Njemački mediji: Kuda ide Srbija? | Kiosk | DW | 09.07.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Kiosk

Njemački mediji: Kuda ide Srbija?

Gnjev građana zbog nedosljednog i nepredvidljivog ponašanja vlade u tokom pandemije izlio se na ulice srpske prijestonice, pišu njemački mediji i navode da je policija dijelom bila veoma nasilna prema demonstrantima.

Skoro da nema medija na njemačkom jeziku koji ne izvještava o događajima prethodne dvije noći u Srbiji. „Korona-neredi u Beogradu" (Bild), „A onda iznenada gori Beograd" (Berner cajtung), „Protesti protiv korona restrikcija: ponovo nasilje na ulicama Srbije" (Tagesšau), „Žestoki nemiri na korona-protestima u Beogradu" (Špigel)… To su samo neki od naslova medija u Nemačkoj, Austriji, Švajcarskoj i Luksemburgu.

O tome kako je sve počelo, Tagescajtung iz Berlina piše: „Šef države Srbije Aleksandar Vučić stalno se obraća svom narodu. Hvali ili okrivljuje, prijeti ili tješi, grdi ili kuka. Neprestano sam sebe hvali i uvijek krivi druge za sve što je krenulo po zlu. Svojim sljedbenicima on tako djeluje državnički, a sve ostale iritira. Nije bilo drugačije ni u utorak popodne kada se treći dan zaredom narodu obratio na televiziji."

„Međutim, kada je najavio da će narednog vikenda ponovo uvesti policijski čas, mnogima je pukao film. Njega i njegov režim su okrivili za 13 mrtvih i 299 novooboljelih od korone u roku od samo 24 sata."

„Čim je Vučić završio svoju tiradu, gnjev na društvenim mrežama se spontano pretvorio u protest ispred parlamenta u centru Beograda. Ovog puta to nije bio mirni građanski protestni marš sa zviždaljkama, kojem se Vučić ranije podsmijevao", piše berlinski Tagescajtung.

Proteste in Serbien (V. Paunović)

Suzavac na ulicama Beograda

Zabrinjava nasilje policije

A ono što je uslijedilo – sve masovnije okupljanje ljudi u centru Beograda, pokušaj upada u zgradu skupštine, sukobi između policije i demonstranta – svi mediji prenose uz brojne fotografije i video-snimke policijskih automobila koji gore, oblaka suzavca, kordona policije. Vidi se da su kamenje i baklje oružje demonstranta, naspram palica, pasa, oklopnih vozila i suzavca policije.

Na više mjesta se piše ili govori o neprimjerenom nasilju policije – i pritom pokazuje snimak ljudi koji mirno sjede na klupi i koje iznenada iz sve snage palicama počinju tući uniformisane osobe. Novinarka drugog programa njemačkog javnog servisa ZDF, prateći te snimke za glavni dnevnik, kaže da „prema zvaničnim podacima ima 17 povrijeđenih demonstranta" i onda naglašava – „ali i 43 policajca!"

Također kruži snimak relativno prazne ulice na kojoj se vidi jedan mladić koga policijci brutalno obaraju na zemlju, tuku palicama, šutiraju i potom odlaze, dok on ostaje da leži na putu. A onda cijelom širinom puta nailaze bjelo-plava vozila, policajci izlaze i automobila i mladića samo prebacuju na trotoar.

U vezi sa slikama na kojima se vidi nasilje policije citira se i Tvit Dunje Mijatović, Visoke komesarke za ljudska prava:

„Nasilno rastjerivanje demonstranata od strane srpske policije u Beogradu izaziva ozbiljnu zabrinutost. Vlasti Srbije moraju da sprovedu efikasne istrage kako bi utvrdile odgovornost i kaznile odgovorne službenike policije."

„Uticaj stranih obavještajnih agencija“

Mnogi mediji prenose i izjave vlasti koje objašnjavaju nasilje policije. Tako Berliner cajtung citira direktora policije Vladimira Rebića: „Primjenili smo nasilje samo kada je bilo nasilja prema nama".

A Berner cajtung konstatuje: „Teško da je neko očekivao takvu eksploziju nasilja". Taj list iz glavnog grada Švajcarske također navodi da je „jedna Vučićeva savjetnica optužila demonstrante da ne protestuju protiv korone, već da služe stranim silama" i dodaje da se „Vučić u svojim javnim nastupima često služi teorijama zavjere".

List citira njegove riječi da su „strane obavještajne agencije mogle igrati ulogu u neredima" i zatim piše da se u Beogradu špekuliše da su desničarske ekstremističke grupe dobile pomoć od ruskih agenata. Moskva se protivi brzom sporazumu Srbije sa Kosovom, što bi moglo da rezultira vezivanjem Beograda za Zapad."

Vlada se preračunala

Frankfurter algemajne cajtung: „Najava novog policijskog časa izvela je demonstrante na ulice u Srbiji. Ali to je bio samo povod protesta. Oni su zapravo gnjevni zbog drugih stvari."

„Nezadovoljstvu očigledno doprinosi i to što sve više građana u svom okruženju ima oboljele od korone i tako iz ličnog iskustva zna koliko mnogo se stvarnost u srpskim bolnicama razlikuje od izvještavanja o tome u medijima bliskim vladi. Sve više tih privatnih izvještaja dospjeva u javnost. U njima se opisuje situacija o kojoj se u većini masovnih medija ili ne izvještava, ili se ona predstavlja ublaženo."

Proteste in Serbien (V. Paunović)

Uredništvo državne televizije nije smatralo da su sukobi ispred parlamenta vrijedni izvještavanja

„To je jedan od razloga zbog kojeg je bilo sukoba između policije i demonstranata i kod sjedišta RTS, koji, kao i neke privatne stanice, ima poslovne veze sa vladom i odavno je prestao da odražava stvarnost života mnogih građana. Međutim, sam Vučić na konferenciji za novinare u utorak ni na koji način nije djelovao kao da hoće nešto da ublaži. Za situaciju u Beogradu je rekao da je alarmantna i kritična".

„Osim Beograda, žarištem zaraze smatra se i Novi Pazar. U tom gradu živi mnogo Bošnjaka i pretpostavlja se da je do velikog broja infekcija došlo krajem maja, za Bajram. Vučić je rekao da je pogriješio što nije naredio zatvaranje džamija. Predsjednik je to opravdao nedovoljnim poznavanjem običaja muslimana u svojoj zemlji: Priznajem, nisam bio dovoljno upoznat sa običajima i nisam znao koliko je važno da se tokom ovog praznika ode u džamiju i to nas je skupo koštalo", prenosi Frankfurter algemajne cajtung na kraju članka.

RTS: Umjesto protesta na programu karate-film

Noje cirher cajtung ovako analizira proteste: Heterogenost ovog nezadovoljstva podsjeća na velike demonstracije civilnog društva prošle godine (1 od 5 miliona). Demonstrante je tada prije svega ujedinjavalo odbacivanje Vučića, ali nisu mogli da se dogovore oko zajedničkog političkog imenitelja. Poslije nekoliko mjeseci, kada je na čelo protesta stala stara politička opozicija i formirala savez glavnih opozicionih partija, protesti su izgubili na dinamici."

Švajcarski list dalje navodi: „Neke posmatrače ovo je podsjetilo na demonstracije protiv Miloševića, čiji je ministar informisanja nekada bio Vučić, ali i na događaje u drugim autoritarnim državama. RTS u utorak uveče nije smatrao da su sukobi ispred parlamenta – i u neposrednoj blizini uredništva – vrijedni izvještavanja, već je emitovao drugorazredni karate-film sa Džekijem Čanom. Tokom puča u Rusiji 1991. državna televizija emitovala je balet Labudovo jezero, a u Turskoj 2013, tokom nasilnog raspuštanja protestnog kampa u parku Gezi, jedna TV-stanica bliska vladi prikazivala je dokumentarni film o pingvinima. I to je jedan od pokazatelja kojim putem ide Srbija pod Vučićem", zaključuje Noje cirher cajtung.

Priredila Dijana Roščić

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android