Njemačka vanjska politika nakon Angele Merkel | Politika | DW | 02.03.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Njemačka

Njemačka vanjska politika nakon Angele Merkel

Sljedeći njemački savezni kancelar bi mogao biti Armin Laschet ili Markus Söder. Kakvu vanjsku politiku se može očekivati od jednog, a kakvu od drugog?

Armin Laschet, Angela Merkel und Markus Söder

Armin Laschet, Angela Merkel und Markus Söder

„Od saveznoga kancelara se očekuje da je iskusan u vanjskoj i europskoj politici." To je novi predsjednik CDU-a i premijer Sjevernog Porajnja i Vestfalije Armin Laschet rekao početkom veljače u razgovoru za agenciju Reuters, želeći se tako izdići iznad svoga suparnika u borbi za kancelarsku kandidaturu.

Ali, bavarski premijer i predsjednik CSU-a Markus Söder brzo je uzvratio. Objavio je da je upravo tri četvrt sata razgovarao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i da je utvrdio „veliku podudarnost" u stajalištima. U razgovoru, vođenom na engleskom, bilo je riječi o zajedničkim projektima u zračnom prometu i planiranom europskom borbenom zrakoplovu. S obzirom da su u Bavarskoj sjedišta važnih poduzeća koja se bave vojnim i civilnim zračnim prometom, Söder je time skupio bodove i u vanjskoj politici i u vanjskoj trgovini. A još u listopadu je zahtijevao aktivniju ulogu Njemačke u vanjskoj politici.

Veća uloga Njemačke

To je samo jedan primjer kako se dva konzervativna aspiranta za kancelarsku dužnost pozicioniraju prije nego što do Duhova donesu odluku tko će u ime Kršćansko-demokratske unije (CDU) i Kršćansko-socijalne unije (CSU) biti kancelarski kandidat za savezne izbore koji se održavaju krajem rujna ove godine.

Johannes Varwick, profesor za međunarodne odnose na Sveučilištu u Halleu, smatra da pred Laschetom i Söderom nije laka zadaća. „Svaki nasljednik dužnosnice koja ima desetljeće i pol vanjskopolitičkog iskustva i koja je očeličena kroz brojne krize, morat će tek naučiti ispunjavati tu ulogu. Istovremeno je težina Njemačke na međunarodnoj razini posljednjih godina znatno porasla i ispod toga neće moći ići ni jedan kancelar. Naprotiv, smjena na dužnosti će povećati pritisak da se pozicionira kod ključnih pitanja."

G7 Gipfel Kanada Merkel vs Trump

S Trumpom nikome nije bilo lako

„Europljanin" i „neispisan list"

Laschet ima više iskustva u vanjskoj i osobito europskoj politici. Odrastao je u Aachenu, uz tromeđu Njemačke, Belgije i Nizozemske, već rano je razvio svijest kako je važna prekogranična suradnja. I u korona-krizi je Laschet kao predsjednik vlade Sjevernog Porajnja i Vestfalije branio otvorene granice. 1999. do 2005. je bio zastupnik u Europskom parlamentu. Tamo se bavio vanjskom i sigurnosnom politikom. I uvijek je zahtijevao više hrabrosti u europskoj integraciji.

- pročitajte i ovo:  Koliko je budući šef CDU pogodan za kancelara?

Markus Söder nema takvog iskustva. Varwick za nejga kaže da je s obzirom na europsku politiku „još neispisan list papira". Thorsten Benner, voditelj instituta Global Public Policy Institute u Berlinu ide još dalje. Söder „ima malo ili nema nikakve emocionalne veze s europskim projektom i neće se sustezati oportunističke agitacije protiv Bruxellesa, ako mu se to učini politički korisnim", kaže Benner.

Deutschland Schloss Elmau 2019 | Markus Söder, MP Bayern & Armin Laschet, MP Nordrhein-Westfalen

Obojica i Markus Söder i Armin Laschet - će vjerojatno nastaviti politiku Angele Merkel

Transatlantska renesansa neće biti besplatna

Ono što je zajedničko obojici političara je veće fokusiranje na EU i Francusku nego na SAD. Angela Merkel je 2003. kao predsjednica CDU-a, koji je tada bio u oporbi, demonstrativno otputovala u Washington i podržala Georgea W. Busha u ratu u Iraku, iako se velika većina Nijemaca uključujući i saveznog kancelara Gerharda Schrödera iz SPD-a tome odlučno protivila.

Tokom četiri Trumpove godine transatlantski odnosi su bili teški. „Amerika je uvijek za nas bila zemlja slobode i demokracije", žalio se Laschet u govoru kad se natjecao za mjesto predsjednika CDU-a, imajući u vidu upad Trupovih pristaša u Kapitol u Washingtonu u siječnju 2021. A Söder je nedavno priznao da je Trumpova vladavina na tešku probu stavila njegovu ljubav prema Americi. Obojica sad velike nade polažu u novog američkog predsjednika Joea Bidena. On je na nedavnoj virtualnoj Minhenskoj konferenciji o sigurnosti partnerima poručio: „Transatlantski savez se vratio."

Ali, Bidenovo približavanje Europi nije bezuvjetno. On je primjerice, kao i njegov prethodnik, zahtijevao da partneri povećaju svoje izdatke za obranu i preuzmu veću odgovornost u sigurnosnoj politici. Söder se načelno slaže, ali naglašava: „Mi nismo mala djeca. Mi smo partneri, a ne vazali ili podređeni." To je Söder izjavio prije nekoliko dana novinskoj agenciji AP. I Laschet podržava cilj NATO-a da članice izdvajaju dva posto svoga bdp-a za odbranu, od čega je Njemačka još daleko.

Joe Biden

Prbližavanje Joa Bidena EU nije bezuvjetno

Söder: "Balans između interesa i vrijednosti"

Prepreka renesansi transatlantske suradnje je njemačka politika prema Kini i Rusiji. Izgleda da i Biden, kao i Trump, smatra da je Berlin zbog trgovinskih interesa previše popustljiv prema vladama tih dviju zemalja.

Glede toga se zacijelo ništa neće promijeniti ni ako savezni kancelar postane Laschet ili Söder. Laschet je, istina, nedavno govorio o „natjecanju sustava" u kojem se nalazi Zapad s Kinom. Ali, nije htio isključiti sudjelovanje kineskog koncerna Huawei u izgradnji mobilne mreže 5G, na što Washington gleda vrlo kritično. A Söder je prošlog ljeta u vezi s Kinom u razgovoru za televiziju ZDF rekao: „Najveći izazov njemačke vanjske politike idućih godina čini mi se da će biti pronalaženje pravog balansa između interesa i vrijednosti." To nije čvrstoća koju očekuje Washington.

- pročitajte i ovo:  Išinger: U evropskom interesu je da nam SAD čuvaju leđa

Samostalna politika prema Rusiji

Što se tiče Rusije i Laschet i Söder su protiv obustave gradnje plinovoda Sjeverni tok 2, što zahtijeva Washington. Laschet želi također da se atentat na ruskog oporbenog političara Alekseja Navaljnog, koji on oštro osuđuje, jasno odvoji od pitanja trgovine plinom. A Söder je posjetom Moskvi prije godinu dana nastavio tradiciju bavarskih premijera koji vode vlastitu bavarsko-rusku trgovinsku politiku, koju ne opterećuju razlike u političkim mišljenjima.

Russland I Dänemark I Verlegeschiff Fortuna

Plinovod Sjeverni tok 2 je pred završetkom, ali SAD je protiv njegovog korištenja

Bella figura na međunarodnoj pozornici

Politički analitičari ne očekuju bitno drukčiju vanjsku politiku od one koju je vodila Angela Merkel, bilo da savezni kancelar postane Laschet ili Söder. Naprotiv, Thorsten Benner vidi kod obojice prije sklonost nastavku dosadašnje politike, pri čemu će, smatra on, naići na prepreke. „S jedne strane s obzirom da se kurs Angele Merkel ne može jednostavno nastaviti zbog proturječnosti, a s druge strane zato što će mogući koalicijski partner, osobito ako to budu Zeleni, insistirati na promjeni kursa vanjske politike. Primjerice u politici prema Kini, gdje je kancelarkina jednodimenzionalna automobilska vanjska politika u Njemačkoj nanijela tešku štetu", kaže Benner.

Varwick zaključuje: „Obojica su politički profesionalci koji dosad nisu imali vanjskopolitička težišta. (…) Ali, obojica će sigurno brzo otkriti vanjsku politiku kao važnu kancelarsku zadaću. Laschet ima više vanjskopolitičkog iskustva nego Söder, ali obojica su dobro umrežena na međunarodnoj razini. I obojica su podjednako sposobna da na međunarodnoj pozornici prave bella figura", kaže Varwick.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android