Nova samosvijest Evropljana

Evropljani žele bolju saradnju sa SAD kada je riječ o savkladavanju raznih kriza. Nakon uspješnog posredovanja u ratu na Kavkazu, te uspješnog djelovanja u jeku finansijske krize, EU je stekla novo samopouzdanje u svom odnosu prema supersili s one strane Atlantika.

Nije slučajnost da EU želi da prije sutrašnjih izbora defniše svoju novu politiku prema SAD. Ministri žele da jasno definišu svoje ciljeve i prije nego što se otvori novo poglavlje odnosa. Jedno je sigurno: u ovom novom poglavlju Evropljani žele da Vašington na njih gleda kao na ravnopravne partnere. U zajedničkom saopštenju, koje je Francuska kao predsjedavajuća Unijom već pripremila, stoji: EU je svojom ulogom na Kavkazu i prilikom izbijanja finansijske krize pokazala da ima volju da djeluje i snagu da privuče nove partnere. EU se proteklih nedjelja pokazala kao uspješan međunarodni akter u rješavanju kriza.

Ravnopravan partner

EU želi da to i ostane, bilo kada je riječ o rješavanju krize na Bliskom istoku, o odnosima prema Rusiji, o rješenju problema tržišta finansija. Unija želi da se čuje njen glas u raspravama o reformi UN-a ili o krizi oko atomskog programa vlade Irana. Želja EU da se aktivnije uključi u rješenje brojnih svjetskih problema je bila vidljiva i u Kongu gdje su proteklog vikenda boravili britanski i francuski ministar vanjskih poslova Miliband i Kušner. Bernar Kušner je tom prilikom izjavio: "Nisam ovdje da bih intervenisao nego da bih pokušao da razumijem zbog čega u Kongu nema mira uprkos angažmana stanovnika, ali i međunarodne zajednice, odnosno EU-a."

Jasno je da se na svim ovim međunarodnim gradilištima mora sarađivati sa SAD. A ta saradnja mora biti bolja kada se u Bijelu kuću useli novi predsjednik.

Zbiti i vlastite redove

U deklaraciji čiji okviri su već sačinjeni piše i ovo: Evropskoj uniji i SAD mora poći za rukom da sile koje su u usponu, kao što su Kina i Indija, uključe u međunarodne sisteme donošenja odluka. Zajedničkim naporima se i Rusija mora nagnati da poštuje međunarodna pravila. Pri tome se na sastanku u Marseju neće težiti isključivo tome da se u svemu nađe zajednička linija sa SAD, kaže Benita Ferreoro-Waldner, komesarka za vanjske poslove unije: "Ali, od suštinskog je značaja da mi, EU, u odlučujućim pitanjima već ranije formulišemo naše pozicije."

Hoće li EU-u poći za rukom da se u odnosima s novim predsjednikom SAD nametne kao ravnopravan partner, zavisi u prvoj mjeri od toga da li će Evropljani naći najmanji zajednički nazivnik o odlučujućim problemima za koje tek treba tražiti rješenje.