1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nova faza autoritarnog režima u Srbiji

29. decembar 2023

Krivična djela za koje se terete demonstranti uhapšeni 24. decembra ukazuju da Srbija odustaje od principa vladavine prava, ocjenjuju pravnici s kojima je DW razgovarao.

https://p.dw.com/p/4agtH
Protesti u Beogradu (26.12.2023.)
Demonstranti traže da se uhapšeni studenti oslobode, Beograd 26. decembar 2023.Foto: Filip Stevanovic/Anadolu/picture alliance

Nasilničko ponašanje na sportskoj priredbi ili na javnom skupu i pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja – to su krivična djela za koje se za sada tereti 18 od 38 uhapšenih učesnika protesta u Beogradu 24. decembra ove godine.

Sedam osoba postiglo je sporazum o priznanju krivice i uslovno su osuđeni na po šest mjeseci zatvora. Za četvoro je određen pritvor do 30 dana, jedna osoba braniće se sa slobode, dok se šest ljudi nalazi u kućnom pritvoru. Ukoliko optužnice protiv njih budu podignute i oni budu proglašeni krivima, prijete im kazne od šest mjeseci, do pet godina zatvora.

„Objasniće ti u policijskoj stanici“

„Moj klijent je Dimitrije Popovski, ima 21 godinu i student je slikarstva. Saslušan je pred javnim tužiocem i negirao je da je izvršio krivična djela koje mu se stavljaju na teret“, kaže advokat Ivan Ninić.

„Tužilac je tražio pritvor od 30 dana, a sudinica izrekla mjeru zabrane napuštanja stana bez elektronskog nadzora. Ja ću danas (29.12.) podnijeti žalbu i protiv te mjere, jer smatram da je ona prekomjerna. Jedino što bi se moglo opravdati jeste zabrana posjeta javnim skupovima i to do 30 dana“, kaže za DW Ninić.

On objašnjava da se Popovskom na teret stavljaju nasilničko ponašanje na javnom skupu i pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja. To je obrazloženo tvrdnjom da je 24. decembra, kada je na poziv koalicije „Srbija protiv nasilja“ dio demonstranata pokušao da uđe u Skupštinu grada Beograda, Popovski oko 17 sati bacio kamenicu na zgradu te institucije.

Jedan od demonstranata baca kamenicu na zgradu Skupštine grada Beograda (24.12.2023.)
Jedan od demonstranata baca kamenicu na zgradu Skupštine grada Beograda (24.12.2023.) Foto: Filip Stevanovic/AA/picture alliance

„Taj protest nije bio u 17 sati, nego između 19 i 21. Uz to, ne postoje ni video-snimak, ni svjedoci, već dva policijska službenika koji su ga par stotina metara od Skupštine grada legitimisali. Tada mu je policajac u civilu prišao s leđa i rekao: Ja sam policajac, uhapšen si. On je pitao: Zašto, i dobio odgovor: Objasniće ti u policijskoj stanici", kaže Ninić.

Advokat dodaje da bi Popovski u najgorem slučaju mogao da bude procesuiran prekršajno zbog kršenja javnog reda i mira, kao i da se za takve incidente uglavnom izriče novčana kazna od oko 5.000 dinara.

Generička krivična prijava

Za ista krivična djela za koja se tereti Popovski, okrivljeni su i klijenti advokata Uroša Tešmanovića.

„Ono što je primjetno – i to sam konstatovao sa kolegama koji su u Palati pravde zastupale ostale uhapšene – to je da je ovde riječ o generičkoj krivičnoj prijavi. Gotovo svima su na teret stavljene iste radnje – da su kamenjem gađali policiju i zgradu gradske skupštine, da su uništavali imovinu, da su nanosili lake i teške tjelesne povrede policajcima i da si podsticali na nasilno rušenje ustavnog uređenja… Ali, bez objašnjenja kako su to učinili“, kaže Tešmanović za DW.

Prema članu 309 Krivičnog zakona, pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja podrazumijeva namjeru da se silom svrgnu najviši državni organi ili njihovi predstavnici. Odluka da se uhapšenima 24. decembra na teret stavi tako teško krivično djelo, predstavlja i oblik zastrašivanja, zajednički je utisak sagovornika DW.

Poruka vlasti je da nema milosti, da svi treba da ostanu kod kuće i da više i ne pomisle da puste dijete na bilo kakve proteste“, ocjenjuje advokat Ninić. „Ta poruka je brutalna i u domenu je onih koje šalje Aleksandar Lukašenko opozicionim aktivistima. Ništa manje surovi nisu ni Orban ili Erdogan. To je karakteristika autoritarnih lidera koji žele da uspostave svoj poredak, koji misle da država pripada njima, koji su veoma senzitivni, ali ne na kamen koji poleti ka državnoj instituciji, nego na bilo kakvu vrstu otpora. Vučić želi da uguši zdravo jezgro ovog društva, kako se ova grudva ne bi dalje širila“, smatra Ninić.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na konferenciji za novinare 25. decembra 2023.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na konferenciji za novinare 25. decembra 2023.Foto: Darko Vojinovic/AP/dpa/picture alliance

„Direktno ispunjavanje želja Vučiću“

Sličnog je mišljenja i Petar Vidosavljević iz Beogradskog centra za ljudska prava. On vjeruje da je namjera vlasti u Srbiji da se studenti i građani, koji i dalje svakoga dana izlaze na proteste u cilju poništavanja izbora od 17. decembra, obeshrabre i odustanu od svih svojih zahtjeva.

Navodi o pozivanju na nasilnu promjenu ustavnog uređenja, koje je MUP izneo u gotovo svim krivičnim prijavama, nova je faza autoritarnog režima u Srbiji, ocijenio je za televiziju N1 Srđan Cvijić iz Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku, dok advokat Ivan Ninić takav potez institucija Srbije vidi kao direktno ispunjavanje želja Aleksandru Vučiću.

On skreće pažnju da je predsjednik Srbije na konferenciji za novinare rekao da su uhapšeni izvršili ozbiljna krivična djela. „To je bio jasan ’input’ Višem javnom tužilaštvu da predsjednik države očekuje od njih da mu isporuče 38 ljudi i da se prema njima ponašaju na jedan bezobziran način, kao da je riječ o teroristima koji su iza sebe ostavili haos“, kaže Ninić.

„Prekomjerna upotreba sile"

Poslije 24. decembra, na društvenim mrežama objavljeni su video-snimci na kojima se vide policajci kako tuku ljude u okolini Skupštine grada. Komitet pravnika za ljudska prava ocijenio je da je „policija upotrebila prekomjernu silu“, dok je Beogradski centar za ljudska prava podnio i dvije krivične prijave protiv N.N policijskih službenika. Više javno tužilaštvo je, međutim, saopštilo da je policija reagovala u skladu sa zakonom.

„Nažalost, ovo nije prvi slučaj policijske brutalnosti tokom građanskih protesta. Bilo ih je i ranije, poput julskih protesta 2020. godine. Policijsko nasilje nad demonstrantima koje se tada dogodilo nije dobilo epilog“, podsjeća Vidosavljević iz Beogradskog centra za ljudska prava.

Protesti u Beogradu, Đilas za DW: „Rješenje – novi izbori“

„Privid demokratije"

Da li su potezi institucija Srbije u vezi s protestom 24. decembra znak da Srbija više i ne pokušava da se drži principa vladavine prava, koje je, kao kandidat za ulazak u EU, obavezna da poštuje?

Petar Vidosavljević ocjenjuje da poštovanje vladavine prava u Srbiji „već godinama ozbiljno narušeno“, kao i da institucije svojim radom pokazuju da se zakoni primjenjuju selektivno, između ostalog i kada je u pitanju sloboda okupljanja.

„Građani i aktivisti koji protestuju se pritvaraju, zastrašuju i izlažu medijskom linču, a tolerišu se okupljanja desničarskih organizacija, tokom kojih se veličaju osuđeni ratni zločinci, poziva na protjerivanje izbjeglica i širi govor mržnje“, ukazuje on.

Sve to, navodi Vidosavljević, uz kršenje izbornih prava i medije koji o protestima ne izvještavaju objektivno, ne može se povezati s demokratijom i poštovanjem ljudskih prava. „Institucije postoje i one rade, ali često samo kako bi se stvorio privid demokratije“, zaključuje za DW Petar Vidosavljević iz Beogradskog centra za ljudska prava.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu