NATO-manevri u Norveškoj

Nakon što su se ove sedmice ruski napadi na Ukrajinu približili teritoriji NATO-a, zapadni vojni savez je započeo vojnu vježbu u Norveškoj.

- pročitajte još:Koliko su transparentni NATO manevri u Evropi?

U vojnoj vježbi NATO-a pod nazivom „Cold Response" 2022. sudjeluje oko 30.000 vojnika, 220 aviona i 50 brodova iz 27 zemalja. Vojno neutralne zemlje Finska i Švedska, koje održavaju bliske odnose s NATO-om, također su dio ove odbrambene vježbe koja je započela 14. marta a završava 1. aprila.

Odbrambena vježba

„Hladni odgovor" počeo je odmah nakon što su ruski projektili pogodili bazu u zapadnoj Ukrajini, udaljenu 25 kilometara od granice sa članicom NATO-a Poljskom. Potpukovnik Ivar Moen, glasnogovornik norveškog združenog stožera, naglasio je da je ova vojna vježba planirana i prije ruske invazije na Ukrajinu. "Cold Response se inače održava jednom godišnje - u martu i tom prilikom NATO trupe uvježbavaju svoje borbene vještine po hladnom norveškom vremenu. Vježbe se održavaju na kopnu, u moru i u zraku. Ovogodišnja vježba planirana je mjesecima unaprijed i nije ni na koji način povezana s ruskom invazijom na Ukrajinu", rekao je Moen za DW.

- pročitajte još:Odmjeravanje snaga između Zapada i Rusije

"Glavna svrha vježbe Cold Response je testirati kako Norveška prihvata i raspoređuje savezničke trupe koje stižu kao pojačanje. Ova odbrambena vježba je z Norvešku u skladu s članom 5. Povelje NATO-a, koji zahtijeva od saveznika da spašavaju jedni druge u slučaju napada", dodao je potpukovnik Moen.

Norveška je, što je sastavni dio vojne vježbe, morala pozvati svih 57 država članica Organizacije za evropsku sigurnost i suradnju (OSCE), uključujući i Rusiju, da posmatraju vojne manevre. To je obaveza koja proizilazi iz Bečkog dokumenta, koji se sastoji od niza sigurnosnih sporazuma između evropskih zemalja, kojima se nastoji osigurati transparentnost vojnih vježbi.

Kremlj odbio poziv

Dok je Kremlj odbio poziv, iz Ambasade Rusije u Norveškoj je prošle sedmice francuskoj novinskoj agenciji AFP saopšteno da "bilo kakvo jačanje vojnih sposobnosti NATO-a u blizini ruskih granica ne pomaže jačanju sigurnosti u regiji".

"Ovo nije gomilanje trupa. Ovo je odbrambena vježba. Mi nećemo vježbati blizu granice s Rusijom. To je vježba koja se održava jednom godišnje u cilju sugurnosti Norveške i njenih saveznika u NATO-u s obzirom na trenutne i buduće napetosti", istakao je Moen.

Fabrice Pothier, oficir zadužen za strategiju i izvršni direktor političke grupe Rasmussen Global, objasnio je da su stavovi Rusije o vježbama NATO-a dio moskovskog scenarija.

"Rusija će se pretvarati da se osjeća ugrožena ovim vježbama i nazvati ih gomilanjem vojnika duž svoje granice s Norveškom. Ali NATO-u je dopušteno održavati vježbe za jačanje svojih trupa i u tome nema ničega prijetećeg", rekao je on za DW.

Jačanje borbenih vještina na hladnom terenu

Od 1950-ih, Norveška je bila domaćin mnogih vojnih vježbi NATO-a, čiji je cilj jačanje vojnih sposobnosti u uslovima hladnog i neravnog norveškog tla, u zraku, na moru, planinama i u fjordovima.

Ova zemlja je bila domaćin i prve vježbe „Cold Response“ 2006. godine. Iz stalne misije Norveške pri OSCE-u saopšteno je da se ovogodišnja vojna vježba odvija na jugoistoku zemlje ali i u srednjoj i sjevernoj Norveškoj i to u tri faze. Prva faza je započela s pomorskim vježbama na Atlantiku a druga faza će se usredotočiti na zračne operacije a testiraće se i sposobnost NATO-aviona da slijeću na zaleđene terene. Posljednja faza uključivat će desant i obuku za borbe na kopnu.

Međutim, usljed rastućih napetosti s Rusijom i prijetnji Kremlja nuklearnim oružjem u Ukrajini, Moen je posebno naglasio da manevri „Cold Response“ 2022. neće biti prilagođeni novonastaloj situaciji i neće uključivati vježbe kao odgovor nuklearnim prijetnjama. "Kao svojevrsni čuvar sjevera, Norveška je planirala ovu vojnu vježbu prije rata u Ukrajini. Realizacija ovog plana će biti nastavljena i tu neće biti promjena", rekao je potpukovnik Moen.

Otkazivanje vježne bi pokazalo slabost NATO-a

Stefan Scheller, saradnik u njemačkom Vijeću za vanjsko-političke odnose, smatra da manevri „Cold Response" 2022. sa fokusom na vježbama koje uključuju operacije na zemlji i u vodi u hladnim vremenskim uvjetima, može pomoći u jačanju NATO-a.

"Vrlo je pozitivno što se 27 zemalja prijavilo za vježbu, jer što je više sudionika, to je obuka unutar vojnog saveza bolja", rekao je Scheller za DW. "Štaviše, sjajno je što vježba ove godine nije otkazana. Da jeste, to bi bio pogrešan signal koji bi odaslao NATO ali i znak slabosti u ovim teškim vremenima", dodao je on.

To ponavlja i Ivana Stradner, savjetnica u Fondaciji za odbranu demokratija. "Neki argumentiraju i tvrde da je ova vježba opasna jer je Rusija može pogrešno protumačiti. Međutim, njeno pokretanje je korak u pravom smjeru jer ne bismo smjeli dopustiti Putinu da diktira NATO-u šta će raditi u domenu sigurnosti. Otkazivanje ove vježbe pokazalo bi slabost NATO-a", rekla je Ivana Stradner.

Tigar od papira

Dok NATO nastavlja s vojnim vježbama za jačanje svojih vojnih sposobnosti, Fabrice Pothier iz organizacije Rasmusse Global's smatra da bi trenutna sigurnosna situacija u Evropi trebala potaknuti NATO da se fokusira na različite odbrambene taktike.

„Vojne vježbe pomažu u jačanju trupa, ali ja očekujem od NATO-a da bude aktivniji i na drugim frontovima, kao što je odbijanje vojnih prijetnji iz Rusije i fokusiranje na raspoređivanje sistema protivzračne odbrane za zaštitu Ukrajine", rekao je Pothier.

On dodaje kako je "rubni dio uz granicu sa teritorijom NATO-a sada napadnut i jedini način da se odbranimo je povećanje i raspoređivanje NATO- snaga za protivzračnu odbranu".

Ivana Stradner ističe da, iako Putin doživljava NATO i njegove vježbe kao prijetnju, to ne bi trebalo smanjiti budnost NATO-a. "Rusija stalno tvrdi da je izložena NATO-prijetnji, ali to je čisto odbrambeni savez koji ne želi zadirati u ruski teritorij. Možemo očekivati ​​da će Putin pronaći slabu tačku u NATO-u kako bi pokazao da je Zapadni vojni savez tigar od papira. Stoga NATO mora biti spreman da odgovori", zaključila je saradnica Fondacije za odbranu demokratija Ivana Stradner.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu