Njemački mediji o BiH u 2018. godini | Kiosk | DW | 31.12.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Kiosk

Njemački mediji o BiH u 2018. godini

Njemački mediji su se i ove godine intenzivno bavili BiH. Migrantska kriza, Opći izbori, spor Preventa i VW su samo neke od tema koje su plijenile pažnju komentatora štampe na njemačkom jeziku.

Interes medija sa njemačkog govornog područja za BiH je počeo još početkom godine. „Noje cirher cajtung" se odmah nakon novogodišnjih praznika bavio arapskim turistima i investitorima koji su, kako tvrdi „otkrili BiH.

„Interesovanje srednje klase iz zemalja Persijskog zaliva za Bosnu je direktna posljedica krize nastale poslije Arapskog proljeća. Klasične destinacije u Libiji, Egiptu i Tunisu su postale nesigurne, pa se traže alternative.  U tekstu je objašnjeno da se interesovanje arapskih država za Bosnu i Hercegovinu povećalo za vrijeme i poslije rata u Bosi i Hercegovini. „Iz arapskog prostora su stigli humanitarna podrška, oružje i u manjem obimu i islamistički borci. Poslije rata, ponuda je proširena, baš kao što su se raširile i vjerske fondacije. Građene su džamije, ali ne u jednostavnom tradicionalnom, već u neobičnom stilu sa masivnim kupolama i impozantnim duplim minaretima. Istovremeno su počeli da rade i misionari koji su sa umjerenim uspjehom širili svoje fundamentalističko učenje. U osnovi se reakcija Bošnjaka ne razlikuje od reakcije hrišćanskih Evropljana – možda je njihova ksenobofija čak i jača, jer svoj islam vide kao ugrožen", piše Noje cirher cajtung.

Njemački „Die Welt" se osvrnuo na Međunarodni sajam nameštaja u Kölnu, ističući unikatni dizajn i ljepotu bosanskohercegovačkih proizvođača namještaja, odnosno firme Zanat iz Konjica.   U Kölnu se moglo dosta toga lijepoga vidjeti, ali malo toga jedinstvenog i mnoge robne marke i eksponati su ličili jedni na druge, navodi se u tekstu i nastavlja: „Međutim, nezamjenjiv je bio namještaj bosanske porodična firme Zanat iz Konjica, koji tradicionalne lokalne rezbarije prenosi u 21. stoljeće. Mustre, ponekad poput krljušti, a ponekad poput finih linija, provlače kroz te proizvode. Neki komadi namještaja podsjećaju na afričke skulpture, drugi pak govore jasan jezik skandinavskog dizajna."

"Samo da je napustiti BiH!"

Svjetlo na kraju tunela

Svjetlo na kraju tunela

Odlazak radne snage iz BiH je tema kojom su se direktno ili indirektno bavili mediji sa njemačkog govornog područja u toku 2018. godine. Tako Švicarski radio i televizija (SRF) navodi da svake godine zemlju napuste desetine hiljada  ljudi, jer su "izgubili nadu u to da će im jednog dana tu biti bolje". SRF napominje da su radna mjesta rijetka i bijedno plaćena, a da politikom vlada "korumpirana elita koja uvijek iznova potpiruje strah od novog rata".

Kao razloge zbog čega prije svega mladi i dobro obrazovani ljudi napuštaju zemlju SRF navodi nepotizam, korupciju i nezaposlenost. Ali važnu ulogu u tome, piše dalje SRF, igra i politička nestabilnost: "Još uvijek politikom vladaju oni krugovi koji su se za vrijeme rata u BiH obogatili i postali moćni. Vođe tadašnjih ratnih protivnika uz pomoć straha od povratka nasilja 90-ih godina igraju ciničnu političku igru."

 „Glavna izbjeglička ruta preko Balkana zatvorena je prije dvije godine. Ali, migranti sa sjevera Afrike su otkrili novi put za Evropu preko Bosne i Hercegovine. U toj zemlji se sada računa s izbjegličkom krizom", pisao je početkom marta  njemački internet portal 'Deutsche Wirtschafts Nachrichten'

„Oko 700 izbjeglica iz Pakistana, Sirije, Libije i Avganistana su od početka godine ilegalno ušle u zemlju, drugih 800 je uhvaćeno na granicama. Kako javlja Euraktiv, bh. vlasti upozoravaju na moguće izbijanje izbjegličke krize. Razlog: Izbjeglice su pronašle novu rutu preko Balkana, preko koje bi iz sjeverne Afrike mogle da doputuju u Evropu. Do marta 2016. glavna izbjeglička ruta je do 2016. išla preko Turske i balkanskih država Grčke, Albanije, Makedonije, Bugarske, Srbije, Hrvatske i Slovenije u Austriju i Mađarsku. Na samitu EU u martu su predstavnici Slovenije, Austrije i Mađarske objavili zatvaranje svojih granica i od tada je broj izbjeglih ljudi drastično opao.

Erdoganova predizborna kampanja u BiH

Posjeta turskog predsjednika Erdogana BiH je tema koja je privukla veliku pažnju njemačkih medija. „Stuttgarter Nachrichten" piše: „Dok su evropske zemlje poput Njemačke, Austrije i Holandije zabranile predizborne nastupe turskih političara, više hiljada Turaka koji žive širom Evrope, zaputilo se u glavni grad BiH koja odavno čeka na članstvo u EU, da pozdravi svog idola. Pored Erdoganovih pristalica su se i pristalice domaćina, Bakira Izetbegovića, pobrinule da `Sultanov` nastup kao gosta bude ustvari igra na domaćem terenu."

Turski predsjednik u Sarajevu

Turski predsjednik u Sarajevu

 „Balkan kao predizborna pozornica" naslov je teksta kojeg u listu „Luzerner Zeitung" potpisuje Rudolf Gruber i u čijem uvodu navodi da je „Erdoganov politički uticaj na Balkanu ipak manji nego što se strahovalo.„Oduševljenje Erdoganovom posjetom Sarajevu je u granicama i kod Bošnjaka. Erdogan u glavni grad BiH nije došao zbog nekoliko njih. U BiH živi manje Turaka nego recimo u Austriji. Erdoganu se više radilo o tome da pokaže EU da uprkos zabrani nastupa u Njemačkoj, Holandiji ili Austriji još uvijek ima evropskih prijatelja kod kojih je dobro došao. Međutim, ne smije se zanemariti činjenica da je Erdoganov politički islam u BiH sve drugo nego popularan."

 „Morgenpost“ podsjeća da je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u Sarajevu pred više hiljada Turaka koji žive u inostranstvu vodio kampanju za njihov glas na predstojećim izborima. „Oni su za njega važni. Na prošlogodišnjem referendumu je registrovano skoro tri miliona Turaka sa pravom glasa koji žive u inostranstvu što je skoro pet posto od ukupnog broja osoba sa pravom glasa. Najveći broj Turaka sa pravom glasa u inostranstvu živi u Njemačkoj i iznosi oko 1,4 miliona birača". 

Dvostruki aršini bh. političara prema izbjeglicama

Njemački mediji su u maju sve češće stavljali u fokus priliv izbjeglica u BiH, čiji broj je u prva četiri mjeseca bio veći nego tokom cijele protekle godine. Ovaj put list Die Welt piše o konstantnom prilivu izbjeglica, problemima sa kojima se susreće BiH i o ponovnom aktueliziranju Balkanske rute. 

U članku Die Welta navode se problemi Granične službe BiH, koja usljed nedostatka kapaciteta, nije u stanju kontrolirati 140 kilometara granične zone sa susjednom Crnom Gorom. „Zatvaranjem balkanske rute u Njemačkoj se broj pristiglih izbjeglica smanjio sa 890.000 u 2015. na 280.000 godinu kasnije. U UNHCR-ovom centru za pomoć izbjeglicama u Sarajevu smatraju da većina novih izbjeglica u BiH želi krenuti preko Hrvatske ka zapadnoj Evropi.

BiH nije pripremljena da se nosi sa ovom pojavom, dijelom i zato što se nalazila izvan Balkanske rute 2015. godine. Samo u posljednje tri sedmice pristiglo je oko 1.200 migranata, ističe Peter Van der Auweraert, šef Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u BiH. On upozorava na novu humanitarnu krizu."

Migranti na granici između BiH i Hrvatske

Migranti na granici između BiH i Hrvatske

Neki od razloga, piše dalje u Die Weltu, zašto je BiH postala novo žarište su sve učestalija vraćanje izbjeglica sa granice sa Hrvatskom, kao i to što krijumčari traže nove mogućnosti za prebacivanje izbjeglica preko Crne Gore i Albanije do zapadne Evrope.

Novinar Die Welta ističe i dvrostruke aršine u pristupu prema izbjeglicama BiH iza kojih stoje političko-etnički sukobi. Za ilustraciju tog odnosa njemački novinar je naveo izjavu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika: "Naći ćemo način da se odbranimo od ove invazije."

„Da li će izbjeglice i ubuduće dolaziti ovisi i od toga koliko će uspjeha imati policija protiv trgovaca ljudima", zaključuje novinar Die Welta.

Ratna djeca iz BiH u borbi za normalan život

Der Tagesspiegel iz Berlina je u augustu objavio tekst o troje mladih Bosanaca koji su kao djeca doživjeli opsadu Sarajeva: Amri, Belmi i Nini.

„Nekadašnja ratna djeca ne dolaze do izražaja u društvu. Oni bi zapravo trebali biti ti, koji imaju odgovorne pozicije u politici, ekonomiji i kulturi. Oni bi trebali voditi zemlju u blagostanje sa parama međunarodne zajednice koje dolaze u BiH već više od 20 godina. Umjesto toga oni su nezaposleni. Prema podacima Svjetske banke, 67,5 posto mladih nema posla. Od 2013. zemlju je napustilo 150.000 ljudi, što je velika brojka za BiH od 3,5 miliona ljudi", piše Tagesspiegel a onda nastavlja da portretira Belmu. Za Bosnu nema mjesta na agendi evropske politike zbog Brexita, Trumpa i kompanije. Mnogi kažu, dok se ne puca, Zapadu je to ok. Jedan od najvećih problema je korupcija. Centar za istraživačko novinarstvo redovno izvještava o tome. Nekad su na tapeti firme. A nedavno su bili političari - kada su otkrili kako se jedan broj bh. parlamentaraca obogatio.

„Mnogi ljudi su frustrirani. A to politička klasa zna. Oni su, uprkos letargije koja je zahvatila velike dijelove zemlje, zabrinuti da bi moglo doći do onoga što bi se moglo nazvati "Bosansko proljeće". To se desilo pred parlamentarne izbore 2014. Po prvi put nakon rata su etničke grupe imale isti cilj. Konflikti među njima samo jačaju sadašnji sistem i poredak. I to je razlog što je nacionalizam pred izbore posebno upečatljiv. Propagandne mašine rade brže i glasnije nego inače". 

Hatidža Mehmedović –ikona civilnog društva

Njemački list Tageszeitung objavio je povodom smrti Hatidže Mehmedović objavio članak Erika Ratfeldera, koji se sjeća susreta sa ovom srebreničkom majkom. "Kada smo u ljeto prije četiri godine posljednji put sjedili u njenoj bašti i pili njen slatki voćni sok, moj pogled je pao na tri bora, koja su njeni sinovi zasadili prije rata. To je bilo skoro sve, što joj je ostalo od njene djece i muža. Muž Abdulah, oba sina Almir i Azmir, braća i mnogobrojni rođaci su nekoliko kilometara dalje, u Potočarima odvojeni od žena. Ono što se potom desilo pred očima holandskog bataljona UN-a, označeno je najvećim zločinom u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Po naređenju Ratka Mladića, srpska vojska i paravojska je tog jula 1995 doslovno krenula u lov na muški dio muslimanskog stanovništva. Svi koji su zarobljeni, su odmah smaknuti i likvidirani .

Hatidža Mehmedović - posljednji intervju za DW

Hatidža Mehmedović - posljednji intervju za DW

Hatidža i ja smo se pješke zaputili do doline sa grobovima, koja je od 2006. godine - nakon dekreta tadašnjeg visokog predstavnika Christiana Schwarz-Schillinga - izuzeta iz Republike Srpske i stavljena u nadležnost države BiH. Hatidža Mehmedović je priču o svojoj patnji pretvorila u političku borbu i osnovala organizaciju "Majke Srebrenice". Stalno je naglašavala: "Oni su nas Bošnjake poubijali i protjerali a kao nagradu su još dobili polovinu zemlje. Zato se mi, preživjele žene Srebrenice, borimo za pravdu i da se to, što se ovdje desilo, ne zaboravi."Kada smo stajali mirno između dugih redova sa nišanima, pitao sam Hatidžu: "Zar nisi nikada pomišljala na osvetu?" Odgovorila mi je: "Da jesam, zatrovala bih svoju dušu. Bošnjaci nikoga niosu ubili iz osvete". Hatidža je živjela samo za jedno: a to je da se pronađu i osude svi krivci i da Srbi priznaju to što su uradili.

Hatidža Mehmedović je ipak doživjela da Ratko Mladić, svemoćni general koji je odlučivao o životu i smrti, bude osuđen na doživotnu robiju - između ostalog i za genocid u Srebrenici", riječi su kojima se završava nekrolog povodom smrti ove srebreničke majke, koji je objavio njemački  list Tageszeitung.

Bihać je kao "Idomeni"

Migrantska kriza u BiH je plijenila pažnju njemačkih medija i u septembru. Aargauer Zeitung je objavio tekst u kojem pored ostalog piše: "Na području centralnog Balkana odigrava se prava izbjeglička drama koja najprije nije naišla na pažnju javnosti. Policijsko nasilje, islamofobija i niske temperature mogle bi za izbjeglice predstavljati smrtnu zamku. Izbjeglice su se iz Bihaća, koji broji oko 45.000 stanovnika, povukle u improvizovane izbjegličke kampove, nikle na poljima i u blizini šuma. Vrućinu je sada zamijenila hladnoća koja se sve više uvlači kroz tanke plastične zidove. Za razliku od izbjegličke drame na Sredozemnom moru i osvajanja španske eksklave na sjeveru Afrike, izbjeglice koje su se na putu za EU zaglavile u Bosni i Hercegovini, nisu punile naslovnice novina.

Uskoro bi se to moglo promijeniti. Kada izbije zima i kada se prve izbjeglice smrznu, onda će se u potpunosti  pokazati koliko je bh. vlada, odnosno Evropska unija, zakazala. To u najmanju ruku tvrdi udruženje pod nazivom 'Souls of Sarajevo' (Duše Sarajeva) koje prikupljajući privatne donacije pokušava da pomogne izbjeglicama zaboravljenima na sjeveru Bosne. Već mjesecima ti ljudi spavaju na otvorenom, bez medicinske njege i bez nade, kaže se u jednom saopštenju organizacije 'Souls of Sarajevo'."Vlasti ništa ne rade, samo jedni drugima prebacuju odgovornost. Izbjeglice ne mogu ni da podnesu molbu za azil, ako nemaju adresu boravka. A šatori u šumi nemaju adresu."

Izbori 2018

Njemačka štampa je opširno pisala o izborima u Bosni i Hercegovini – i složno ocjenila da će biti mnogo problema: srpski član tročlanog predsjedništva je protivnik zajedničke države, a poraženi hrvatski kandidat hoće treći entitet.

„Kompletni rezultati izbora u Bosni i Hercegovini još nisu ni objavljeni, ali je u ponedjeljak već bilo jasno da je Milorad Dodik, „jak čovjek" Republike Srpske pobijedio – ne baš ubjedljivo – u trci za funkciju srpskog predstavnika u tročlanom predsjedništvu države", piše Tagescajtung u tekstu objavljenom nakon izbora u BiH. „Polovinu od 3,5 miliona stanovnika čine muslimani, oko 30 odsto su etnički Srbi. Hrvati, koji čine 15 odsto stanovništva, smatraju da su hendikepirani zbog izbornog prava, jer zbog toga što su u istom entitetu sa Bošnjacima, i oni mogu da glasaju za hrvatskog člana Predsjedništva. Tako je sada došlo do promjene na vlasti. Hrvatski predstavnik Komšić je sada izabran uz pomoć muslimanskih glasova. Zato sada hrvatski gubitnik Dragan Čović protestuje i hoće da na svim nivoima države spreči parlamantarni rad."

Članovi Predsjedništva BiH

Članovi Predsjedništva BiH

„Zato se valja spremiti na nemirna vremena. Čović je najavio i da će formirati svoje policijske snage i da će osnovati hrvatski entitet. Ta namjera je izazvala veliki nemir. U predsjedništvu države sada je u vidu Srbina Milorada Dodika sada jedan nacionalista suprotstavljen dvojici zastupnika političkih struja koje žele zajedničku Bosnu i Hercegovinu, pri čemu sada upravo hrvatski član treba da očekuje otpor svog poraženog protivnika."

Zidojče cajtung piše: „Rezultati izbora u Bosni i Hercegovini odražavaju duboku podjelu u zemlji. U parlamentima na različitim nivoima države dominiraju i dalje nacionalističke stranke, iako su građanske snage zabilježile određeni rast […] Federacija se poslije ovog izbora nalazi na teškoj probi […] Unutar federacije se bar dio bosanskih Hrvata osjeća da je gurnut na marginu i traži da se njihova etnička grupa proglasi za treći entitet."

Što se Milorada Dodika tiče, „on sjedi u predsjedništvu države koju odbacuje. Njegova politika je sračunata na otcjepljenje Republike Srpske i njenog povezivanja sa Srbijom. On Bosnu stalno zove „propalom državom" ili „đavoljom državom". Još prije izbora je najavio da neće ići u Sarajevo na sjednice tročlanog predsjedništva, već da hoće da ostane u Banjaluci, glavnom gradu Republike Srpske. Tako gledano, ne treba računati na konstruktivan rad vlade ni poslije ovih osmih po redu posljeratnih izbora."

„Najveći protivnik Bosne je sada predsjednik", piše Frankfurter algemajne cajtung: „Rezultat bosanskih parlamentarnih i predsjedničkih izbora koji je u inostranstvu izazvao najveću pažnju, jeste uspjeh srpskih nacionalista i antizapadnog umjetnika političkog preživljavanja Milorada Dodika. Baš on je sada dobio stolicu u tročlanom predsjedništvu. „Baš", jer Dodik već godinama djeluje kao najveći protivnik države čiji će kopredsjednik sada biti. Dodik tvrdi da Bosna mora biti ukinuta i da njeni građani ne žele takvu državu. Stalno je najavljivao da će održati referendum o nezavisnosti Republike Srpske."

„On kaže da njegov glavni grad nije Sarajevo, već Beograd. U razgovoru za ove novine u oktobru 2008. on je rekao: „Za budućnost Bosne nije dovoljno to što neki stranci hoće ovu zemlju." Poslije uspjeha od nedjelje, Dodik sada može da sa najvišeg mjesta da radi na svojim retoričkim radovima na demontaži bosanske države."

Prevent protiv VW – David protiv Golijata

Volkswagen i Prevent vode ogorčenu borbu u vremenu kada su proizvođači automobila i dobavljači upućeni jedni na druge kao nikada ranije. Cijeli slučaj pokazuje kako se VW- vodeći proizvođač automobila na svijetu ophodi prema liferantima, piše u detaljnom članku objavljenom u političkom magazinu Der Spiegel.

"Interni dokumenti pokazuju kako su članovi Upravnog odbora Volkswagen još prije nekoliko godina odlučili da Prevent isključe iz poslovanja, čime je doveden u pitanje opstanak ove grupacije. VW je to obrazložio tako što je naveo da se Prevent od 2015. više puta pokazao kao nepouzdan partner kao i da je više puta instrumentalizovao svoje firme-kćerke kako bi putem obustave isporuka dijelova Volkswagen doveo u nepriliku i sproveo neplauzibilne zahtjeve. Time je koncernu, kako navodi u jednom internom dopisu, tokom 2015-te i 2016-te godine nanesena šteta u trocifrenom milionskom iznosu. Tačno je da je Prevent koristio zavisnost VW od isporuke određenih auto-dijelova kako bi isticao drastične zahtjeve. Prevent je priznao da se radilo o ekonomskoj samoodbrani kojom se suprotstavio krajnje nefer-potezima VW-a.

Hastorovi nisu jedini, koji su ozlojeđeni na Volkswagen. Uobičajeno je da auto-koncerni, i pored tekućih ugovora, traže od liferanata dalje snižavanje cijena. Volkswagen bije glas da je posebno agresivan. Nakon izbijanja skandala sa dizelom, koncern je navodno tražio od isporučioca dijelova da snižavanjem cijena preuzmu dio novčanih kazni. VW to demantuje.

Onaj ko se ne pridržava pravila koncerna, mora računati s tim da mu sljedeći ugovor neće biti produžen. To sebi nijedan dobavljač ne može dozvoliti jer većina njih 20 i više od 20 posto obrta ostvaruje u poslovanju sa VW-om. Stoga branša autodijelova kao bez daha prati kako se familija Hastor suprotstavlja moćnim automobilskim koncernima.

Pri tome je upravo Volkswagen uzdigao Hastorove i napravio ih moćnim. Osnivač firme Nijaz Hastor je 80-tih radio na poslovima montaže VW-auta (op. red.: golf i caddy) u Sarajevu. Tada je stekao povjerenje vrha u VW-u. Potom je pod imenom Prevent  izgradio mrežu firmi dobavljača. U BiH postao je poznat kao mecena a  u Wolfsburgu kao kvalitetan liferant koji nudi dijelove po povoljnim cijenama. Poznavaoci branše kažu da se stil rada promijenio kada su Hastorovi sinovi Damir i Kenan preuzeli poslove. Nasuprot tome u  Preventu tvrde da je do prekida došlo nakon spora oko firme Rioglass koja je specijalista za automobilsko staklo. Ovu firmu je Prevent  preuzeo 2009. godine na insistiranje Francisca Javiera Garcie Sanza, tadašnjeg člana Upravnog odbora VW-a, zaduženog za nabavku. Nakon što je Prevent preuzeo Rioglass, VW je prekršio dogovor i tri godine spuštao cijene na štetu Preventa. Volkswagen odbacuje ovu optužbu i kaže da su čak sklopljeni i dodatni ugovori kako bi se pomoglo Rioglassu.

Štampa na njemačkom jeziku je u decembru ponovo pisala o secesionističkim težnjama Milorada Dodika i miješanju Hrvatske u unutrašnju politiku BiH. Novinar Folker Pabst piše u Istanbulu za švajcarski dnevnik Noje cirher cajtung pod naslovom: „Srpski član predsjedništva Bosne i Hercegovine odbacuje državu koju predvodi". „Milorad Dodik stalno iznova koketira sa secesionističkim težnjama, a susjedna Hrvatska se miješa u unutrašnju politiku: pritisak na bosansku državu se od izbora pojačao".

„Još prvih dana nakon što je položio zakletvu kao srpski predstavnik u tročlanom Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik je jasno stavio do znanja kako se odnosi prema bosanskoj državi. Na dan stupanja na dužnost prije dvije nedjelje, ovaj srpski nacionalista je najavio da će na putovanjima u inostranstvo koristiti svoj srpski, a ne bosanski, pasoš. Dva dana kasnije, Dodik je ispričao da je primivši telegram-čestitku američkog predsjednika povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine 25. novembra rekao da srpsko stanovništvo države ne slavi taj dan."

Opisavši kako Dodik sistematski radi na otuđenju srpskog entiteta od bosankohercegovačke države, autor teksta piše da i „hrvatska strana pojačava pritisak na strukture krhke multietničke države. Jer, hrvatski nacionalisti odbacuju novoizabranog člana predsjedništva Željka Komšića sa argumentom da je izabran prevashodno zahvaljujući glasovima muslimana". Za mnoge Hrvate je „poraženi kandidat nacionalističke HDZ Dragan Čović jedini legitimni pretendent na hrvatsku stolicu u tročlanom Predsjedništvu".

Diplomatske inicijative Zagreba su, kako objašnjava autor, sračunate na „iznošenje na tapet" zahtjeva za formiranje posebnog hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini. „Debate o granicama bi sigurno prouzrokovale nove nesuglasice, ne samo zato što samo oko polovine bosanskih Hrvata živi u opštinama u kojima su Hrvati većinsko stanovništvo. Uz to bi podjela Federacije BiH samo podstakla ionako jaku etnizaciju bosanske politike, što bi dalje slabilo zajedničku državu".

„Zbog tog razvoja situacije, političar CDU Kristijan Švarc-Šiling, koji je prije jedne decenije bio visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, smatra da je ugroženo dalje postojanje bosanske države, kako je to nedavno rekao za Dojče vele."

Pravda za Davida

Događanja u Banjoj Luci povodom uhićenja roditelja Davida Dragičevića, čija smrt još uvijek nije razjašnjena, tema je kojom se bavi tisak na njemačkom jeziku. Tako se navodi kako "djeluje pritisak ulice".

Austrijski "Presse"  podsjeća na to da se građanski pokret "Pravda za Davida" već više od devet mjeseci bori "protiv kriminalnih makinacija u toj balkanskoj državi i za razjašnjenje misterioznog ubojstva tog studenta, a koji je vlastodršcima u Republici Srpskoj postao trn u oku. Brojne čudnovate stvari tijekom istraga povećavaju sumnju u to da su pripadnici sigurnosnih snaga bili upleteni u ubojstvo."

U članku se dalje podsjeća na čitavu priču nestanka Davida Dragičevića, pronalazak njegovoga tijela u rječici Crkvena i pres-konferenciju policije, održanu vrlo brzo nakon pronalaska tijela, na kojoj je rečeno kako je David "pod utjecajem droga pokušao izvršiti provalu i utopio se tijekom pokušaja bijega. Protu-analize, međutim, nisu mogle potvrditi ni konzumaciju droga, a ni pojasniti brojne rane na tijelu. Više od 100 dana nakon Davidove smrti je državno odvjetništvo krajem lipnja pokrenulo istrage protiv nepoznate osobe zbog sumnje u ubojstvo."

Simbol protesta

Simbol protesta

Njemački Tageszeitung (taz) se također osvrće na djelovanje prosvjeda na građane diljem BiH, napominjući da su nakon uhićenja Davidovih roditelja ljudi i u Sarajevu, Tuzli, Zenici, odmah izašli na ulice: "Prosvjedi djeluju utoliko više što je Dragičević ustao protiv nacionalizma kojeg propagiraju oni na vlasti i što su naišli na odjek i u bošnjačko-hrvatskoj Federaciji BiH."

U svezi s neprekidnom borbom Davora Dragičevića za istinu i pravdu u slučaju njegovoga sina Davida, taz piše da je Dragičević postao u međuvremenu "strašilo za vodstvo policije i politike pod 'jakim čovjekom', srpskim nacionalistom Miloradom Dodikom. Skupa s Davidom majkom, koja inače živi u Beču, inicirao je besprimjerni prosvjedni pokret na glavnom trgu Banje Luke. Od tada se dnevno okuplja stotine ljudi koji, poput Davidovih roditelja, traže 'Pravdu za Davida'. Na nekim danima se okupilo i do 30.000 ljudi - kao što je to bilo kratko prije Općih izbora. Demonstranti, kao i Dragičević, za Davidovu smrt okrivljuju vodstvo policije na čelu s ministrom unutarnjih poslova RS-a Draganom Lukačem. A da je upravo šefovima odjela za organizirani kriminal Policije Republike Srpske Dubravku Kremenoviću i Darki Iliću povjeren ovaj slučaj, to je još jedan razlog za prosvjede. Kremenović je navodno u rodbinskim vezama s jednim od onih koji su navodno mučili Davida. Otac tvrdi da je David ubijen u policijskoj postaji i odgovornim smatra ministra Lukača. Režim je reagirao. Demonstranti su govorili o tome da se vršio pritisak na njih na radnim mjestima. Na izborima je Dodik, doduše, zabilježio gubitke, ali je, prema mišljenju demonstranata, 'izbornom prijevarom' uspio osvojiti većinu glasova."

U republici bosanskih Srba, jedan ožalošćeni otac zahtijeva od moćnika: da rasvijetle nasilnu smrt njegova sina, koju su vlasti pokušale zataškati. Zbog toga je Davor Dragičević i pokrenuo protestni pokret u Banja Luci, čiji pripadnici i simpatizeri već osam mjeseci svakodnevno izlaze na ulice, piše Peter Münch u komentaru za njemački Süddeutsche Zeitung (SZ).

„To također predstavlja opasnost za vladu privrženu nacionalisti Miloradu Dodiku, jer je gnjev građana, pored slučaja ubistva, usmjeren i protiv korupcije i zloupotrebe vlasti. Kada je Dragičević uhapšen pod optužbom da je ugrozio javnu sigurnost, došlo je do žestokih demonstracija. Naredni dan je on pušten na slobodu - i odmah je stao na čelo novih protestnih okupljanja", piše dalje u Süddeutsche Zeitungu.

Protesti su se, međutim, piše još u Süddeutsche Zeitungu, brzo proširili izvan Republike Srpske, na Federaciju BiH, ali i na bosansku dijasporu, te je pokret „Pravda za Davida" postao simbol prevladavanja etničkih granica - i prijetnja nacionalistima na vlasti.

BiH ostaje zemlja evropskog islama

Süddeutsche Zeitung je pred ktraj 2018. godine objavio članak o džamijama i utjecaju ekstremnog islama iz zemalja Arapskog poluotoka, ali i upornost Sarajeva u ovoj zemlji ostati kod evropske i tolerantne vjere.

U članku Petera Müncha pod naslovom „Nepoželjan uvoz" u današnjem Süddeutsche Zeitungu, on piše o golemoj džamiji Kralja Fahda u Sarajevu: „Ova džamija u četvrti Alipašino polje može biti simbolom i velebni znak za napore Saudijaca i drugih Arapa Zaljeva izvesti na Balkan i time na tlo Evrope njihovo konzervativno tumačenje Islama. Bosna se islamističkim fundamentalistima činila kao idealni mostobran: već u ratnim godinama od 1992. do 1995. se ugroženoj muslimanskoj braći tamo slao novac, oružje, ali i mudžahedini koji će se boriti na njihovoj strani. Odmah nakon rata su došli i religiozni pomoćnici u obnovi", piše Süddeutsche Zeitung.

„Još i prije nego što su se u toj opustošenoj zemlji obnovile kuće, na mnogim mjestima su iz tla nicale džamije financirane petro-dolarima. Rat je uopće doveo povratu vjeri i iz džamije Kraja Fahda i iz stotina drugih poklonjenih džamija se trebala širiti strogo učenje vehabitskog islama", objašnjava članak u minhenskim novinama. „Ali: plan nije uspio. Doduše ima nekoliko selefističkih sela u brdima Bosne i u nekim džamijama sve do danas se čuje vehabitsko gledište. Ali u državi je odlučujući ostao tradicionalni liberalni, bosanski islam. Na to prije svega pazi Islamsko društvo i reis-l-ulema Husein Kavazović koji je na njegovom čelu od 2012.", piše Süddeutsche Zeitung. Iz njegovog ureda u drevnoj Carevoj džamiji se „imenuju i nadziru hodže i u džamijama koje su građene stranim novcem, a u jednom udžbeniku se eksplicitno upozorava na opasnost od selefizma. (U Bosni se) propovijeda europski islam", piše Peter Münch.

On nastavlja kako novac iz Saudijske Arabije i dalje stiže, ali ne više toliko za džamije, nego za ljetovališta kao što je Sarajevo Resort gdje i arapska srednja klasa rado provodi svoja ljeta. „Ali za džamije je u međuvremenu pronađen novi sponzor: Turska. U Bosni, koja je od 1463. do 1878. pripadala Osmanlijskom carstvu, predsjednik Recep Tayyip Erdogan investira mnogo novca kako bi proširio svoj politički utjecaj na Balkanu. Pritom nailazi na raširene ruke vladajuće bosanske stranke SDA. Ali i u Carevoj džamiji je pomoć iz Ankare dobrodošla: nedavno je obnovljena turskim novcem", završava članak Petera Müncha u današnjem Süddeutsche Zeitungu.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android