špigel citirajući političara u Evropskom parlamentu Elmara Broka.

"Isto važi i za Srbiji susjednu Bosnu i Hercegovinu", piše dalje Špigel i dodaje: "'Stiče se utisak da Rusija pokušava preko dijela BiH, odnosno Republike Srpske ostvari uticaj na cijelu Bosnu i Hercegovinu', kaže ministar poljoprivrede Njemačke Kristijan Šmit koji je kao kancelarkin izaslanik nedavno boravio u BiH. Da su ove procjene ispravne potvrđuje i izvještaj veoma uticajnog ruskog Savjeta za spoljnu politiku 'Ruska 'soft-power' strategija' na Balkanu koji je predočen ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. A u njemu stoji: 'U ovom regionu, koji je tradicionalno povezan s Rusijom, ne možemo se ograničiti samo na to da investiramo u preduzeća. Mi moramo izdvojiti novac za infrastrukturu i ljude koji u Rusiji vide alternativnu svjetsku silu'.

Putinova igra oko Balkana

Neki Srbi u BiH se nadaju da bi Rusija mogla da im pomogne da se otcijepe od ostatka BiH i da se pripoje Srbiji. Koliko su ukorijenjena radikalno-nacionalistička mišljenja pokazalo se i kada je iz Haškog tribunala pušten na slobodu lider ekstremista Vojislav Šešelj, optužen za ratne zločine. U Beogradu ga je trijumfalno dočekala masa ljudi. Trenutno ne postoji opasnost da Srbija, Bugarska ili Mađarska okrenu leđa Zapadu i pređu na stranu Rusije. Ali bi se, s vremenom, moglo desiti da se poveća distanca prema Zapadu i da se one iz pragmatičnih razloga približe Moskvi", piše Die Welt.