Njemačko-izraelsko čudo | Politika | DW | 12.05.2015
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Njemačko-izraelsko čudo

Bilo je gotovo nezamislivo da će nakon holokausta između Njemačke i Izraela ikada biti uspostavljeni „normalni“ odnosi. Pa ipak postoji normalnost u nenormalnosti, smatra Alexander Kudascheff.

Prije 50 godine Izrael i Savezna Republika Njemačka uspostavili su diplomatske odnose. Ni 20 godina nakon kraja Drugog svjetskog rata. Ni 20 godina nakon što su saveznici pobijedili „Treći Reich“ i Adolfa Hitlera. Ni 20 godina nakon holokausta u kojem je stradalo šest milijuna europskih židova. Industrijsko masovno ubojstvo u koncentracijskim logorima, deportirani, selektirani, otrovani plinom, pretučeni na smrt. Bio je to monstruozni civilizacijski krah.

Iako je već početkom 50-ih godina potpisan takozvani „Sporazum o naknadi ratne odštete“ između Njemačke i Izraela, i deset godina kasnije bilo je teško zamislivo da bi usprkos tim monstruoznim zločinima Nijemci i Židovi, Nijemci i Izraelci, trebali i željeli uspostaviti i njegovati diplomatske odnose. U Izraelu su protiv toga održani gnjevni masovni protesti, ljudski i politički je to razumljivo, više nego razumljivo.

Kudascheff Alexander

Alexander Kudascheff, glavni urednik DW-a

Bliskost i povjerenje usprkos holokaustu

Danas, 50 godina kasnije, mora se govoriti o političkom čudu. 50 godina kasnije Njemačka i Izrael su međusobno bliski, jako bliski. Tisuće mladih Izraelaca dolaze u Njemačku, posjećuju Berlin, odmaraju se ili se sele u Saveznu Republiku. Oko 200 tisuća Izraelaca ima drugu putovnicu – njemačku. Njemačka, zemlja holokausta, u Izraelu je pored SAD-a druga najcjenjenija zemlja svijeta. Nijemci, koji su u 60-im i 70-im godinama neko vrijeme rado znali provoditi radeći u izraelskim kibucima, na drugoj strani putuju kao turisti u Svetu zemlju. Još je važnije da vlade u Berlinu i Tel Avivu surađuju tijesno i uz obostrano povjerenje.

Njemačka je europska zemlja na koju se Izrael najviše može osloniti. Iako postoje neslaganja i svađa oko izraelske politike na zaposjednutim palestinskim područjima, iako „škripi“ kada se izraelski premijer Netanjahu u predizbornoj kampanji izjasni protiv palestinske države: sigurnost Izraela je sastavni dio njemačkog državnog rezona, kako je kancelarka Merkel, i to bez velikog proturječja, rekla pred Knessetom 2008. Često su Nijemci i EU jedini koji još stoje na izraelskoj strani. Gorko je to za zemlju koja ima osjećaj da je okružena neprijateljima. I ipak neobično: Njemačka koja je odgovorna za holokaust (Shoah), danas je najbliži saveznik Izraela. Takav razvoj prije 50 godina nitko nije smatrao mogućim.

Normalnost u nenormalnosti

To je doista nevjerojatna normalnost u odnosu dviju država. Ali i normalnosti u nenormalnosti. Povijesna trauma i dalje opterećuje obje zemlje. Uništavanje velikog dijela europskog židovstva od strane „Trećeg Reicha“ sastavni je dio identiteta i uzajamne percepcije dviju zemalja. To obilježava mentalitet dvaju naroda. U društvenoj, političkoj svakodnevici ima i začuđujućih pojava: Izraelci cijene Nijemce, a Nijemci Izraelce pak puno manje. Prvenstveno zbog bliskoistočnog konflikta. Iznenađujuće puno Nijemaca simpatizira s Palestincima koje doživljavaju kao žrtve Izraelaca. I onda je u toj situaciji odnos dviju zemalja opet škakljiv.

Ipak, dok židovi primjerice napuštaju Francusku zato što se tamo ne osjećaju sigurnima, nema vala iseljavanja židova iz Njemačke u smjeru Izraela. Dapače, čak se uočava židovsko doseljavanje u Njemačku. Broj židovskih općina u Njemačkoj udvostručio se u posljednjih 20 godina. To je drugo čudo. Židovi opet žele živjeti u Njemačkoj. Nažalost, a to je realnost u Njemačkoj, valjda i u cijeloj Europi, policija mora štititi njihove vrtiće i sinagoge, uvijek iznova se devastira židovska groblja. To je ružna maska još uvijek prisutne mržnje prema židovima. Ali odnosi između Njemačke i Izraela, između Nijemaca i Izraelaca su, 70 godina nakon kraja višemilijunskog pokolja židova, čudesno dobri. Na tome možemo biti zahvalni.

Preporuka redakcije

default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.