Njemački graditelji svjetova na SFF-u | Panorama | DW | 24.08.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Panorama

Njemački graditelji svjetova na SFF-u

Na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu veliku pažnju su privukli filmovi "Frei Zeit" i "Tourneur" njemačkih reditelja Ulua Brauna i Yalde Afsah, iako nisu uspjeli odnijeti nagradu.

Ulu Braun ispred plakata s ovogodišnjim motom SFF-a: Sarajevo mon amour (DW/J. Rose)

Ulu Braun ispred plakata s ovogodišnjim motom SFF-a

Njemački umjetnik i režiser iz Berlina Ulu Braun (na naslovnoj fotografiji) predstavio se na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu (SFF) sa filmovima Burkina Brandenburg Komplex i Frei Zeit (Slobodno vrijeme), sa kojima je učestvovao u službenom takmičarskom programu u kategoriji Evropskog kratkometražnog filma ‘European Shorts’. Ovo je njegov drugi boravak u Sarajevu, a već treći put prikazuje svoje filmove na ovom festivalu.

Sarajevo Film Festival (DW/J. Rose)

Industrija "odmora" i njeni apsurdi: turisti na safariju u Njemačkoj iza stakla promatraju tigra

Svaki kadar filma Frei Zeit je umjetnička fotografija pretvorena u animirani film koji je digitalno putovanje između stvarnog i virtualnog svijeta. Umjetnik tematizira probleme zemalja Zapada u kojima rad određuje život i gdje je sve unaprijed isplanirano. U takvom socijalnom okruženju odmor i slobodno vrijeme imaju veoma veliki značaj za pojedinca za koje je spreman izdvojiti velike sume novca. Međutim, pojedinac ponovo upada u zamke veoma unosne industrije vezane za opuštanje i prinuđen je dalje planirati tj. raditi, što često rezultira kontraefektom i upravo tu nastaje šizofrenija modernog čovjeka. Ulu Braun se pita postoji li uopšte slobodno vrijeme i razonoda i kakav je njen značaj, kako želimo živjeti u budućnosti i koliko smo u stanju da sami odredimo svoj život. „Naš život se odvija u kompleksnim strukturama, a pri tome sve se više radi. Ne možemo jednostavno otići iz grada na jezero i uživati. Nezadovoljstvo se skuplja u ljudima i oni sve više teže ekstremnim doživljajima. Pritisak stalno raste da se to slobodno vrijeme na najbolji način i što intenzivnije iskoristi. Ali to ljude ne može da zadovolji. Susreo sam osobu koja mi je čak rekla da više uživa u vremenu pred odmor nego u samom odmoru. To me je podstaklo na to da zaronim dublje i da se u filmu zapitam zašto je to tako", kaže Ulu Braun u razgovoru za DW.

Treba napraviti „re-start"

Zato Braun u svom umjetničkom kolažu ‘Slobodno vrijeme' vodi gledaoce po mjestima odmora i razonode i pokazuje apsurde ‘industrije odmora', specijalizovane da ljudima pruži nove doživljaje u cilju da potroše sve više novca, ali ne i da pronađu sebe i ono što ih istinski čini sretnim. Sve to je, kako kaže umjetnik, povezano sa opskurnim susretima i tugom, a virtuelna stvarnost ima primat nad stvarnim životom. Sve više ljudi se opušta u svijetu kompjuterskih igara. A kada se ne ostvari ono zadovoljstvo o kojem se sanja, onda se, kako kaže Ulu Braun, još više pije ili se napravi još jedan bungee jumping. „Odrastao sam sa tim pritiskom, pitajući se kako se mogu opustiti nakon posla i kako se trebam ophoditi prema velikim očekivanjima. Moj zaključak je da treba napraviti re-start i svaki put nakon odmora se zapitati šta mogu učiniti da mi sljedeći put bude istinski bolje, šta želim od života, šta mi pričinjava duboko zadovoljstvo i šta je uopšte smisao."

Burkina Brandenburg Komplex

Videostill Burkina Brandenburg Komplex (Ulu Braun )

Scena iz filma Burkina Brandenburg Komplex: Nijemci koji žive u afričkom selu

I Braunov film ‘Burkina Brandenburg Komplex' ima halucinogeno sanjarsku dimenziju i oslikava dio njemačke stvarnosti. Afričku riječ Burkina (Faso) on povezuje sa Brandenburgom, njemačkom saveznom pokrajinom koja je nekada bila u sastavu Istočne Njemačke (DDR) i koja, kako kaže ovaj umjetnik, ima više problema nego drugi dijelovi Njemačke, posebno kada je u pitanju problematičan odnos prema strancima. „Svjesno se u filmu igram s kombinacijom šta je afričko, a šta njemačko. Prikazujem Nijemce koji žive u selu koje bi moglo biti i afričko. Želim ukazati na to kako mnogi Nijemci o Africi znaju samo preko dokumentaraca sa TV-a. Ali situacija je puno kompleksnija. Zato u selu, prikazanom u filmu, živi jedna crnkinja koja vodi Muzej pruske kulture u kojem su izložene mašine i konzerve Red Bulla. Preokrećem stvari i postavljam pitanje zašto smo ponosni na nešto što radimo i kako se ponašamo i šta se iza toga  krije", pojašnjava ovaj umjetnik.

Ulu Braun se igra s vremenom i pita šta je novo, a šta istorijsko i otkud magični naboj i fascinacija kapitalizmom koja ljude koji nemaju ono što spada u ‘high end' modernog društva tjera da se između "biti i imati" opredjeljuju za ovo drugo. 

Videostill Burkina Brandenburg Komplex (Ulu Braun )

Scena iz filma Burkina Brandenburg Komplex

Ulu Braun je studirao slikarstvo i eksperimentalni film u Beču i animaciju na Univerzitetu u Potsdamu i dobitnik je nekoliko važnih filmskih nagrada: "Nagrada za najbolji njemački kratki film" (2013.), "Berlin Art Prize" (2014.), „Najbolji njemački film" na Internacionalnom festivalu kratkog filma u Oberhausenu (2017.) i nagrade "arte" na Međunarodnom festivalu kratkog filma u Hamburgu (2018.). Ove godine je po drugi put u Sarajevu, a njegova filmska ostvarenja su prisutna već treću godinu zaredom na SFF-u za koji kaže da je veoma ozbiljan filmski festival. „SFF nije površan festival, već stvara ozbiljne veze sa umjetnicima i režiserima i fokusira se na nove i originalne načine pripovijedanja koje nisu mainstream. Pažnja se polaže na kontinuitet, nema usiljenosti, ljudi su izrazito ljubazni i to je razlog što na ovaj festival dolazi sve više interesantnih ljudi", kaže Braun. Za njega je i grad Sarajevo sa svojom istorijom posebno zanimljiva kulisa za filmski festival a nalazi i paralelu sa Njemačkom kada je u pitanju nastojanje da se zaborave ratne traume.  Njemačka je, kaže, ratne traume nastojala prevazići ‘privrednim čudom', no najvažnije je da se sve shvati i preradi.  „Međutim", zaključuje Bavarac koji je odrastao u Berlinu, „ljudi su to vrijeme prespavali i nisu rat i traumu uzeli kao povod da dublje zarone u prirodu stvari. Stoga mislim da će i na ovim prostorima ovdje morati proći nekoliko generacija dok se ne preradi ta trauma."

Moderna adaptacija borbe s bikovima

Yalda Asfah (DW/J. Rose)

Yalda Afsah

Veliku pažnju na SFF-u imalo je i filmsko ostvarenje Tourneur berlinske autorice Yalde Afsah. Tourneur je, kako pojašnjava ova režiserka, koja se specijalizirala za dokumentarne filmove, njen prvi film iz trilogije o odnosu čovjeka i životinje koji u fokusu ima neuračunljivost. Radnja je stvarna, ali izgleda nestvarno. Dešava se na jugu Francuske gdje se svakog ljeta u pjeni od sapunice (Schaumparty) odvija moderna adaptacija borbe s bikovima, prilagođena mladima. „To je bio apsurdni setting. Mladi koji kroz pjenu izazivaju bika kojeg teško mogu vidjeti i koji njih teško vidi. Oni se dovode u situaciju opasnu po život i nikom, pa ni njima nije jasno zašto to rade i zašto se na taj način dokazuju", kaže Yalda Afsah koja je uspjela prikazati dokumentarac koji izgleda surealno. 

Berlinska umjetnica najavila je u Sarajevu i drugi film iz svoje trilogije koji govori o opsesiji čovjeka da kontrolira svaki dio životinje, svaki njen mišić i preuzme potpunu kontrolu nad njom. Film je snimljen, ali treba još da se montira. Odaje nam i da će treća karika u ovom lancu kratkometražnih ostvarenja, koji kroz odnos prema životinji govore o ljudima, biti film posvećen dresuri golubova i čovjekovom nastojanju da i sada učini zavisnim ove ptice kao simbole slobode. Ali, o tome više na  Sarajevo Film Festivalu 2020.

 

 

Preporuka redakcije