Nova podjela Kaspijskog mora | Panorama | DW | 17.08.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Panorama

Nova podjela Kaspijskog mora

Nakon 27 godina, zemlje koje izlaze na Kaspijsko more složile su se oko nove podjele morskog dna. Da li je sada otvoren put za bolju eksploataciju nafte i gasa? Stručnjaci su skeptični.

U pitanju su dragocjena zemna blaga, ali i sfere geopolitičkog uticaja. Poslije raspada Sovjetskog Saveza 1991, oko Kaspijskog mora su nastale četiri nove države: Rusija, Turkmenistan, Kazahstan i Azerbejdžan. Zajedno sa Iranom, te zemlje već gotovo tri decenije pregovaraju o tome kako bi trebalo da bude podijeljeno dno Kaspijskog mora – na nižem diplomatskom nivou je od 1991. naovamo održano više od 50 sastanaka tih zemalja.

Zavisnost od Rusije

Karte Kaspisches Meer DE

Sada je postignuta saglasnost. Na samitu u kazahstanskom obalskom gradu Aktauu, šefovi država su se principijelno dogovorili o novoj podjeli i potpisali odgovarajući dokument. Time je otvoren put za povećanje eksploatacije nafte i gasa u regionu. Doduše, potrebni su i dalji dogovori, kao što je rekao iranski predsjednik Hasan Rohani. Tek treba utvrditi nove trase naftovoa i gasovoda.

Turkmenistan bi želio da preko Azerbejdžana sprovede u Južnu Evropu svoje energetske resurse. Evropa bi tako mogla da postane nezavisnija od ruskog gasa. Rusija je u prošlosti pokušavala da blokira gradnju transkaspijskog naftovoda kroz Turkmenistan prema Azerbejdžanu kako bi obezbijedila svoju poziciju snabdjevača Evrope gasom.

Bez tuđih vojski

 Kaspischer Gipfel in Kasachstan (AFP/Getty Images/A. Nikolsky)

Samit zemalja Kaspijskog mora u Kazahstanu

Stručnjak konsalting-firme Vud Mekenzi Ešli Šerman kaže da je potpisivanje dogovora izuzetno bitno za region. Sada bi moglo da se nastavi izvođenje projekata koji su bili zamrznuti. Doduše, ne treba računati da će proizvodnja brzo biti povećana. Zalihe nafte u regionu se procjenjuju na 50 milijardi barela, a gasa na oko 300 biliona kubnih metara.

U okviru novog sporazuma, Iran je dobio najmanji deo morskog dna i važi kao gubitnik u ovom dilu. I pored toga, Hasan Rohani je sporazum nazvao „važnim dokumentom", kojim, kako je dodao, ipak nisu raščišćene razlike u mišljenjima. Iranski predsjednik je pohvalio klauzulu dokumenta kojim se zemljama van pomenutog kruga zabranjuje vojno prisustvo u Kaspijskom moru – ono „pripada isključivo kaspijskim državama".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije