Norvežani obilježavaju godišnjicu masakra

„Demokratija je u Norveškoj ojačala nakon napada koji je izveo desni ekstremista Anders Behring Breivik“, rekao je norveški šef vlade Jens Stoltenberg. “Norveška je danas još više u znaku raznolikosti i demokratije nego što je to bila prije 22. jula 2011. godine“, izjavio je Stoltenberg za njemački list „Süddeutschen Zeitung“. Nakon napada u Oslu i na otoku Utoyi, mnogi ljudi su se uključili u rad političkih organizacija, organizacija za mlade i u razna druga udruženja. „Demokratija je najjače oružje u borbi protiv nasilja“, istakao norveški premijer, uoči godišnjice obilježavanja masakara.

Rijetki posjetioci na Utoyi

Uprkos izjavama Stoltenberga, na otoku Utoya u zraku još uvijek lebdi stravični zločin. Nakon masakra, bila su neophodna tri mjeseca da se uklone tragovi ove tragedije. Od tada, na taj otok rijetko ko dolazi. Ranije su tu, tokom ljeta, kampovali mnogi mladi ljudi.

Munir Jaber i Vegard Wennesland su preživjeli masakr. Vegard se sa nekim prijateljima sakrio u jednoj kolibici ispod kreveta dok je atentator Breivik pucao na njegove prijatelje. „Tek mjesec dana nakon napada smo se morali ipak odlučiti na čiju sahranu ćemo otići, zato što je bilo mnogo prijatelja koji su ubijeni,“ kaže Vegard. Munir na to dodaje: „To je odluka koju čovjek u normalnom slučaju ne mora donijeti, jer ima dovoljno vremena i prostora da se od svakog pojedinačno oprosti.“

Munir i Vegard danas predvode grupu Mladih socijalista u Oslu i imaju mnogo posla. Neprestanim angažmanom na izvjestan način, kako kažu, žele potisnuti iz nemilih sjećanja taj krvavi napad.

Ceremonije u čast stradalima

U Norveškoj će raznim ceremonijama biti obilježana godišnjica stradanja 77-oro nevinih ljudi. Breivik je priznao da je 22. jula 2011. godine aktivirao automobil-bombu ispred sjedišta Vlade u Oslu, u čijoj je eksploziji poginulo osam osoba, te da je nakon toga ubio 69 ljudi, većinom tinejdžera, u ljetnom kampu mladih iz Laburističke stranke na otoku Utoya. Uprkos priznanju čina, kako je Breivik izjavio u više navrata tokom suđenja, ne priznaje krivičnu odgovornost, i sebe smatra nevinim.

Ovaj desni ekstremista je u svom Manifestu citirao Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića, koji nisu priznali nadležnost Haškog tribunala. On je na sličan način odbio da prizna norveške sudove, jer su kako je isticao „Svoj mandat dobili od političkih stranaka, koje podržavaju multikulturalnost".

Presuda Andersu Behringu Breiviku će biti izrečena 24. augsta. Ako sud proglasi Breivika psihički bolesnim, on će, umjesto u zatvoru, završiti u psihijatrijskoj klinici, a ako bude proglašen mentalno stabilnim, mogao bi dobiti 21 godinu zatvora.

Autori: Belma Fazlagić-Šestić/AFP, DPA; Deustche Welle

Odg. ur.: Senad Tanović