1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nova vlada Srbije: iznenađenja na pomolu?

Ivica Petrović
12. august 2022

Da li se odugovlači sa formiranjem nove vlade Srbije, ko će biti u njoj osim SNS i predstavnika manjina i kakvu će politiku voditi? Pitanja je više, a samo jedno je za sada sigurno: o svemu odlučuje Aleksandar Vučić.

https://p.dw.com/p/4FRaA
Serbien Ministerpräsidentin Ana Brnabic (L) und Präsident Aleksandar Vucic
Foto: Miloš Miškov/AA/picture alliance

Odugovlačenje, licitiranje imenima potencijalnih kandidata, stvarni ili fingirani medijski sukobi unutar buduće koalicije i trapavi pokušaji predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da se predstavi kao neko ko ne odlučuje o personalnim rješenjima u narednoj vladi… Formiranje nove vlade Srbije odvija se po već ustaljenom receptu.

Zvanični rok od 90 dana počeo je da teče od 1. avgusta i, ako je suditi prema dosadašnjem iskustvu, moguće je očekivati da će se čekati sam finiš za konačnu odluku. Tom utisku doprinose i izjave Vučića koji je najprije najavio formiranje vlade do sredine avgusta, ali je u najnovijim izjavama taj rok već pomjerio za kraj ovog mjeseca.

Zadovoljavanje raznih interesa

Jasno je, naravno, da o svemu odlučuje Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka (SNS) se time čak i ponosi, komentariše za DW proces formiranja nove vlade novinar Nedim Sejdinović: „Taj proces je u svakom slučaju komplikovan, jer Vučić pokušava da zadovolji razne interese – od međunarodnog faktora, pa do unutrašnjih interesnih grupa – tako da je taj proces usporen prosto jer je to tako kada o tome odlučuje samo jedan čovjek, ali i zbog složene međunarodne i unutrašnje situacije.“

Nije baš sigurno da će se čitav proces završiti do kraja avgusta, dodaje Sejdinović, jer je taktika SNS upravo kupovina vremena. „Mislim da na brzinu formiranja vlade može uticati jedino neki ozbiljniji spoljašnji pritisak, ali bar za sada djeluje da Vučić ne reaguje na taj pritisak, tako da ćemo do kraja roka vjerovatno gledati taj neki rijaliti šou baveći se kadrovskim rješenjima, iako će se sve odluke i dalje donositi u kabinetu predsjednika Srbije.“

Serbien Belgrad Diskussion in der Regierung
Ko će biti novi članovi vlade?Foto: TV N1

Brže od očekivanog?

Moje su procjene, kaže izvršni direktor Centra za slobodne izbore i demokratiju (CeSID) Bojan Klačar, da SNS nema previše razloga da prolongira formiranje izvršne vlasti. „Više ne mogu da pronađem nijedan veliki razlog zbog čega bi SNS svjesno odlagao formiranje vlasti, kao što je to ranije bilo pitanje sankcija Rusiji. Sada je već jasno da se rat u Ukrajini na žalost neće skoro završiti pa mi se čini da taj razlog trenutno nema previše smisla.“

Klačar takođe primjećuje da se od 2016. formiranje vlasti odugovlači više nego što je potrebno. „Razlika je danas u tome što se formiranje izvršne vlasti prolongira zbog produženog izbornog ciklusa. U svakom slučaju, ne vidim neke političke razloga da se to odugovlači i čak mislim da SNS ima više razloga da taj proces ubrza. Prevashodno zbog toga što bi za Srbiju bilo bolje da probleme koji je očekuju, kao i dobar dio Evrope i svijeta, dočeka sa vladom u punom mandatu."

Ivica Dacic I serbischer Außenminister
Ivica Dačić, lider SPSFoto: Valery Sharifulin/TASS/picture-alliance

SNS i SPS – očekivana saradnja

Očekuje se da će SNS nastaviti koalicionu saradnju sa Socijalističkom partijom Srbije (SPS), iako je ta saradnja već dugo obilježena međusobnom netrpeljivošću. SPS se kao mlađi koalicioni partner uglavnom ponašao uzdržano, što se ne bi moglo reći za funkcionere SNS koji su otvoreno izjavljivali da socijalistima nije mjesto u vladajućoj koaliciji.

Nedim Sejdinović smatra da trenutno ne postoji alternativa koaliciji SNS-SPS. „Srpska napredna stranka može sama da formira koaliciju s manjinskim strankama, ali oni nisu navikli da vladaju s tankom većinom. Ono što se pojavljuje u medijima, vidim kao pozicioniranje u pregovorima, jer su biznis ulozi očigledno veliki. Drugi razlog ne vidim, jer su te dvije stranke ideološki i na svaki drugi način bliske.“

Saradnja tih stranka je veoma dobra, a posebno bih, kaže Bojan Klašar, istakao da je dobra saradnja dvojice lidera, Aleksandra Vučića i Ivice Dačića. „Politički je ta saradnja stabilna, na obostranu korist, i bilo bi iznenađenje da se u tom smislu nešto promijeni.“

Ništa ja tu ne bih mijenjao

Prateći deo formiranja vlade su i brojne medijske špekulacije oko kadrovskih rješenja buduće vlade. Licitira se tako sa imenima ministara koji neće zadržati svoje funkcije, ali i sa nekim novim imenima koja figuriraju kao kandidati za ministre.

Kada je riječ o mjestu premijera, za sada je glavni favorit dosadašnja predsjednica vlade Ana Brnabić. Kao moguće rješenje pojavljuje se i ime Marka Đurića, aktuelnog ambasadora Srbije u SAD. Kao objašnjenje, nudi se činjenica da je uspio da ugovori kratak susret s Džozefom Bajdenom i da bi to možda bio signal za čvršće veze sa Vašingtonom, ali naši sagovornici smatraju da je Đurić u SAD kratko i da njegov uticaj na srpsko-američke odnose nije veliki.

„Očigledno je da se Ana Brnabić pokazala kao kooperativna. Spremna je da ispuni sve što glavni šef kaže i ona je uostalom bila prvi političar koji je Aleksandra Vučića oslovljavao sa ’šefe’“, ističe Nedim Sejdinović.

Bojan Klačar skreće pažnju da „Ana Brnabić sada već ima ozbiljno političko iskustvo i da uživa veliko lično povjerenje Aleksandra Vučića. S druge strane, čini se da bi eksperimentisanje s nekim novim imenima u ovom trenutku bilo manje korisno vladajućoj stranci, imajući u vidu sve izazove s kojima će se Srbija suočiti.“

Marko Djuric
Kao moguće rješenje za premijera pojavljuje se i ime Marka ĐurićaFoto: picture-alliance/AP Photo/D. Vojinovic

„Konfuzna vlada“

Politika „balansiranja“ se može očekivati i u novoj vladi. To bi u praksi značilo da bi Srbija u novoj vladi ponovo imala „ruske ljude“, „američke ljude“, „antievropske" ili „proevropske" političare.

„Takva konfuzna vlada i konfuzna politika je nešto što Vučiću potpuno odgovara“, ocjenjuje Sejdinović i dodaje da se „u ovom trenutku ta smišljeno konfuzna politika isplatila – koja je malo proevropska, malo proruska ili prokineska, ponekad i proarapska, a malo i antievropska. Svima u svijetu oni pomalo trebaju i oni to apsolutno dobro naplaćuju.“

Bojan Klačar je optimista da će se nova vlada mnogo više baviti spoljnom politikom i evropskim integracijama i da će „stoga doći do velikog broja personalnih promjena u novoj vladi, kao i da će biti promijenjen Zakon o vladi. Vrlo je vjerovatno i da će SNS, u skladu sa svojom ranijom politikom, ponuditi barem jedno ili dva imena koja su na neki način iznenađenje.“

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu