Nove sankcije EU Rusiji zbog slučaja Navaljni | Politika | DW | 13.10.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Nove sankcije EU Rusiji zbog slučaja Navaljni

Ministri spoljnih poslova Evropske unije donijeli su odluku da se Rusiji uvedu nove sankcije zbog trovanja opozicionog političara Alekseja Navaljnog. Ali dijalog sa Kremljom o drugim krizama će se nastaviti.

Njemačko-francuska inicijativa je imala uspjeha. Na samitu ministara spoljnih poslova Evropske unije u Luksemburgu odlučeno je da se pripreme sankcije protiv ruskih saradnika tajnih službi koji su umiješani u trovanje opozicionog političara Alekseja Navaljnog. Na tome su zajedno insistirali njemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas i njegov francuski kolega Žan-Iv Ledrijan.

Navaljni je sredinom avgusta otrovan ruskim bojnim otrovom Novičok. On je potom izliječen u Berlinu.

Kršenje zabrane hemijskog oružja

Njemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas je izjavio: „Vjerujem da je izuzetno važno da Evropska unija pokaže jedinstvo kod ovako teškog zločina i kršenja zabrane upotrebe hemijskog oružja. To jedinstvo je EU danas i pokazala."

Heiko Maas

Heiko Maas, njemački ministar vanjskih poslova

Prvi čovjek briselske diplomatije Žozep Borelj nije još htio da saopšti pojedinosti o tome na koga će se tačno odnositi zabrana ulaska ili zaplijena imovine.

U isto vrijeme ministri spoljnih poslova zemalja-članica Evropske unije produžili su postojeće sankcije ruskim funkcionerima koji se dovode u vezu s napadom na ruskog dvostrukog agenta koji je radio za zapadne službe Sergeja Skripalja. Taj napad se odigrao 2018. u Velikoj Britaniji. Ruska vlast poriče bilo kakvu umiješanost u napade na Skripalja i Navaljnog. 

Dalja saradnja sa Rusijom

Njemački diplomatski predstavnici u Briselu nadaju se da će se poslije ovakve odluke smanjiti pritisak na Njemačku da zaustavi izgradnju Sjevernog toka 2 – gasovoda koji će preko Baltika povezivati Rusiju i Njemačku. Navaljni je zahtijevao obustavu gradnje kao dio sankcija.

Njemačka Vlada se drži svog stava da taj privredni projekat nije ni u kakvoj vezi s trovanjem opozicionog političara. A Evropski parlament, neke zemlje članice Unije kao što je Poljska, ali i Sjedinjene Američke Države, odavno traže zaustavljanje izgradnje Sjevernog toka 2. Žozep Borelj opominje da se „ne može ukupan pogled na svijet redukovati na taj nesrećni događaj sa Aleksejem Navaljnim". On je dodao da će EU i dalje morati da sarađuje sa Rusijom, jer ona igra važnu ulogu u nekim sukobima.

Primjer za to je sukob Jermenije i Azerbejdžana oko Nagorno-Karabaha. Ruski predsjednik Putin i francuski predsjednik Makron će, naravno, morati da razgovaraju u okviru takozvane „Minske grupe" o rješenjima za ovaj sukob.

Lukašenka bi trebalo kazniti

U slučaju bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka očito da je i Evropska unija izgubila strpljenje i spremna je da okrene novi list. Borelj kaže da vlasti u Minsku nisu pokazale ni najmanju spremnost da otpočnu dijalog sa opozicijom. Naprotiv, policija i dalje premlaćuje mirne demonstrante, napominje njemački šef diplomatije Hajko Mas.

Sada je Evropska unija dala zeleno svjetlo da se spremi novi paket sankcija u kojem će biti i Lukašenko. Borelj je naglasio da Lukašenko kao predsjednik nema ni osnovni demokratski legitimitet. On je dodao da Brisel zahtijeva nacionalni dijalog u Bjelorusiji, uz posredovanje Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) i da sankcije neće biti usmjerene protiv bjeloruskog naroda. Najavljeno je da će pomoć biti upućivana direktno nevladinom sektoru i humanitarnim organizacijama, mimo zvaničnog Minska. 

 Josep Borrell

Josep Borrell, povjerenik EU za vanjsku politiku

Sankcije će stupiti na snagu tek za nekoliko nedjelja jer je potrebna temeljna pravna priprema liste osoba protiv kojih su usmjerene sankcije kao i donošenje više formalnih odluka.

Sporne sankcije

Djelotvornost takvih sankcija protiv predstavnika vlasti u Belorusiji je upitna. Klara Portela, naučnica na Institutu za bezbjednosne studije Evropske unije, smatra da neće biti direktnog ekonomskog učinka sankcija, ali će žigosati ljude koji su na „crnoj listi". „Radi se o političkom dejstvu sankcija. To je jezgro njihovog djelovanja2, kaže Portela i dodaje da postoji mnogo razloga da se i predsjednik Lukašenko izloži sankcijama.

Međutim, ta politička analitičarka kaže da se time gube i neke mogućnosti. „Sve dok još nije na listi, može da mu se prijeti da će uskoro dospjeti na nju. Postojale bi mogućnosti za eskalaciju. Prijetnje su ponekad efikasnije od samih sankcija", smatra Portela. Ona objašnjava da do sada Lukašenko nije bio na listi i da je to bila poruka Lukašenku iz Brisela da je dijalog još uvijek moguć, a Sjedinjene Američke Države, Kanada i Velika Britanija su ga odavno otpisale.

Ankara provocira

Šef diplomatije Evropske unije Borelj smatra da Kipar ili Grčka ovaj put neće pokušati da odgode ili spriječe sankcije. U prvom krugu je Kipar pokušao svojim vetom da nametne i sankcije prema Turskoj. Na prethodnom samitu je Grčkoj i Kipru obećano da će Evropska unija u sporu sa Turskom oko prava na eksploataciju gasa u istočnom Sredozemlju stati na stranu Grčke i Kipra te da će do decembra temeljno preispitati odnose sa Turskom.

Ankara u međuvremenu opet provocira slanjem broda koji ispituje rezerve gasa u vodama na koje polažu pravo Kipar i Grčka. Evropska unija je kritikovala i otvaranje plaže Varoša na sjevernom dijelu podijeljenog Kipra, na kojem dominira Turska. Ta plaža je prije 46 godina postala dio „ničije zemlje" između grčkog i turskog dela Kipra, a sada je dostupna samo turskim Kipranima.

Borelj je izjavio da takvi postupci ne doprinose stvaranju povjerenja. On je najavio da će odnosi Evropske unije i Turske uskoro opet biti na dnevnom redu na samitu šefova država i vlada EU. Ali sankcije nisu spominjane – Turska je zvanično još uvijek kandidat za ulazak u Evropsku uniju i član Sjevernoatlantskog pakta.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android