Nova drama sa izbjeglicama u Njemačkoj? | Politika | DW | 20.08.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Nova drama sa izbjeglicama u Njemačkoj?

Da li se ponavljaju dešavanja iz 2015. godine, kada je stotine hiljada izbjeglica došlo u Njemačku? Stručnjaci smatraju da to sada, nakon Avganistana, nije slučaj. Ipak, izbjeglice su uveliko predizborna tema.

Što prije napolje! Slike čistog očaja sa aerodroma u Kabulu kružile su u ponedjeljak društvenim mrežama: stotine muškaraca oko aviona Američkog ratnog vazduhoplovstva, koji je u pokretu. Neki od njih se hvataju za avion i nakon polijetanja, kako se na snimcima vidi, padaju i ginu.

„To što ovdje vidimo je očaj onih koji su – u velikoj mjeri opravdano - u strahu od talibana i koji ne nalaze nikakav izlaz“, kaže stručnjak za migracije Gerald Knaus u intervjuu za DW.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je kazala: „Gorko, dramatično i strašno je to što se dešava, naročito za ljude u Avganistanu.“ Ona je priznala da je situacija dugo bila pogrešno procijenjena.

Kancelarka je jasno stavila do znanja da njemačka vlada ne planira da primi veći broj izbjeglica u Njemačku. „Naš glavni cilj je da se ponudi perspektiva onima koji su nam direktno pomagali“, istakla je. Ona želi da se u okviru akcije evakuacije iz Avganistana izvuče 10.000 pomagača i njihovi najbliži.

Ostale izbjeglice bi morale da se pobrinu „da pronađu sigurno mjesto“ u regionu. Njemačka će pritom brzo ponuditi podršku susjednim zemljama Avganistana, koje primaju izbjeglice.

Stručnjak za migracije: Bez egozodusa iz Avganistana

Stručnjak za migracije Knaus međutim sumnja da bi ljudi iz Avganistana sada masovno mogli da napuštaju zemlju. Grad Kabul je već potpuno pod kontrolom talibana koji su na sve strane uveli kontrole. Oni kontrolišu i sve spoljne granice u zemlji. „Nema praktične osnove za tvrdnje da bi sada spontano veliki broj Avganistanaca mogao da krene u susjedne zemlje. To trenutno uopšte nije moguće.“

Milioni Avganistanaca već u bjekstvu

Krajem 2020. godine UNHCR je registrovao oko 2,6 miliona avganistanskih izbjeglica – 1,4 miliona samo u susjednom Pakistanu. Ostali stručnjaci – kao i kandidat demohrišćana za kancelara Armin Lašet – smatraju da je realniji broj od tri miliona. Kako tvrdi UN, na to dolazi isto toliko izbjeglica u unutrašnjosti zemlje. Koliko bi ljudi od ukupno 38 miliona Avganistanaca uskoro moglo da napusti zemlju? Potpuno je nejasno, kaže stručnjak za migracije Knaus.

Ipak, iz njemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova već mogu da se čuju prvi konkretni brojevi o mogućem broju izbjeglica. Ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer (CSU) računa da bi zemlju moglo da napusti 300.000 do pet miliona Avganistanaca.

Afganistanske izbjeglice na iransko-turskoj granici

Afganistanske izbjeglice na iransko-turskoj granici

„Te brojke su potpuno proizvoljne. Prema mom mišljenju on nema nikakvu osnovu za iznošenje tih brojeva“, ogorčen je Bijan Djir-Saraj (FDP). Poslanik Liberala u Bundestagu je član odbora za spoljne poslove. To što Zehofer radi, „samo uznemiruje narod“, smatra Djir-Saraj.

Izbjeglice kao predizborna tema

I tako se brzo opet postavlja pitanje da li bi drama sa izbjeglicama iz 2015/16 mogla da se ponovi? I da li će to ponovo biti predizborna tema? Tada je u Njemačku stiglo više od milion ljudi, među kojima je bio veliki broj Sirijaca. Ta tema je dominirala i dugo polarizovala političku debatu u Njemačkoj.

„Pitanje izbjeglica praktično je već predizborna tema“, kaže politikolog Klas Štive sa Katoličkog univerziteta Ajhštet-Ingolštat u razgovoru za DW. „Kada broj izbjeglica počne da se povećava, što je i za očekivati, onda situacija počinje da se mijenja. Politička polarizacija počinje da raste.“ Još uvijek se gotovo sve stranke slažu da bi brzo trebalo pomoći Avganistancima koji su pomagali Bundesveru i njemačkim humanitarnim organizacijama. Ali tu je kraj stranačkom jedinstvu, vjeruje Štive.

Lašet govori o „grešci“ iz 2015. godine

„Ne smijemo da ponovimo greške iz 2015. godine“, ponavljaju ovih dana kandidat demohrišćana za kancelara Armin Lašet i drugi političari Unije CDU/CSU. Time se indirektno distanciraju od kancelarke Angele Merkel, koja je tada njemačke granice držala otvorene. 

Kandidat socijaldemokrata za kancelara Olaf Šolc (SPD) ne želi da iznosi konkretan broj koliko bi ljudi Njemačka trebalo da primi, ali ističe da susedne zemlje ne bi trebalo ostaviti na cjedilu.

Zeleni su otvoreni za prihvat izbjeglica. Ne bi trebalo čekati da 27 zemalja EU postignu dogovor, već bi trebalo sarađivati za zemljama koje su takođe spremne da prime izbjeglice, kazala je kandidatkinja Zelenih za kancelarku Analene Berbok.

Izbjegličko pitanje – ko profitira, ko gubi?

„AfD sada konačno ima temu sa kojom može da popravi trenutno loš rejting“, vjeruje Štive. Desničarska stranka već sada traži „suspenziju prava na azil i pojačanu zaštitu granica“.

„To će naročito biti problem za stranke Unije i to bi moglo da vodi ka tome da CDU i CSU ostanu bez desničarsko konzervativnih birača, od čega bi profitirao AfD“, kaže Štive. Ali i SPD ima razloga za zabrinutost. Moglo bi da se desi da konzervativni radnički milje počne da okreće leđa socijaldemokratama, „ukoliko ljevičarsko krilo stranke, poput Zelenih, bude zagovoralo velikodušno prihvatanje izbjeglica.

Aktuelno istraživanje instituta za ispitivanje javnog mnjenja „Civey“ za list „Augsburger cajtung“ pokazuje da velika većina Nijemaca ima strah od slične situacije kao što je bila 2015/2016. godine. Skoro dvije trećine (62,9 odsto) ispitanika strahuje da bi iz Avganistana mogao da dođe veliki broj izbjeglica.

2021. nije 2015.

Ipak, politikolog Štive, stručnjak za migracije Knaus i stručnjak Liberala za spoljnopolitička pitanja Djir-Saraj se slažu: poređenje sa 2015. godinom je pogrešno: „2015. godina se neće ponoviti“, smatra Gerald Knaus. „Turci tada nisu tražili Sirijcima vizu. Svako je mogao da pobjegne iz zemlje i već je bio u EU.“

Bijan Djir-Saraj kaže: „Situacija je sada drugačija nego 2015. godine. U međuvremenu su izvučene neke pouke“.

Klaus Štive dodaje: „Njemačka je danas mnogo bolje pripremljena: savez, savezne pokrajine i opštine imaju infrastrukturu za registraciju i prihvat izbjeglica, koje 2015. nije bilo. Država sigurno neće ponovo izgubiti kontrolu.“

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu