1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Bošnjaci protiv "muslimanske državice" u Evropi

Samir Huseinović
20. april 2021

Bošnjaci odbacuju ideje o (ne)mirnom razlazu u BiH iz spornog non-papera kojim se iscrtavaju nove balkanske granice. Analitičari upozoravaju na posljedice formiranja "geta" u Evropi

https://p.dw.com/p/3sFpD
Sarajevo Panorama
Foto: DW/D. Dedović

Za Bošnjake, ali i druge probosanske snage, (ne)mirni razlaz u BiH uopće nije opcija, i takav scenarij bio bi poguban za sve. Ovo u komentaru za Deutsche Welle naglašava vojno-politički analitičar Nedžad Ahatović, ocjenjujući da bosanski muslimani "ostaju dosljedni evropskim vrijednostima građanskog, multietničkog i multikulturalnog društva". "I nikakva Gaza, kalifat ili bošnjačko-muslimanska državica u Evropi, što nam famoznim non-paperom nude slovenski premijer Janez Janša i njegovi mentori, nisu prihvatljivi. Autori non-papera pripadaju ostacima ideologija iz najmračnijeg evropskog perioda koje je historija osudila, jer se tim dokumentom predlaže formiranje geta u Evropi. To bi ugrozilo i fizički opstanak Bošnjaka, ali i Evropu kakvu danas poznajemo", kaže Ahatović.

- pročitajte i ovo:  "Non-paperi" prave haos na Balkanu

Negativni efekti spornog dokumenta već su, kako navode bh. analitičari, vidljivi, prvenstveno u jačanju međunacionalnih tenzija na Balkanu. Ponovo su oživjele ideje o stvaranju velikih nacionalnih država, a uslijedile su i reakcije. N1 televizija prenosi da srbijanski ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin u novoj priči o prekrajanju granica vidi šansu za "ujedinjenjem Srba u jednoj državi", dok je predsjednik Aleksandar Vućić oprezniji. "Ne mogu da se saglasim sa ujedinjenjem Kosova i Albanije (što se također sugeriše non-paperom i novim mapama) i moram da poštujem teritorijalni integritet BiH", rekao je Vučić, pojašnjavajući da nije vidio spornu mapu. No, albanski premijer Edi Rama tvrdi da je mapu vidio, ali je nije detaljnije komentirao.

- pročitajte i ovo:   Janša bi ponovo crtao granice

"Slijepo vjerovanje" u koncept međunarodne pravde

Mnogi političari u BiH i regiji, među kojima i član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Šefik Džaferović, ocijenili su da bi prekrajanje granica na Balkanu izazvalo sukobe, dok analitičari tvrde da takve priče neminovno vode "radikalizaciji" odnosa u ovom dijelu Evrope. Priča o non-paperu i "mirnom razlazu" ima svojstvo "samoispunjavajućeg proročanstva" (self-fulfilling prophecy) i kao takva je izuzetno opasna, budući da budi i one emocije i potiče na politike koje inače ne bi došle do izražaja, smatra profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Ešref Kenan Rašidagić.

Dodik Balkan Karte
Karta BiH, na kojoj je Milorad Dodik u intervjuu za DW 2017. godine crtao svoje graniceFoto: DW

"Iz istog razloga su ovakve ideje izuzetno opasne i kada se govori o radikalizaciji regiona, što je neodvojivo od teme crtanja novih granica i činjenice da bi bosanskohercegovački muslimani bili najviše zakinuti u bilo kojem scenariju koji bi uslijedio. Bilo bi apsurdno da se ne očekuje radikalizacija ljudi koji su cijeli svoj ratni i poslijeratni historijat proveli slijepo vjerujući u koncept međunarodne pravde, ma koliko ona bila spora i koji se nakon svega sreću sa izdajom osnovnih principa pravde od strane tih istih međunarodnih aktera", kaže Rašidagić za Deutsche Welle. 

- pročitajte i ovo:  Priče o nagađanjima Slovenije o "mirnom razlazu" BiH

Desničarska priča zasnovana na ksenofobiji i islamofobiji

Reakcija javnosti u BiH je očekivana, a grupa građana protestovala je  ispred Ambasade Slovenije u Sarajevu". "Vidjeli smo već da je bijes jedne grupe Bošnjaka javno iskazan protestima pred slovenačkom ambasadom, što je odmah proizvelo oštru reakciju slovenačkog premijera koji protest naziva 'ekstremnim' a demonstrante 'radikalnom islamističkom grupom'. U tren oka smo, dakle, sa nedopustivog i sramotnog ponašanja jednog dijela evropskih lidera priču prebacili na problem tzv. radikalnog islamizma, što lako može dovesti do još snažnijih poziva unutar evropske desnice za razbijanjem BiH i izolacijom Bošnjaka muslimana i novih reakcija", kaže Rašidagić.

Dodik: „Referendum nije na dnevnom redu“

Sagovornik DW-a vjeruje da se desničarska priča i u ovom slučaju zasniva na ksenofobiji i islamofobiji. "Ni Janša ni mađarski predsjednik Viktor Orban nemaju stvarnih interesa ovdje i mi smo njima samo ogledni laboratoriji za dorađivanje i plasiranje njihovih naci-ideja u Evropi", zaključuje Rašidagić. Naši sagovornici smatraju da se non-paperom provociraju Bošnjaci koji već četvrt stoljeća "trpe nepravdu", dok se "agresori" i počinitelji genocida nagrađuju obećanjima  o "mirnom razlazu". A nepravda je glavni pokretač procesa radikalizacije, smatra profesor na Fakukltetu islamskih nauka u Sarajevu Ahmet Alibašić.

Podjela BiH kao nagrada za genocid

"Podjela BiH bi sigurno bila doživljena kao nagrada za genocid i etničko čišćenje, jer bez genocida podjela ne bi bila moguća. Držim da su Bošnjaci poštivali međunarodno pravo, ne samo zato što su bili slabi, već i zato što nikad nisu izgubili vjeru u pravdu. Podsjetiću vas, Bošnjaci su, prema istraživanju Pew Research Centra, šampioni među muslimanima svijeta u odbacivanju nasilja. S još jednim pokušajem podjele Bosne to bi se sigurno promijenilo i teško je predvidjeti kakva bi bila reakcija. Za sve je bolje ne provjeravati", kaže profesor Alibašić za Deutsche Welle.

Belgien I Slowenischer Premier Janez Jansa
Slovenački premijer Janez Janša, čiji je non-paper podigao prašinu u BiH i na BalkanuFoto: Olivier Hoslet/Pool/REUTERS

Slovenski premijer Janez Janša u međuvremenu je demantirao navode da je on autor non-papera u kojem se sugerira prekrajanje balkanskih granica. Hrvatski premijer Andrej Plenković je kazao da je navodni Janšin non-paper vidio na slovenskim portalima, ali da ga hrvatska strana nije dobila "ni formalno ni neformalno". Hrvatska ima svoj non-paper koji se odnosi na BiH, čiji je sadržaj relativno poznat. Priča o "Janšinom" non-paperu i novim granicama na Balkanu aktuelizirana je nakon nedavne posjete slovenskog predsjednika Boruta Pahora Sarajevu kada je članove državnog Predsjedništva pitao za mišljenje o mogućem "mirnom razlazu" u BiH.

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu