Njemačka zdravstvena služba je komplicirana i zastarjela | Politika | DW | 07.02.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Zdravstvo i digitalizacija

Njemačka zdravstvena služba je komplicirana i zastarjela

Birokracija u Njemačkoj je svima uzor. Međutim, jedna služba je još uvijek zaostala u sedamdesetima: zdravstvena služba. Čak i ako imaju računala, to još ne znači da je bolje.

Upravo njemački računalni program za borbu protiv epidemija se već pokazao herojem u ratu protiv bolesti: ebola, majmunske boginje, Lassa groznica, Neisseria meningitis... Već godinama zemlje poput Nigerije ili Gane hvale i drže se upravo njemačkog programa Surveillance Outbreak Response Management and Analysis System – ukratko SORMAS. Preko mreže računala se njime točno može pratiti kako se bolest širi i gdje su žarišta zaraze.

Program je razvio Centar Helmholtz za istraživanje zaraznih bolesti (HZI) u Braunschweigu sa svojim infektolozima još kad se 2014. u Africi širila ebola. U međuvremenu je sustav tako usavršen da praktično radi sam od sebe. Nije problem dodati mu neku novu prijetnju, jer već sad može pratiti tijek 37 zaraznih bolesti – među njima i Covid-19.

Koristi se i u Europi, on je u računalima zdravstvenih službi Francuske i Švicarske, ali i diljem svijeta, sve do Fidžija u Pacifiku. Tko ga nema, sprema se koristiti ga: Burkina Faso, Obala Bjelokosti, Nepal, Afganistan...

Symbolbild I Digitalisierung von Gesundheitsämtern

Rad na računalu u zdravstvenim službama ipak nije prioritet u brojnim procesima. Olovka i papir često imaju prednost.

Penkala je uvijek sigurna...

A Njemačka? Naravno da su njemački stručnjaci u HZI-u razvili čak posebnu inačicu za ovu zemlju koju su u svibnju prošle godine još doradili i prilagodili najnovijoj prijetnji. Program bi svakako pomogao u borbi protiv korone – kad bi uopće bio instaliran u računala njemačkih zdravstvenih službi. Ali najvećim dijelom – nije: on se nalazi u računalima tek 132 od oko četiri stotine općinskih službi za javno zdravstvo diljem ove zemlje.

Pročitajte još i: Sve više kritika na račun kriznog menadžmenta u Njemačkoj

Pred radnom svakodnevicom većine ureda zdravstvene službe u Njemačkoj bi se uhvatio za glavu i službenik takvog ureda u Bocvani: stanje se lijepo penkalom piše na papir dok se ne nađe netko tko će sve to unijeti u tablični kalkulator u računalu. Ali samo zato da onda i tabela koja će se isprintati lijepo izgleda jer će se ona poslati faksom tamo gdje treba.

Onda i tamo netko mora taj faks uzeti u ruke – pod pretpostavkom da je bilo tonera i papira u uređaju jer inače sve mora ponovo – i onda opet utipkati u računalo. Kad je sadašnji ministar zdravstva Jens Spahn stupao na dužnost još se šalio kako se ni u jednom drugom sektoru još toliko ne koriste faks-uređaji kao u zdravstvenoj službi. 

Faxgerät

Ministar zdravstva Njemačke Jens Spahn za faks više ne želi čuti

A tko si ti da mi to kažeš?

Jer pogotovo kad je došla korona, ministar je odmah službama stavio na raspolaganje 50 milijuna eura za digitalizaciju njihovih procesa, a naravno da povrh toga i na trošak države mogu instalirati SORMAS. No to ne ide tako jednostavno: Berlin nije nadležan za službe pojedinih pokrajina, a onda i u pokrajinama je stvar šefice ili šefa službe pojedine općine kako će organizirati svoj posao. Ili će, ako tako hoće, ostaviti sve kako je bilo, nitko ih ne može prisiliti.

Nešto malo više računala je u drugom lancu dojave o pojavi zaraznih bolesti gdje su bolnice, ordinacije i laboratoriji dužni poslati informacije i zdravstvenoj službi, ali i središnjem državnom infektološkom Institutu Roberta Kocha (RKI). Tamo se užurbano radi na uspostavljanju sustava DEMIS (Deutsche Elektronische Melde- und Informationssystem) jer to je u nadležnosti ministarstva. A ministar je bio i više nego jasan: ne želi niti čuti za faks.

No ni to ne jamči da je sve mnogo bolje: već 97% zdravstvenih službi opremljeno DEMIS-om, taj program je instaliran najčešće tek u skraćenoj inačici, a i ona je još u fazi testiranja. Ni Infektološki institut još nije potpuno spojen na sustav i tek neki laboratoriji mogu elektronski javiti svima svoje rezultate o koroni. Ostali to javljaju zdravstvenim službama – naravno; faksom. A onda one to lijepo pišu i šalju u RKI.

Mnoge zemlje Afrike su uspjele u borbi protiv epidemija - zahvaljujući njemačkom programu. Ali tu u Njemačkoj taj isti program se - uglavnom ne koristi.

Mnoge zemlje Afrike su uspjele u borbi protiv epidemija - zahvaljujući njemačkom programu. Ali tu u Njemačkoj taj isti program se - uglavnom ne koristi.

I računala znaju činiti zbrku

Da još bude ljepše – i kako je to često s računalima – u Infektološkom institutu su mnogi nezadovoljni ovim protokom informacija pa zato pišu svoj vlastiti program: SURVNET. Treba li uopće reći kako SURVNET nije potpuno kompatibilan sa sustavom DEMIS? Ali da kaos bude doista potpun, osim faksa su neki uredi ipak otkrili i elektroničku poštu – i onda RKI to onda upisuje u svoj sustav.

Sad u doba korone to nije nevažno: i mediji su primijetili kako su brojke Infektološkog instituta često drugačije nego one lokalnih i pokrajinskih službi. Dok je to ljutnja za građane, to je i problem za vladu jer nema pouzdanih podataka. A onda dolazi još jedna osobina birokracije čitavoga svijeta: oko Božića i Nove godine je vlada morala odlučiti, hoće li nastaviti s mjerama zabrane. Ali kako si vi to mislite, dobiti podatke izvan radnog vremena i na blagdane?

Tako je i službeni Berlin uopće saznao kad je prošao Božić i Nova godina, tek tamo sredinom siječnja, kad se uglavnom obradilo sve što se nagomilalo. Ali neke općine još uvijek rade na tome...

A brojke o novozaraženima su odlučujuće u donošenju odluke o mjerama zaštite: zapravo i granica od 50 infekcija na 100.000 stanovnika po kojoj se neki grad, općina ili država proglašava „kritičnom" nema nikakve veze niti sa zdravstvom, niti sa znanošću. To je politička odluka kojom se procjenjuje da je to broj s kojim će zdravstvena skrb još moći izaći na kraj. Ta granica bi zapravo mogla biti mnogo viša – kad bi se doista znali i točni podaci.

Symbolbild I Digitalisierung von Gesundheitsämtern

Instalirati program na računalo je jedno, a koristiti ga - drugo. Svi djelatnici moraju proći tečaj kako bi se njime znali koristiti.

Ne, mi se držimo svog!

Zato je i kancelarka pokušala uvjeriti čelnike pokrajinskih vlada da se što prije priključe na sustav SORMAS. U studenom je čak postignuta suglasnost da će se to dogoditi do konca ovog siječnja. Ali sad je veljača – i to se još uvijek nije dogodilo. Jer tu su još i druge računice: tako na primjer pokrajina Rheinland Pfalz ima svoj računalni sustav, MIKADO. To je program koji je napravila tvrtka iz Kaiserslauterna (u toj pokrajini) i opet: treba li reći kako MIKADO nije kompatibilan sa SORMAS-om?

Pročitajte još i: Merkel ističe tri izazova za 2020. godinu

I Angela Merkel je sad morala priznati kako „na žalost" nije uspio plan svima staviti SORMAS na raspolaganje, jer neke pokrajine imaju „svoje, jednako vrijedne sustave", no i kako će SORMAS ipak biti svugdje instaliran do kraja veljače. Ali pazite što kažu političari: instaliran. To jedino znači da će ikona programa biti na računalu službenika nedaleko od ikone za pasijans, ali to nipošto ne znači da će itko još znati raditi s tim programom.

Na kraju se možda jedino može ponuditi njemačkim službenicima da im dođu stručnjaci iz Nigerije koja se 2017. uspješno borila s čak tri različite epidemije koje su se pojavile u toj zemlji – i to njemačkim programom. Ali vjerojatno bi to povrijedilo tankoćutnu dušicu njemačkih birokrata...

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije