Njemačka: kriza sa efektom „kotrljajuće grudve snijega“ | Politika | DW | 25.07.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

EKONOMSKA KRIZA

Njemačka: kriza sa efektom „kotrljajuće grudve snijega“

Njemačka se nalazi u ekonomskoj krizi iz koje se neće brzo izvući. Zanimljivo je da neke ankete pokazuju da Nijemci ovu krizu vide kao nešto opasnije od korone - 2020. je u anketama bilo više optimista.

„Nijemci računaju sa dugom ekonomskom krizom – i već je osjećaju", naslov je objavljen u nedjeljniku Špigel. Novinar Florijan Dikman na početku svoje analize podsjeća na rat u Ukrajini i riječi njemačkog ministra privrede Roberta Habeka. Habek je krajem marta rekao da će sankcije protiv Rusije pogoršati i životni standard u Njemačkoj, da će Nijemci postati siromašniji, ali da će društvo morati s tim da se nosi.

„Poruka je stigla do Njemaca. Oni već sada osjećaju posljedice enormnog rasta cijena, i smatraju da će ekononomska situacija u Njemačkoj vrlo dugo biti teška. To pokazuje Špigelov privredni monitor, anketa koju je za poznati nedjeljnik sproveo Institut za ispitivanje javnog mnjenja Sivej."

Prema ovoj anketi, aktuelnu privrednu situaciju 58 odsto ispitanih vidi kao lošu. To je od početka ovih anketa (u maju 2017) najveći procenat – „čak i u prvom korona-šoku u proljeće 2020, bilo je deset odsto manje onih koji situaciju vide loše."

„Nadalje, 71 odsto ispitanih očekuje da će se ekonomska situacija tokom narednih pet godina dalje pogoršavati, a samo 11 odsto ih vjeruje da će doći do dugoročnog oporavka. I to je najveći broj pesimista otkako je „proradio" Špigelov privredni monitor.

Zanimljivo je da i pored takve krize, samo 12 odsto ispitanih osjeća strah od gubitka radnog mjesta. „Moguće je da je tako zbog toga što se trenutno u svakodnevici primjećuje upravo nedostatak radne snage, bilo da se radi o ugostiteljstvu, aerodromima ili zanatlijama", piše nedjeljnik Špigel. 

Symbolbild Armut in Deutschland

„Nijemci računaju sa dugom ekonomskom krizom – i već je osjećaju"

Ništa nije novo, ništa nije nepoznato, samo je – sve istovremeno

Poslijeratna Njemačka ne pamti ovakvu ekonomsku krizu. Kolumnista dnevnika Velt Tomas Štraubhar vidi u njoj "efekat snežne lopte koja počinje da razvija svoju razornu snagu". Taj efekat „dobro opisuje koliko je situacija postala prijeteća za Njemačku". „Pojedinačni problemi koji ne nose veliki rizik i lako ih je savladati, nagomilavaju se u katastrofu koja nosi sve pred sobom. To je ono što u Njemačkoj može, ali ne smije, da se desi."

„U to spada borba protiv pandemije – ta borba je sa drugim faktorima dovela do ograničenja proizvodnje i velikih smetnji u globalnom lancu snabdijevanja. U robnim kućama odjednom nema više proizvoda kojih je ranije bilo u izobilju. Cijene rastu – prije svega cijene sirovina i građevinskih materijala.

„Ruski napad na Ukrajinu je doveo do dramatičnog porasta cijena energije. Inflacija se otima kontroli. Godišnja stopa inflacije je u junu dostigla 7,6 odsto, to su dosad nepoznate visine. Poneko domaćinstvo već sada ne zna hoće li tokom predstojeće zime uopšte moći da plati grijanje", piše dalje Štraubhar.

„Lista katastrofalnih vijesti se svake nedjelje produžava. Pad kursa evra izaziva strahovanja od nove krize ove valute. Sa vrijednošću koja povremeno pada ispod jednog dolara, evro je jevtin kao što je poslednji put bio prije 20 godina. Spekulacije o raspadu evropske ekonomske i monetarne unije dobijaju na težini.

„Trzavice oko Sjevernog toka 1 povećavaju rizik od nestašice gasa. Zbog toga se mnogi boje hladne zime. Naposljetku, sve je očiglednije da će zbog ograničenja uvoza žita iz Ukrajine postati vjerovatnije gladovanje – za siromašnija društva."

Autor naglašava da nijedan od nabrojanih problema „sam po sebi ne ugrožava egzistencijalno budućnost Njemačke. Ništa nije novo ni neriješivo. Naprotiv: sve je već viđeno, za mnoge stvari postoje dobro uvježbane protivmjere." 

Symbolbild Armut in Deutschland

„Više odricanja, više rada, više dugova – hoćemo li tako izaći iz krize?"

„Na primjer, borba protiv inflacije povećanjem kamata, ili u energetskoj politici ponovnim posezanjem za nosiocima energije kojih (još!) ima dovoljno – kao što su ugalj ili atomska energija. Ono što je novo i vrlo opasno jetse istovremenost kriza kao i pojava da između pojedinačnih negativnih događaja može doći do lančanih reakcija čije posljedice je nemoguće kontrolisati i teško procijeniti".

„Njemački model je stigao do svojih granica jer (...) hoće da štiti stanovništvo od promena i očuva postojeće stanje." Autor navodi da se često reaguje prebrzo i prenervozno, na primjer, uvođenjem dodataka zaizdatke za grejanje ili uvođenjem mjesečne karte za vozove Njemačke željeznice koja košta sao 9 evra kako bi se prigušili efekti inflacije. „To je dovoljno dokaza za tezu da takve intervencije države u pravilu dolaze prekasno, nisu dovoljno promišljene i djeluju neprecizno", piše između ostalog dnevnik Velt.

Atomske elektrane polako „vaskrsavaju"

„Više odricanja, više rada, više dugova – hoćemo li tako izaći iz krize?" – pitaju se novinari tabloida Bild Johanes Bokenhajmer i Ralf Šuler. U nastavku konstatuju: „Jasno je da se njemačka nalazi pred teškim godinama. Ako hoćemo da održimo naš životni standard, onda sada dolazi najmanje deset godina koje će biti napornije od prethodnih", citiraju oni bivšeg šefa SPD Zigmara Gabrijela.

„Gabrijel smatra da bi trebalo produžiti radno vrijeme – i da norma postanu 42 radna sata nedjeljno. Na taj način bi mogao da se u određenoj mjeri neutrališe aktuelan manjak radne snage."

„Činjenica je da se ministar finansija Lindner (još) vehementno protivi novim željama za izdacima. Prema informacijama Bilda, on čak odbija plan kancelara da se uvede novi paket državne pomoći od pet milijardi evra."

„Njemačka vlada sada partnerima u EU hoće da pošalje signal da bi trojim njemačkim nuklearnim elektranama mogao da bude produžen rok za rad, i to poslije dugog opiranja prije svega Zelenih i SPD", piše tabloid Bild.

Priredio: Saša Bojić

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu