Njemački mediji o izborima u Crnoj Gori | Kiosk | DW | 30.08.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Region

Njemački mediji o izborima u Crnoj Gori

Izbori Crnoj Gori su u toku. Prve relevantne prognoze se očekuju poslije zatvaranja izbornih lokala u 20 časova. Njemački mediji prate ove izbore.

Njemačka novinska agencija dpa: „U Crnoj Gori su u nedjelju ujutru počeli izbori: oko 540.000 građana je pozvano da glasa za 81 poslanika parlamenta koji ima samo jedan dom. Biračka mjesta su otvorena od 7 do 20 časova.

Po posljednjim anketama pred izbore, DPS, Đukanovićeva socijalistička vladajuća stranka bila je u vođstvu sa 35 odsto glasova.

Opozicija na izborima nastupa u tri različita saveza čije se pozicije veoma razlikuju. Slažu se samo oko toga što su protiv Đukanovića, kome prebacuju korupciju, umiješanost u organizovani kriminal i autoritarne tendencije.

Stanovništvo je podijeljeno po mnogim ključnim pitanjima kao što su državnost i odnos prema Zapadu.

Đukanović je podigao tenziju u zemlji krajem prošle godine donošenjem zakona kojim je crkvi, koja je pod kontrolom Beograda, zaprijetio oduzimanjem imovine. Zakon je izazvao masovne proteste koji su se stišali tek na proljeće, zbog pandemije korone.

Kakva će biti budućnost Crnogoraca nakon današnjih izbora?

Kakva će biti budućnost Crnogoraca nakon današnjih izbora?

Posmatrači takođe ukazuju na nepravilnosti na izborima kao što su manipulisani birački spiskovi", piše dpa u kratkom izvještaju koji povodom izbora u Crnoj gori prenosi većina njemačkih medija.

Agencija AFPD: „Iako će Đukanovićeva socijaldemokratska partija, DPS, vjerovatno ponovo biti najjača snaga u parlamentu, prema riječima stručnjaka, mogla bi prvi put da propusti apsolutnu većinu. To bi moglo da donese važnu ulogu manjim strankama koje su se usredsredile na ekonomska pitanja i korupciju.

Crna Gora je jedan od najperspektivnijih kandidata za prijem u EU na Balkanu. U Briselu, međutim, i dalje postoje rezerve u pogledu ograničene slobode štampe i visokog nivoa organizovanog kriminala u zemlji."

Medojević: Šanse su ovoga puta prilično dobre

Njemački javni servis ARD: „Mi smo jedina postkomunistička zemlja koja nikada nije promijenila vlast. Takva je situacija u Crnoj Gori“, kaže Nebojša Medojević, dugogodišnji opozicioni političar najjače grupe "Za budućnost Crne Gore". Sa njegove tačke gledišta, šanse su ovog puta prilično dobre da se okončaju tri decenije dominacije socijalista pod partijskim i državnim liderom Milom Đukanovićem.

Medojević za ARD-ov studio u Beču naveo više razloga za to: korupcija i kako kaže, Đukanovićeve veze sa organizovanim kriminalom ne mogu se više prikriti ni represivnim mjerama. Ekonomija više od 30 odsto zavisi od turizma, a veliki broj infekcija koronom dovela je do gotovo potpunog zaustavljanja ovih izvora prihoda. I na kraju: krajem prošle godine, Đukanović je okrenuo veliku većinu stanovništva protiv sebe zakonom kojim je pravoslavna crkva morala da dokaže da svoju imovinu u Crnoj Gori posjeduje od prije 1920. 

„Pogriješio je što je postavio pitanje identiteta i pokušao da uništi i nacionalizuje pravoslavnu crkvu“, kaže Medojević za ARD. „Ovim je motivisao mlade i pravoslavne građane da glasaju. 80 posto stanovništva Crne Gore pripada pravoslavnoj vjeri. Takođe znamo da je 60 do 65 posto građana protiv Đukanovića i naš zadatak je da ih pokrenemo da glasaju.“

Đukanović: Znam tu verziju istine

Prošle nedjelje, ispred velike Crkve Vaskrsenja Hristovog u glavnom gradu Podgorici, brojni vjernici su iskoristili priliku - kao i prethodnih nedjelja i mjeseci - da izraze svoj bijes na predsednika. „Milo, lopove, Milo, lopove. Crna Gora se digla, svetinja se mora braniti", skandirali su vjernici.
Predsjednik je itekako svijestan intenziteta protesta protiv njega. U intervjuu za ARD, 59-godišnji Milo Đukanović se tome trezveno usprotivio: 

„Poznata mi je ta verzija istine u Crnoj Gori. Imali smo veoma buran proces kada je usvojen zakon o vjerskim slobodama." Tom prilikom se ponovo pokazala polarizacija društva. „Pojavili su se mnogi građani koji rade u državnoj službi: ljekari, profesori, zaposleni u državnoj upravi i vojsci koji su, prema njihovom slobodnom mišljenju, podržali stav Crkve“.

Đukanović odbacuje kritiku opozicionih partija: oni loše govore o situaciji u Crnoj Gori a pritom ne nude alternativu. Njegova „Demokratska socijalistička partija“, kojom predsjedava 23 godine, vjerovatno može da se osloni na svoje pristalice. U Budvi, tokom jednog od posljednjih pojavljivanja pred izbore, mediji su opširno i pohvalno pisali o Đukanoviću prenoseći njegove riječi: „Ti si naša prva ljubav. Crna Goro, volimo te!“, piše na kraju ARD. 

Politički akrobata od dva metra, neprijatno mekog stiska ruke

MDR Miteldojčerundfunk, članica javnog servisa u okviru ARD, koja pokriva tri istočne savezne pokrajine Tiringiju, Slobodnu državu Saksoniju, u opširnom članku povodom izbora u Crnoj Gori piše:

„Jedanaest lista i koalicija takmiči se na izborima u nedjelju. Međutim, opozicija je podijeljena. Parlamentarni izbori su plebiscit o Đukanoviću i njegovoj vlasti koji se doživljava kao autoritarana i korumpirana. Na parlamentarnim izborima prije četiri godine, Đukanovićeva stranka DPS osvojila je 36 od 81 poslaničkih mjesta, što je zajedno sa manjim saveznicima bilo dovoljno za većinu.

Kritičari optužuju Đukanovića za spor koji je izazvao sa crkvom, za maltretiranje nezavisnih medija, podsticanje fizičkih napada na kritične novinare i falsifikovanje izbora putem manipulisanih biračkih spiskova.
Dva metra visoki Đukanović ima skoro neprijatno mek stisak ruke, ali ovaj političar koji govori tiho, zna kako da ubijedi. Tok njegovih misli je uvijek logičan i ne da se izbaciti iz takta. Đukanović ne govori nijedan strani jezik, samo malo italijanski, bar tako kažu. 

Ali znanje jezika mu nije bilo potrebno da bi u turbulentnim vremenima dokazao svoje političke vještine. Kada se Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija raspala tokom rata 1991. godine, slovenska i pravoslavna Crna Gora je bila jedina republika koja je ostala lojalna isti tako slovenskoj i pravoslavnoj Srbiji. Sa tadašnjim vladarom Srbije Slobodanom Miloševićem, Đukanović je osnovao Saveznu Republiku Jugoslaviju.

Međutim, rano je shvatio da srpske vojne akcije u Hrvatskoj i Bosni ne mogu donijeti ništa dobro. Đukanović je zadržao crnogorsku vojsku držao dalje od rata, a za njihovu akciju u Hrvatskoj na početku rata, kasnije se izvinio. 1997. konačno je raskinuo s Miloševićem. Đukanović je svog starog saputnika kasnije nazvao čovjekom koga je pregazilo vrijeme. U vrijeme kada je to rekao,  to tamo nije bilo bezospasno.

Montenegro Cetinje | Präsident Milo Djukanovic (Getty Images/AFP/S. Prelevic )

Milo Đukanović

Zapad je podržavao Đukanovića

Zapad je podržavao Đukanovića. Kada je Crna Gora željela da se riješi i jugoslovenske valute, dinara, 1999. godine, Njemačka je preko noći snabdjela Crnu Goru njemačkom markom, koja je postala zvanična valuta. Crna Gora je 2002. usvojila evro, iako zemlja nije dio evrozone a ni članica EU.

Đukanovićev „politički otac“ Slobodan Milošević, bio je primoran da podnese ostavku u narodnom ustanku 2000. optužen je za ratne zločine i umro je u zatvoru UN-Tribunala a za bivšu Jugoslaviju u Hagu. Đukanović je, međutim, ostao na vlasti. 2006. se država konačno odvojila od Srbije i postala nezavisna.

Đukanović je neko vrijeme koketirao sa Rusijom. Otvorio je zemlju milijardama ruskih oligarha. Za porijeklo novca se nije pitalo. U to vrijeme Crnu Goru su nazivali „evropskom mašinom za pranje veša“: prljavi novac je ulazio i mogao se nakon „čišćenja“ čisto uložiti u EU.

Ponovo je tada bilo opasno za „Mila“, kako ga zovu u Crnoj Gori. Pljuštale su optužbe za šverc cigareta i oružja i druge sumnjive poslove sa italijanskom mafijom. Italijansko javno tužilaštvo pripremilo je proces protiv Đukanovića.

Ali on je napravio još jedan politički salto. Ne samo da je 2017. raskinuo sa Vladimirom Putinom i uveo Crnu Goru u NATO, već se pridružio i sankcijama Zapada protiv Rusije. Od tada niko u Briselu nije pominjao navodne Đukanovićeve veze sa mafijom. To je prepušteno očajnoj crnogorskoj opoziciji", piše MDR.
 


 

Preporuka redakcije