Njemačka: Izazovi integracije izbjeglica iz Ukrajine | Panorama | DW | 05.04.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Integracija izbjeglica

Njemačka: Izazovi integracije izbjeglica iz Ukrajine

Njemačka trenutno doživljava najveći val izbjeglica od 2015. godine. Stručnjaci upozoravaju da bi lekcije koje su tada naučene mogle biti zaboravljene kada je riječ o obrazovanju i integraciji na tržištu rada.

Ihor Bielozorov želi raditi. Ukrajinski zubar bio je iznenađen ratom u domovini koji je izbio dok je bio na odmoru. Kako ne bi zauvijek bio gost svojih prijatelja u blizini Osnabrücka, brzo želi doći do vlastitih prihoda. Ali, postoje prepreke.

O tome kako izbjeglice iz Ukrajine mogu pronaći put do njemačkog tržišta rada je prošle sedmice sa predstavnicima privrede i sindikata razgovarao savezni ministar rada Hubertus Heil. Znakovi su dobri, jer se u međunarodnom poređenju, nivo obrazovanja u Ukrajini smatra visokim.

U Njemačkoj je od početka rata registrovano oko 280.000 izbjeglica iz Ukrajine. Prema pravilima EU, izbjeglice odmah mogu početi raditi u Njemačkoj.

Priznavanje diploma ponekad traje dosta dugo

Priznavanje diploma ponekad traje dosta dugo

Problem priznavanja kvalifikacija

Njemački postupak priznavanja stranih stručnih kvalifikacija Ihoru Bielozorovu usporava pristup njemačkom tržištu rada. Poznanici su mu rekli da će proći godina i do dvije prije nego što zvanično bude mogao raditi kao stomatolog u Njemačkoj. Do tada mora položiti ispit poznavanja jezika i stručne specifikacije iako je Bielozorov u Ukrajini već dvije godine radio kao stomatolog.

"Procedure priznavanja su skupe, dugotrajne i složene", kaže za DW Martina Müller-Wacker, stručnjak za integraciju stručne radne snage. Stoga ona poziva saveznu vladu da ponudi besplatne procedure i da stipendijama finansira često potrebne mjere daljeg usavršavanja. To često dovodi do toga da migranti ne pokušavaju krenuti u proces priznavanja kvalifikacija i zadrže niže plaćene poslove.

Procedura je dosta kompleksna. Prema riječima Müller-Wackeru, oko 1.500 različitih ureda u Njemačkoj odgovorno je za priznavanje profesija, savezni i pokrajinski zakoni se razlikuju, a vlasti su preopterećene. Postoje profesije koje zahtijevaju priznavanje kvalifikacija i one koje ne zahtijevaju zvaničnu dozvolu. Savezni zavod za stručno osposobljavanje preporučuje brošuru koja je dostupna i na ukrajinskom jeziku.

Svako ko je izučio zanat u inostranstvu često mora da podnese dosta dokumenata radi priznavanja: diplome, dokaze o studiranju, potvrde vještaka i slično. Müller-Wacker stoga predlaže ograničenje na saveznom nivou koji dokumenti mogu biti potrebni.

Savezni ministar rada Hubertus Heil (SPD) razgovarao je u srijedu s najvišim predstavnicima poslodavaca,i sindikata o integraciji izbjeglica iz Ukrajine na tržište rada. On je priznavanje stranih kvalifikacija nazvao "herkulovskim zadatkom".

Pojednostavljenje pristupa tržištu rada za strance predviđeno je koalicionim sporazumom. Ministar Heil se osvrnuo na buduće sastanke i nije najavio nikakve konkretne korake.

U protekle dvije godine, nacionalni program "Integracija kroz kvalifikaciju (IQ)" savjetovao je skoro 5.000 Ukrajinaca o procedurama priznavanja, najčešće učitelje. Za njih su, međutim, prepreke posebno visoke. Bavarska uopšte ne dozvoljava rad  učiteljima iz zemalja koje nisu članice EU, a u većini saveznih zemalja učitelji moraju stažirati i često uporedo izučavati drugi predmet. Međutim, Müller-Wacker ima jedan savjet: "Učitelji u školama u Hamburgu mogu predavati samo predmet za koji su specijalizovani.”

Polovina izbjeglica iz Ukrajine su djeca. „Skoro svim saveznim državama nedostaju nastavnici i školski objekti", kaže Juliane Karakayali sa Evangelističkog univerziteta u Berlinu. Ona je skeptična da će integracija u školama uspjeti jer su škole i vrtići loše pripremljeni.

Ovoj profesorici sociologije je važno da se djeca izbjeglice ne uče odvojeno. Jer djeci nedostaje veza da nauče njemački. Opasnost je da će tada djeci dugoročno biti teže na tržištu rada.

Zakonsko pravo na pohađanje škole drugačije je uređeno u saveznim državama. Prema navodima Juliane Karakayali, djeca u Berlinu imaju pravo na školsko mjesto od dana dolaska, u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji i Bavarskoj to ovisi o statusu boravka i može potrajati do šest mjeseci. Odlučujuće za budućnost izbjeglica iz Ukrajine je gdje tačno završe u Njemačkoj.

Idi tamo gdje ima posla

Važno da se djeca izbjeglice ne uče odvojeno

"Važno da se djeca izbjeglice ne uče odvojeno"

Ihor Bielozorov se sa djevojkom Oksanom želi preseliti u Njemačku gdje će lakše naći posao. Međutim, izbjeglice iz Ukrajine, koje nemaju ušteđevinu i kontakte, ne mogu birati mjesto stanovanja. Izbjeglice  se u Njemačkoj raspoređuju tako da najmnogoljudnije savezne države moraju primiti najviše ljudi.

Savezne države, zauzvrat, obično interno raspoređuju izbjeglice po opštinama koje imaju dovoljno smještajnih kapaciteta. Herbert Brücker iz Instituta za istraživanja tržište rada i zanimanja (IAB) stoga upozorava da se izbjeglice često dovode u strukturno slabe regije. Tamo su stanovi često prazni, a posla nema. Prema IAB-u, iskustvo posljednjih godina pokazalo je da izbjeglice, koje su bile u mogućnosti da same izaberu svoje mjesto boravka, imaju veću vjerovatnoću da nađu posao.

Privatne inicijative su fleksibilnije

U međuvremenu nastaju privatne inicijative da se izbjeglice iz Ukrajine što lakše zaposle. Internet portali kao što su UATalents ili Imagine Ukraine su berze poslova za sve profesije, a Njemačka željeznica na ruskom i ukrajinskom jeziku savjetuje one koje traže posao.

Uprkos svim naporima koji se ulažu u integraciju, ostaje da se vidi da li će ljudi iz Ukrajine ostati u Njemačkoj, da li će se isplatiti trud i dugotrajni proces priznavanja kvalifikacija. Za Ihora Bielozorova se to pitanje ne postavlja. "Ostaćemo. Naš stan je uništen, pa ćemo ionako morati početi od nule", kaže stomatolog iz Kijeva.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu