1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Gas koji je iscurio iz pukotine na Sjevernom toku 2
Gas koji je iscurio iz pukotine na Sjevernom toku 2Foto: Danish Defence Command via REUTERS

Nordstream: Objavljeni novi snimci mjesta eksplozije

2. decembar 2022

Podvodne slike Sjevernog toka 1, koje je napravio Greenpeace i koje pokazuju mjesto eksplozije, mogle bi dati nove impulse istražiteljima. Snimci, koji su isključivo dostupni SWR-u, otvaraju i neka nova pitanja.

https://p.dw.com/p/4KIeT

Prema izjavama stručnjaka, novi video snimci jednog od nekoliko mjesta napada na gasovod Sjeverni tok 1, koji su isključivo dostupni SWR-u, mogli bi biti početna osnova za dalju istragu. Riječ je o podvodnim snimcima, koje su prije nekoliko dana tokom ekspedicije napravili predstavnici organizacije za zaštitu okoliša Greenpeace i tako dokumentovali nove detalje razaranja. Slike potiču sa oštećene cijevi gasovoda kod ostrva Bornholm, koje se nalazi u švedskoj ekonomskoj zoni. Ekolozi su uspjeli da utvrde koordinate mjesta napada upoređujući različite podatke. Video zapise je snimila robot-podmornica na dubini od 79 metara.

Prema stručnoj ekspertizi vrlo je vjerovatno da je došlo do eksterne eksplozije. Na snimcima se vidi potpuno uništena cijev gasovoda, savijeni čelik, dijelovi gasovoda koji se izdižu sa dna mora u dužini od sedam metara i eksplozijom razneseni betonski omotač.

U izvještaju, koji je SWR dobio na uvid, se kaže: "U kontekstu poznatih teza, koje polaze od pretpostavke da je do eksplozije došlo unutar cijevi, može se reći da je to malo vjerovatno za ovaj dio gasovoda, koji smo istražili."

Ekspert za eksplozive Fritz Pfeiffer, koji je radio analizu za Greenpeace, stoga smatra vjerovatnijom tezu po kojoj je do eksplozije došlo u blizini gasovoda. Prema njegovoj preliminarnoj procjeni, na tom mjestu je upotrijebljeno oko 200 do 400 kg eksploziva. Greenpeace je dugo kritizirao činjenicu da savezna vlada sedmicama daje malo informacija o pozadini i ekološkim posljedicama eksplozija na gasovodu. Zbog toga su ekolozi željeli sami steći predodžbu o situaciji i odvezli su se brodom u švedsku ekonomsku zonu u blizini ostrva Bornholm, natovarivši na brod i robota-podmornicu, koji služi za istraživanja na dnu mora.

Sjeverni tok 1 i 2
Sjeverni tok 1 i 2

Posljedica ratnih dejstava?

I jedan reporter SWR-a dobio je mogućnost da ekskluzivno prati ekspediciju koju je činila ekipa Greenpeacea i istragu sa mjesta napada na gasovod na dnu Baltičkog mora. Na licu mjesta uzeto je 40 uzoraka pijeska i vode na punktu gdje je došlo do eksplozije. Prema navodima Greenpeacea, uzorci se ispituju na Toksikološkom institutu Univerziteta u Kielu, kako bi se utvrdilo da li postoje ostaci hemijskih materija, ratnog materijala i eksploziva. Rezultati se mogu očekivati ​​najranije za 14 dana.

Istovremeno, treba razjasniti i da li su eksplozije mogle uzburkati visoko otrovne kontaminirane naslage s morskog dna. Jer, na području gdje su se dogodile eksplozije, bačeno je hiljade tona stare municije i hemijskih ratnih sredstava, koji potiču iz prvog i drugog svjetskog rata. "Nema informacija o mogućem oblaku otrova povezanog sa starim, ratnim otpadom, koji bi mogao biti pokrenut najnovijim napadima odnosno eksplozijama", rekao je za SWR morski biolog organizacije Greenpeace Thilo Maack. Greenpeace stoga poziva na hitno i profesionalno uklanjanje ovog ratnog otpada u Baltičkom moru.

Prema procjenama danskog pomorskog naučnika Hansa Sandersona, koji trenutno istražuje efekte napada na gasovod, na dnu mora kod Bornholma nalazi se oko 11.000 tona hemijskih eksplozivnih materija. Međutim, on smatra da bi njihovo uklanjanje sa dna mora moglo biti problematično. "Još ne znamo koliko je opasno i rizično izvlačenje ratnog materijala sa dna mora. Ali znamo da je to vrlo skup poduhvat."

Osjetljiva (kritična) infrastruktura

Neobjašnjive kontradiktornosti

Ovo pitanje SWR je postavio forenzičaru i stručnjaku za eksplozive Wolfgangu Spyrau. "Dobar je pristup što sada postoje dodatne, nove informacije osim onih, dobijenih od nadležnih organa vlasti. Kada bi bilo moguće pronaći još fragmenata cjevovoda na lokaciji na kojoj je došlo do eksplozije i kada bi se oni forenzički ispitali možda bismo imali priliku dobiti bolji uvid u ono što se zaista dogodilo."

Ali, gdje su dijelovi cijevi odnosno gasovoda koji nedostaju? Prema riječima Wolfganga Spyra, dosad dostupne informacije otkrile su neobjašnjive kontradiktornosti. Stoga se naučnik pita zašto nisu pronađeni dijelovi cjevovoda. Jer, ako je oko 250 metara gasovoda uništeno, materijal ne bi mogao nestati. "Tokom istrage bi se morali pronaći veći objekti koji bi mogli pružiti informacije o pozadini pucanja odnosno pukotina u cijevima gasovoda." Prema mišljenju  ovog eksperta, nedostatak je što vlasti daju šture informacije, što otvara prostora za špekulacije. Ovo nije prikladno ponašanje u vremenima krize. Četiri pukotine, iz kojih gas curi u more, otkrivene su u septembru 2022. na oba gasovoda Sjevernog toka (1 i 2) u blizini ostrva Bornholm. Švedski istražitelji curenje gasa u more pripisuju eksplozijama uzrokovanim napadima. Vlasti za sada nisu navele ko bi mogao biti osumnjičen odnosno ko bi mogao snositi odgovornost za napade.

ARD-Tagesschau/jr

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu