Koliko su uspješni njemački dronovi za ukrajinsku vojsku?

U šumarku su dva ukrajinska vojnika, tehničar i električar, koji pričvršćuju krila na veliku crnu kutiju. Ta konstrukcija je borbeni dron HX-2 njemačke firme Helsing, opremljen umjetnom inteligencijom.

Više milijardi dolara vrijedan startup iz Bavarske vrši isporuke hiljada takvih dronova ukrajinskoj vojsci, koje finansira njemačka savezna vlada. I Bundeswehr je nedavno odlučio da Helsing bude izvođač ugovora vrijednog više miliona eura.

Početkom godine pojavili su se kritički izvještaji u zapadnim medijima, uključujući i njemačke. Oni su se pozivali na ukrajinske vojnike koji su tokom probnih misija prošle godine na dronovima navodno identifikovali tehničke nedostatke. Takođe je navedeno i da je stopa preciznosti niska. Proizvođač je negirao ove tvrdnje. "Pripadnici ukrajinske vojske testiraju dron HX-2 zajedno sa zaposlenicima Helsinga na prvoj liniji fronta", rekao je portparol bavarske firme za DW krajem januara.

HX-2 je takozvani Loitering Munition System (navođeno oružje koje u početku duže vrijeme kruži iznad ciljnog područja prije nego što napadne metu), poznat i kao kamikaza dron. Prema proizvođaču, on može letjeti do 100 kilometara udaljenosti. Dopisnica DW-a bila je prisutna tokom borbene misije u kojoj su učestvovali Helsingovi dronovi.

Borbena misija kod Pokrovska

Vojnici u više navrata gledaju u detektor postavljen na drvo. On detektuje ruske bespilotne letjelice koje se pojavljuju iznad njihove pozicije. "Spremni smo i čekamo da se meta pojavi", kaže tehničar ukrajinskog bataljona koji je ovdje stacioniran.

U zemunici su druga dva vojnika, pilot i navigator, koji se pripremaju za lansiranje drona. Oni uključuju svoje laptope i monitore, kao i niz svjetala namijenjenih podizanju morala. Posada je raspoređena duž linija fronta u Pokrovsku u istočnom ukrajinskom rudarskom regionu Donbas. Ruska vojska napreduje. „Naša misija je da uništimo njihovu logistiku", kaže pilot i komandant, čiji nadimak je „Black".

"Nedostaci na dronovima, ali brza podrška"

Ranije je Helsing isporučio jednostavniji model HF-1, koji je razvijen u saradnji sa ukrajinskim proizvođačem. Tada je isporuka uključivala seriju od 4.000 dronova. Početkom 2025. godine, njemačka kompanija je najavila isporuku dodatnih 6.000 bespilotnih letjelica tipa HX-2, koji je sama razvila. Jedinica pod komandom "Blacka", koja sada upravlja dronovima HX-2, ranije je stekla iskustvo sa prvim Helsingovim modelom HF-1.

Prema riječima ukrajinskog komandanta, HX-2 je brz i okretan, pruža značajnu prednost u vazduhu i otežava neprijatelju da ga obori. Pri tome, dron se može približiti meti pod uglom od 45 stepeni, što olakšava pogađanje cilja. Zahvaljujući ugrađenoj LiDAR (Light Detection and Ranging) tehnologiji, detonacija slijedi i prije kontakta letjelice s metom. 

Pogađanjem cilja upravlja vještačka inteligencija (AI). "Inače, mi usmjeravamo letjelice prema meti koju su identifikovali naši piloti izviđači. Međutim, sistem HX-2 je sposoban da autonomno detektuje mete. Ali, on još nije u stanju da razlikuje da li je cilj već uništen ili ne", kaže "Black".

Nakon što pilot potvrdi cilj koji je odabrala AI, dron nastavlja svoj let autonomno. Međutim, prema riječima "Blacka",  kao i većina dronova, HX-2 je ranjiv kada je u pitanju elektronsko ratovanje.

Ukrajinsko vojno osoblje sa kojim je DW razgovarao identifikovalo je nekoliko nedostataka u operativnim performansama drona, koje ne žele da otkrivaju javno. "Uskoro će stići predstavnici proizvođača, pa ćemo zajedno ispitati o čemu se radi. S njima imamo poseban chat za podršku", naglašava komandant.

"To je najbrža podrška koju smo ikada imali", naglašava tehničar. Posada je ranije radila sa kineskim kvadrokopterom Mavic i ukrajinskim heksakopterom Vampire.

Prvi rezultati testiranja su "ohrabrujući", ističu iz Helsinga za DW. "Međutim, HX-2 još nije imao dovoljan broj letova na frontu da bi imali konačnu procjenu njegovih performansi u ratnim uslovima. Trenutno se vrši prilagođavanje uslovima na frontu, posebno protivničkim mjerama elektronskog ratovanja koje se stalno razvijaju", objašnjava proizvođač. O aktuelnoj stopi pogodaka, Helsing na upit DW-a od kraja aprila još nije odgovorio.

Problemi sa lansiranjem

Posada je pažljivo odabrala dan za let HX-2, uzimajući u obzir brzinu vjetra, padavine i oblačnost. Trenutno je vedro. Uostalom, dron ima zadatak da preleti nekoliko desetina kilometara u dio Donjecke oblasti koji je okupirala ruska vojska.

Nekoliko sati kasnije, posada HX-2 konačno dobija naredbu za lansiranje. Međutim, dron ne uspijeva da poleti iz katapulta. Motor se ne pokreće, javlja električar preko radio veze. Zajedno s tehničarem on pokušava još jednom, i dron konačno polijeće. To se događa zbog problema s uspostavljanjem veze između drona i zemaljske stanice i taj problem se povremeno javlja kod ovog tipa drona, objašnjava stariji vodnik Oleksandr Karpjuk. On nadgleda letove iz komandnog centra.

"Crni" upravlja letom, dok navigator nadgleda rutu. Čim dron stigne do okupiranih teritorija, vojnici ponovo prepoznaju mjesta gdje su nekada boravili i borili se kao pješadinci.

Dolazi do promjene povoljnih vremenskih uslova, nebo se ponovo naoblačilo, a pilot drona ima poteškoća u navigaciji. Na putu do mete, HX-2 uočava još jedan objekat, kuću koja se nalazi iznad puta. „Ne mogu da je izbjegnem", žali se pilot, nakon što mu ne uspijeva da zaustavi pogađanje mete koju je odabrala vještačka inteligencija. To se događa zbog radio smetnji i rezultirajućeg gubitka komunikacije između drona i daljinskog upravljača, objašnjava Karpjuk.

"Ovo je tipično za Loitering sisteme; to se dešava kada se dron približava meti i kada se dvije do tri sekunde prije nego što se video veza prekine ne mogu više prenijeti komande", dodaje on.

Pogodak tokom boljih vremenskih prilika

Tokom sljedećeg zadatka, kada reporterka DW-a nije bila prisutna, posada je uspješno pogodila kamion Kamaz. Akciju dronom snimile su izviđačke jedinice, a vojska je publikovala video. Ovaj uspjeh pripisuju boljim vremenskim uslovima od onih tokom prethodnog borbenog zadatka.

Stariji vodnik Oleksandr Karpjuk izvještava da je prethodni model, HF-1, na početku takođe imao loše rezultate; međutim, proizvođač je reagovao na povratne informacije i poboljšao proizvod. Nakon toga, HF-1 je postigao stopu pogodaka od preko 50 posto na frontu u Pokrovsku.

Različiti modeli dronova za Ukrajinu i Bundeswehr?

U januaru je novinska agencija Bloomberg izvijestila da je Njemačka obustavila svoju narudžbu dronova HX-2 dok ne stigne zvanični zahtjev od ukrajinskog Ministarstva odbrane. Ukrajinsko Ministarstvo odbrane nije odgovorilo na upit DW-a po tom pitanju, ka oni Njemačko savezno ministarstvo odbrane.

Prema odgovoru Saveznog ministarstva obrane, koji je uslijedio nakon upita DW-a, Bundeswehr bi trebao dobiti drugačiji model HX-2. Sistem koji se trenutno koristi u Ukrajini se "u značajnim tehničkim detaljima razlikuje od sistema koji je predviđen za buduću upotrebu od strane Bundeswehra", saopštila je služba za odnose s javnošću u Berlinu. "Bundeswehr održava blisku i kontinuiranu razmjenu podataka s ukrajinskim oružanim snagama. Relevantna saznanja obiju strana uključuju se u aktuelne procese i dalje razvijanje", stoji još u odgovoru.

Na pitanje da li želi da nastavi rad sa ovim dronom, stariji vodnik Karpjuk odgovara potvrdno. Prema njegovim riječima, Rusi trenutno ne poseduju nijedan model koji bi se mogao porediti sa HX-2. "Kod Lanceta se motor nalazi pozadi; to je motor za pogon. Krila, koja su takođe postavljena pozadi, upravljaju dronom. Isto važi i za Bulawu, RAM X (ukrajinska Loitering Munitions – op. ur.) i izraelski Hero 400. Samo je Helsing opremljen sa četiri naprijed usmjerena motora. Zašto? Zato što pomoću njih dobija manevarsku sposobnost i brzinu", kaže Karpjuk.