Nova „klima“ u financijskom sektoru
26. februar 2021
"Našu konkurentnost možemo osigurati samo ako financiramo privrednu transformaciju koja nam može osigurati dobru poziciju na svjetskom tržištu u budućnosti – i koja je kompatibilna s ciljem od 1,5 stupnjeva iz Pariškog klimatskog sporazuma te 17 ciljeva održivosti Ujedinjenih naroda", kažu predsjednici Savjeta SFB-a (Sustainable Finance) Karsten Löffler i Kristina Jeromin.
Po nalogu savezne vlade, oni su, s još 36 stručnjaka iz sektora gospodarstva, civilnog društva i znanosti, definirali moguća rješenja za financijska tržišta budućnosti. U Berlinu je upravo predstavljen njihov prijedlog konkretnih akcija, i to pod nazivom "Shifting the Trillions – održivi financijski sustav za Veliku transformaciju".
"Sad je na saveznoj vladi da preporuke Savjeta pretoči u konkretnu politiku", kaže Löffler.
- pročitajte i ovo: Njemačka zbog korone premašila klimatski cilj za 2020.
Šanse i rizici
Za sada je financijski sustav nedovoljno pripremljen na izazove u vezi sa zaštitom klime. "Mi smo suočeni s ekološkim i socijalnim izazovima kao nikada ranije. I svejedno mnogi privredni lideri podcjenjuju obim promjena", tako član Savjeta Ingo Speich (iz Deka Investa) opisuje situaciju: „A posljedica je da su poslovni modeli ugroženi, raste rizik takozvanih 'stranded assets' [mrtvi kapital, imovina koja je neiskoristiva]."
Savjet je stoga njemačkoj vladi preporučio provođenje pouzdane politike održivosti, jer Njemačka će tako „postati vodeća destinacija za poslovanje u oblasti Sustainable Finance [održiva financijska ekonomija]". A za to su, kaže se, potrebne ogromne investicije. Da bi se proizvodne procese uopće učinilo sposobnima da se nose s izazovima budućnosti, financijski sektor bi morao mobilizirati i odgovarajuća sredstva.
Još jedan važan instrument su klimatski izvještaji samih kompanija. Poduzeća bi tako trebala pokazati koje šanse i koje rizike oni vide na putu prema „klimatskoj neutralnosti” do 2050. – odnosno realizaciji cilja od 1,5 stupnjeva do 2035.
Savjet je poduzećima s više od 250 zaposlenika od 2022. preporučio da integriraju takve klimatske izvještaje u svoja financijska izvješća. „Tako bi i investitori mogli procijeniti može li se i u kojoj mjeri neko poduzeće nositi s nužnom transformacijom”, kaže član Savjeta prof. Karsten Neuhoff iz Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja (DIW).
- pročitajte i ovo: Zaštita klime: Struja umjesto dizela i za autobuse i kamione
Potrebni signali države
Za održivu orijentaciju financijskog tržišta je, po mišljenju Savjeta, važno i kako će se ponašati država. Trenutna investicijska politika savezne vlade i saveznih zemalja ne doprinosi ostvarivanju ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma, odnosno europskog Green Deala. To se mora mijenjati, smatra Savjet, i to bi moglo odaslati i pozitivne signale i za druge sektore.
Način odnosa prema javnom novcu mogao bi imati „uzornu funkciju koja može utjecati na smjer u kojem se kreće tržište", tvrdi članica Savjeta Regine Richter iz nevladine organizacije Urgewald. Stručnjaci su vladi i saveznim zemljama preporučili da buduća ulaganja, jamstva, programe poticaja i poticaje izvoza budu kompatibilna s klimatskim ciljevima.
Tržišna niša i mainstream
Sudeći po navodima Savjeta, u Njemačkoj vlada veliko zanimanje za održivim investicijama – ali je ponuda premala. Zato je Savjet preporučio da se održivost financijskih proizvoda ubuduće klasificira jednostavnom ljestvicom od 1 do 5. To bi trebalo pridonijeti transparentnosti „i tome da klijenti stave na raspolaganje više kapitala za ciljeve održivog razvoja. A ta mobilizacija kapitala je potrebna za realizaciju transformacije", objašnjava član Savjeta Helge Wulsdorf (Banka za Crkvu i Caritas).
Osim toga bi se po mišljenju stručnjaka primarno trebalo poticati na primjer mirovinsku štednju koju se investira u održive projekte. A održivi financijski proizvodi bi ubuduće trebali biti oslobođeni plaćanja poreza.
- pročitajte i ovo: Banke, fondovi i klimatske promjene
Promjena paradigme
"Nad nama vidi Damoklov mač. Predugo smo živjeli na račun resursa budućih generacija”, kaže član Savjeta Frank Scheidig iz Njemačke središnje kreditne zadruge. I dodaje kako sad nema vremena za gubljenje, odnosno da tržište kapitala mora preuzeti ključnu ulogu u predstojećoj transformaciji: „Odluke o financiranju i investicijama koje ćemo donositi u idućim godinama, te će odluke određivati našu budućnost, ali i budućnost naše djece, naših unuka i dolazećih generacija. Ne postoji nikakav planet B!”
Na temelju izvještaja njemačka vlada namjerava kreirati nacionalnu strategiju za održive financije. O sličnim se strategijama za financijski sektor diskutira i unutar EU-a, u SAD, u skupini G7 i G20.