Njemačke dileme oko Tajvana | Politika | DW | 05.08.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Njemačke dileme oko Tajvana

Posjeta Nensi Pelosi Tajvanu znači mogućnost nove eskalacije i stvaranja opasnog kriznog žarišta uz mogućnost rata. To, se, naravno, odražava i na Njemačku.

Šijeh Dži Vej je predstavnik Tajvana u Njemačkoj – kancelarija mu se nalazi u centru Berlina. Do kineske ambasade na obali Špreje ima manje od pola sata hoda. U intervjuu za DW on objašnjava da se aktuelne razmirice ne dešavaju „između zemalja", već „između dva sistema vrijednosti" – diktature i „demokratije".

Sa posjetom predsjednice Predstavničkog doma SAD Nensi Pelosi Tajvanu, napetosti u trouglu Peking-Vašington-Tajpeh su eskalirale do mogućnosti vojnog sukoba. Njemačka spoljna politika se ponovo nalazi pred dilemom: ako se Njemačka jasno usprotivi kineskoj agresivnosti, prijeti težak konflikt sa najvažnijim trgovinskim partnerom. A ako bude uzdržana sa kritikama upućenim Pekingu, „svjetska orijentacija" njemačka spoljne politike neće više izgledati kredibilno. 

Taiwan Taipei | Pressekonferenz: Nancy Peolosi und Tsai Ing-wen

Sa posjetom predsjednice Predstavničkog doma SAD Nensi Pelosi Tajvanu, napetosti u trouglu Peking-Vašington-Tajpeh su eskalirale do mogućnosti vojnog sukoba.

Odrešita Njemačka

Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok (Savez 90/Zeleni) je u ponedeljak jasno stala na stranu Tajvana. „Mi ne prihvatamo kršenje međunarodnog prava i da jedan veliki susjed protivno međunarodnom pravu napadne svog manjeg susjeda – i to, naravno, važi i za Kinu" rekla je ona u Njujorku na konferenciji UN o atomskom oružju.

Slijedećeg dana je njemačka ambasadorka u Kini, Patricija Flor, pozvana u kinesko Ministarstvo inostranih poslova. Poslije toga je na Tviteru napisala: „Otvoreno izražavanje danas! Na sastanku sa zamjenikom ministra spoljnih poslova Dengom Lijem sam naglasila: Njemačka je za politiku jedne Kine. Razmjena mišljenja sa tajvanskim vlastima je dio te politike. Prijetnja vojnom silom ni pod kojim uslovima nije prihvatljiva, kao što je to rekla i ministarka spoljnih poslova Analena Berbok".

Politika jedne Kine

SAD su za vrijeme predsjednika Baraka Obame počele da prebacuju težište svoje spoljne politike na pacifički region. Od 2020. godine, Tajvan je poslije Izraela, Egipta, Saudijske Arabije i Australije na petom mjestu liste uvoznika američkog oružja. To ostrvo ima veliki strateški značaj za SAD (general Daglas Makartur ga je još pre 70-ak godina nazvao „nepotopivim nosačem aviona SAD").

Vlada Džoa Bajdena je saopštila i da hoće da podigne „diplomatski status" Tajvana, a kao prva se tome odazvala Litvanija koja je u Viljnusu u novembru 2021. otvorila „Predstavništvo Tajvana" (a ne „Tajpeha" kako ga zovu sve druge zemlje) – prvo te vrste.

U Njemačkoj, kao i u drugim zemljama, još uvijek postoje samo „predstavništva Tajpeha" – najviše što Peking može da toleriše. Zbog politike jedne Kine, ambasadorka Flor i govori o „tajvanskim vlastima" a ne o „tajvanskoj vladi".

Nema viza

Osim toga, nema kontakata na visokom nivou: u Njemačkoj nije dobrodošao ni šef države, ni šef vlade Tajvana, ni potpredsjednik, ni ministri odbrane ili spoljnih poslova; vizu ne mogu da dobiju ni predsjednik parlamenta ni najviši sudija. Zbog tretiranja Kine kao jedinstvene države čiji je Tajvan neodvojivi dio.

Toga se pridržava najveći broj zemalja  - pa i SAD. Tajvan sebe formalno zove „Republika Kina" i u ustav mu je ugrađena pretenzija na čitavu teritoriju Narodne Republike Kine. Što može da se shvati i kao tretiranje Kine kao jedinstvene teritorije – samo iz perspektive Tajpeha. Kada bi Tajpeh promijenio ustav, Peking bi to mogao da shvati kao zvanično otcjepljenje. A pošto je Kina 2005. donijela poseban Zakon o „sprečavanju otcjepljenja", to bi mogao biti povod za „prisilno ujedinjenje".

Intenzivni kontakti u uskim granicama

I pored uskih granica politike jedne Kine, Njemačka i Kina održavaju intenzivne odnose. Ministarstvo spoljnih poslova na svom internet-portalu naglašava da su Tajvan i Njemačka „Važni vrijednosni partneri povezani tijesnim i supstancijalnim ekonomskim, kulturnim i naučnim odnosima. 

Annalena Baerbock in den USA

Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok (Savez 90/Zeleni) je jasno stala na stranu Tajvana

Na Tajvanu postoji čak i neka vrsta surogata za ambasadu koja se zove „Njemački institut Tajpeh“. U koalicionom ugovoru njemačke vlade na strani 124. piše: „Promjena statusa kvo u Tajvanskom moreuzu može se izvesti samo miroljubivo i uz međusobnu saglasnost. U okviru politike jedne Kine koju vodi EU, mi podržavamo tematski određeno učešće demokratskog Tajvana u međunarodnim organizacijama".

Za razliku od SAD, Njemačka ne isporučuje oružje Tajvanu, ali s njim odlično posluje. Berlin je najvažniji trgovinski partner Tajvana u Evropi. Godine 2021. je robna razmena između dvije zemlje imala vrijednost od 22 milijarde evra. Na listi najvažnijih njemačkih trgovinskih partnera, Tajvan se nalazi na 25. mjestu.

Njemačka slijedi SAD

Na mjestu broj jedan je, doduše, Kina. Obim trgovinske razmjene Njemačke sa Kinom je 12 puta veći nego sa Tajvanom.

EU je 2019. godine u jednom strateškom papiru utvrdila da je Kina istovremeno partner, konkurent i takmac. Rivalitet sistema sada dobija na težini. To se odražava i na nacionalnu bezbjednosnu strategiju na kojoj upravo radi njemačko Ministarstvo spoljnih poslova. Prethodna vlada Angele Merkel je 2020. već donijela nove smernice za indopacifički region u kojima se mnogo govori o bezbjednosnoj politici, strateški partnerstvima i „sve oštrijim suprotnostima između Kine i SAD".

U kojima je Njemačka na liniji SAD – prošle godine je Berlin poslao u indopacifički region regatru „Bavarska" kako bi „uputila signal za slobodne pomorske puteve i da se treba pridržavati međunarodnog prava".

Suverenost EU

Od predsjednika Donalda Trampa naovamo, jedna bitna riječ u međunarodnim odnosima glasi: „rasplitanje". Radi se o smanjivanju zavisnosti od kineske privrede i veza sa njom. Politolog Jozef Braml za DW govori o „privrednom ratu". Imajući u vidu posjetu Pelosijeve Tajvanu, on kaže: „Čak i kada ne bi došlo do vojnog sukoba, mi Evropljani i prije svega Nijemci ćemo ispaštati zbog rasplitanja odnosa sa kineskom privredom koje upravo sprovodi Vašington".

Braml se zalaže da se u Evropi ekonomska unija pretvori u političku uniju. Ona bi i dalje bila na strani SAD, ali bi bila „njen partner, a ne vazal. Ako nam to ne uspije, bićemo samo kolateralna šteta u velikom sukobu SAD i Kine."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu