1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Symbolbild Justitia Rechtsstaat
Foto: Sascha Steinach/picture-alliance/ZB

Njemačka: sporna izmjena Kaznenog zakona

30. oktobar 2022

Do tri godine zatvora za negiranje, odobravanje ili umanjivanje genocida ili ratnog zločina. To je određeno izmjenom njemačkog Kaznenog zakona, koja nailazi na kritike stručnjaka. Što to u praksi znači?

https://p.dw.com/p/4InaI

Slovo Z – znak ruskih postrojbi u Ukrajini – može se vidjeti i u Njemačkoj, kao naljepnica na automobilima, na majicama ili na proruskim demonstracijama. U Hamburgu je jedan vozač već osuđen zbog stavljanja tog znaka na svoje vozilo. U cijeloj Njemačkoj su u tijeku slični istražni postupci. Jer: njemački parlament je usvojio strože odredbe Kaznenog zakona. To je uslijedilo bez rasprave i na iznenađenje promatrača. Ta je zakonska izmjena bila u paketu s nezanimljivim Reformskim zakonom o saveznom centralnom registru.

Kritika stručnjaka

To neprimjetno pooštrenje zakona bez veće rasprave naišlo je na kritike. Tako je novinar Ronen Steinke, stručnjak za pravosuđe, u svom članku u novinama Süddeutsche Zeitung nazvao taj postupak „demokratski nepoštenim". Novi stavak u članku pod nazivom „Huškanje naroda" predviđa zatvorsku kaznu u trajanju do tri godine ako netko javno odobrava, poriče ili grubo umanjuje značenje genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina.

No donošenje te zakonske izmjene nisu potaknule proruske demonstracije ili javno pokazivanje slova Z. Time je njemačko zakonodavstvo samo usklađeno s europskim. Naime, istočnoeuropske članice EU-a željele su takvom odredbom onemogućiti umanjivanje staljinističkih zločina u doba Sovjetskog saveza, pa su progurale strože propise u kaznenom pravu. 

BG Russland Ukraine Krieg
Stavljanje slova "Z" je u nekim njemačkim pokrajinama već kažnjivoFoto: Darko Vojinovic/AP/picture alliance

Sudovi moraju suditi o povijesti

Do sada je u Njemačkoj bilo jasno: negiranje Holokausta je kažnjivo. Ubuduće to može vrijediti i za negiranje zločina počinjenih u inozemstvu, primjerice za njemački genocid nad narodima Herero i Nama u Africi (1904.-1908.) ili turski genocid nad Armencima 1915./1916. godine. Kritičari upozoravaju da nova zakonska odredba ne obuhvaća samo povijesno jednoznačno utvrđene zločine. Upravo se kod sukoba današnjice postavlja pitanje: što je s negiranjem ili umanjivanjem ratnih zločina koje još nije osudio nijedan sud?

U određenim slučajevima njemački sudovi bi trebali suditi o negiranju ratnih zločina koji su se dogodili na drugom kraju svijeta. Za teške zločine prema međunarodnom pravu najbolja je nadležnost međunarodnih sudova i specijalnih istražiteljskih timova, smatraju kritičari.

Što znači ovaj novi propis?

No najveća zamjerka kritičara je: zakonodavac sada kažnjava izjave oko kojih bi se radije trebalo sporiti u javnosti, a ne pred sudovima. I: europski propisi bi također dopustili odredbu prema kojoj bi se negiranje ratnih zločina kažnjavalo samo onda ako ih je „konačno utvrdio" neki drugi sud.

S druge strane, nova odredba u Kaznenom zakonu određuje granice za sudove i državna odvjetništva. Negiranje ratnog zločina je samo onda kažnjivo ako je djelo počinjeno na način koji je „prikladan za poticanje mržnje ili nasilja i narušava javni mir". Zato ne treba računati s time da će sudovi u velikom stilu kažnjavati problematične izjave o takvim zločinima. No negiranje, odobravanje i umanjivanje u aktualnim slučajevima kao što su ruski ratni zločini u Buči u Ukrajini može vrlo brzo završiti pred sudom.

ajg/tagesschau.de

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu