Njemačko zdravstvo - Jednadžba na šezdeset i šest načina

Povjerenstvo stručnjaka predstavilo je plan u 66 točaka koji bi trebao smanjiti doprinose koje građani u Njemačkojplaćaju za zdravstveno osiguranje. A oni su golemi, samo obvezna osiguranja svakoga dana troše milijardu eura. U njih sada zaposlenici i poslodavci solidarno uplaćuju oko 17,7 posto svake bruto plaće. Taj je trošak ove godine povećan za tri posto, iako je prošle godine povećan za 2,5 posto.

Opći je zaključak da Njemačka ima jedan od najskupljih zdravstvenih sustava na svijetu.

Na konferenciji za tisak u ponedjeljak (30. ožujka), stručnjaci iz povjerenstva pokazali su grafikon koji je izradilo udruženje zdravstvenih osiguranja GKV. Na njemu se vidi da će osiguranja 2027. godine imati 15,3 milijarde eura veće rashode nego prihode, a da bi taj minus do 2030. mogao narasti na fantastičnih 40 milijardi.

Politički ponori

Zato, smatra povjerenstvo, treba štedjeti ovdje i ondje. Kažu da bi njihovih 66 preporuka ne samo spriječilo manjak i kolaps sustava, nego i preokrenulo trend. U deseteročlanom povjerenstvu bili su stručnjaci za zdravstvo, ekonomiju i društvene znanosti. No, sada njihovi prijedlozi ulaze u područje politike, gdje nije osobito popularno sve to provesti.

„Zahvalna sam što nam je povjerenstvo predstavilo lijepo popunjenu kutiju s alatima iz koje ćemo sada odabrati najbolje", rekla je savezna ministrica zdravstva Nina Warken. „Važno mi je naglasiti da neće biti jednostranih reformi koje bi opteretile osiguranike. Nećemo uzdrmati temelje zdravstvenog sustava zasnovanog na solidarnosti."

Koji su prijedlozi

Povjerenstvo je na 480 stranica nabrojalo razne prijedloge, počevši od povećanja trošarina na alkohol i duhan te uvođenja novog poreza na zaslađena pića. Smatraju da to ne bi samo punilo proračun, nego bi i ljudi bili zdraviji.

Ciljano je i smanjenje broja operacija. Primjerice, sve one koje se planiraju poput ugradnje umjetnog koljena ili kuka bile bi moguće tek nakon mišljenja drugog liječnika koji u tome nema financijski interes. Naime, bolnice ostvaruju prihode na temelju operacija – što više operiraju, to više novca dobivaju od osiguranja. To je već godinama predmet kritika, jer se u Njemačkoj operira više nego u većini država EU.

Dalje, pacijenti bi plaćali više za lijekove na recept za koje sada uglavnom plaćaju participaciju. Primjerice, homeopatska sredstva plaćala bi se iz vlastitog džepa, a osiguranja ne bi pokrivala ni preventivne preglede za rak kože.

Predloženo je da osiguranja više ne osiguravaju nezaposlene supružnike ako nemaju djecu mlađu od šest godina. To je toliko kontroverzno da je bavarski premijer Markus Söder već rekao da od toga neće biti ništa.

Predlaže se i da Savezna vlada, a ne osiguranja, plaća zdravstvenu skrb osobama koje primaju socijalnu pomoć. I to bi teško moglo proći jer je vlada konzervativca Friedricha Merza zacrtala smanjivanje troškova socijalnog sustava.

Skup sustav

Njemačka ima dualni reki bi rekli „dvoklasni" sustavu kojem je zdravstveno osiguranje obvezno za sve. Oko 90 posto građana u takozvanom je „zakonskom" osiguranju koje se često naziva „državnim", premda su osiguravajuće kuće privatne.

Preostali su „privatno" osigurani, tu spadaju i državni službenici, a tu opciju imaju i imućniji građani. To više košta, ali nudi i više usluga te često iako je to oblik diskriminacije –nogo lakše dobivanje termina kod liječnika.

Kritičari tvrde da sustav potiče bolnice i liječničke ordinacije da preporučuju nepotrebne specijalističke preglede, terapije i zahvate kako bi više zaradili. Ministrica Warken obećala je da će prijedlozi povjerenstva biti brzo razmotreni te da će pripremiti nacrt zakonskih izmjena do ljetne stanke.