1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Kombobild | Aleksandar Vucic und Albin Kurti

Njemačko-francuski prijedlog: najbolja moguća ponuda?

Ivica Petrović
10. novembar 2022

Njemačko-francuski predlog za rješavanje kosovskog problema nije naišao na odobravanje u Beogradu. Da li je to ipak prilika za „kompromis“ ili prije svega ponuda da „Srbija prizna realnost“?

https://p.dw.com/p/4JJ5r

Prijedlog je u suštini neprihvatljiv, tvrdi se u Beogradu. Poseban problem pritom predstavlja i činjenica da nikome zapravo nije poznat sadržaj eventualnog dokumenta i javnost praktično kroz izjave srpskih zvaničnika dešifruje šta se u njemu nalazi. Na osnovu tih izjava tvrdi se da je ponuda zapravo formulisana kao odustajanje Srbije od suvereniteta na Kosovu u zamjenu za navodno brži proces evropskih integracija i izvjesnu ekonomsku pomoć. To praktično predviđa, kako tumači predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, članstvo Kosova u Ujedinjenim nacijama bez protivljenja Srbije, što je, prema njegovim riječima, neprihvatljivo jer je u suprotnosti s Ustavom Srbije.

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić je takođe istakao da njemački-francuski plan podrazumijeva „poziciju da je nezavisnost Kosova već gotova stvar“, ali da Srbija to ne može da prihvati.

Dogovor oko nepostojećeg?

Veliki problem za Beograd je kako da se opredijeli oko nečega što je dogovoreno da ne postoji, skreće za DW pažnju Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose. „Nije dobro rješenje razgovarati oko nečega za šta niko ne tvrdi da je do kraja pročitao“, kaže Janjić i dodaje:

„Ako ipak pogledamo sam duh te ponude, mislim da je to najbolja ponuda koja se može dobiti. Ali, isto tako me to i zabrinjava, jer je Beograd do sada pokazao da je u stanju da takve ponude odbaci. A najbolja ponuda u tome je duh dvije Njemačke i ono što bi se moglo opisati kao postizanje najboljeg rješenja u vezi onoga oko čega se slažemo. To je prilika da Srbija prizna realnost, koju je do sada više puta uostalom i priznala samim učešćem u dijalogu i potpisivanjem raznih sporazuma sa kosovskim Albancima“, ističe Janjić. 

Serbien l Präsident Aleksandar Vucic bei PK in Belgrad
Prijedlog, kako tumači predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, članstvo Kosova u Ujedinjenim nacijama bez protivljenja Srbije, što je, prema njegovim riječima, neprihvatljivoFoto: Darko Vojinovic/AP/picture alliance

Kršenje srpskog Ustava

Osnovna stvar u ovom slučaju je Ustav Srbije, kaže za DW politički analitičar Dragomir Anđelković i naglašava da, „ne samo što je Kosovo po Ustavu dio Srbije, već su i državni funkcioneri dužni da brane teritorijalni integritet Srbije i na međunarodnom terenu. Svaki sporazum koji bi podrazumijevao ulazak Kosova u međunarodne organizacije, pogotovu krovne kao što su UN, predstavljalo bi najgrublje kršenje Ustava.“

Poteze srpske strane sa povlačenjem iz kosovskih institucija Dušan Janjić vidi kao „bježanje Aleksandra Vučića od poraza jedne politike prema Kosovu. To se sada pretvorilo u stav: nikada nećemo ništa. Isto važi i za Ivicu Dačića. Svi oni sada brane svoje male slike u jednom velikom promašaju koji se zove politika Srbije prema Kosovu, od Miloševića do Vučića. Ta politika je sada došla do kraja“, smatra naš sagovornik.

Nezavisnost nije kompromis

Zalaganje Srbije za kompromisno rješenje već dugo je neka vrsta zvaničnog stava srpskih vlasti o Kosovu, ali je isto tako teško ustanoviti šta bi bio prihvatljiv kompromis za srpsku stranu. Dragomir Anđelković takođe misli „da je teško reći šta bi bio kompromis“. 

Kosovo | Serbische Flaggen im nördlichen Teil von Mitrovica
Sjever MitroviceFoto: Milica Andrić Rakić/DW

„Kompromis je mogao da bude Briselski sporazum, koji je bio na liniji rješavanja tehničkih pitanja i da obje strane nastave da žive u svojoj realnosti. Ali, sada se već ide ka statusnim rješenjima i ka prihvatanju toga da je Kosovo država. To uistinu nije kompromis i to niko ne može da prihvati. Ako jedna strana tvrdi da je nezavisna, a druga da je to srpska pokrajina, onda je kompromis nešto između, a ne da se prihvata bilo koja krajnost od te dvije", ocjenjuje Anđelković.

Kao veliku manu ovog prijedloga Dušan Janjić vidi to što se on uopšte ne bavi sektorom bezbjednosti. „Kako će, na primjer, vlasti Kosova i Srbije, kada se međusobno priznaju, sarađivati u sektoru bezbjednosti? To je neophodno za proces normalizacije, jer bez ljudske i svake druge bezbjednosti, toga prosto nema. Ne može se sve prepustiti NATO i Kforu, tamo je sada opasnost da se iz nestabilnog mira uđe u ratne okršaje“, skreće pažnju Dušan Janjić.

Prijedlog – dio dijaloga?

Evropska unija šalje poruku da će ovaj njemačko-francuski plan postati i dio dijaloga Beograda i Prištine, ali Dragomir Anđelković ne vjeruje da će se to dogoditi:

„To mi ne djeluje realno, iz prostog razloga što pet država Evropske unije i dalje ne priznaje Kosovo. Mislim da je to prije svega pitanje koje EU mora da raščisti u svojim redovima, a u ovoj formi mislim da to za EU nije prihvatljivo. Imam utisak da Njemačka i Francuska vrše pritisak na Srbiju da ona to prihvati, pa da onda na osnovu toga što se Srbija sa tim složila, države EU koje to nisu učinile priznaju kosovsku nezavisnost. Da postoji mogućnost da se to proturi kao dio zvanične evropske politike to bi već bilo davno učinjeno“, zaključuje naš sagovornik.