Njemačka i njena željeznica | Politika | DW | 06.11.2014
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Njemačka i njena željeznica

Njemačke mašinovođe opet štrajkuju i štrajk će potrajati četiri dana. U zemlji u kojoj se i zakašnjenje od pet minuta smatra skandalom ipak se ovaj štrajk treba uzeti realno, misle Volker Wagener i Felix Steiner.

Njemačka i njena željeznica, to je priča za sebe. Oni stariji sa njom su povezani modelima željeznica: postaviti lokomotivu na tračnicu, odrediti skretnice i vlastitom rukom upravljati vlakove kroz liliputanski svijet - tu se odmah budi dijete u svakom muškarcu koji konačno može čitav svijet urediti po svojim pravilima.

Strast za svijetom željeznica u minijaturnom obliku je vladala njemačkim poslijeratnim naraštajem muškaraca. Za mališane su tu bili junaci iz svijeta željeznice, kako u dječjim pričama i slikovnicama tako i u prvim dječjim televizijskim emisijama. Ukratko: besprijekorni željeznički saobraćaj za Nijemce je, da tako kažemo, osnovno polje djelovanja.

Njemačka željeznica je pouzdana

Ima razloga da se i danas sjećamo i spominjemo poslovičnu tačnost željeznica, makar je ta tačnost već odavno legenda. Ali, ona je bila itekako pouzdana, a s državnim namještenicima koji su u uniformama obavljali dužnosti konduktera i željezničkog osoblja je imala i nešto autoritativno u sebi.

Čak ni kada idu u revoluciju - da osvoje Željezničku stanicu- Nijemci neće ući u nju a da ne kupe peronsku kartu, navodno je rekao Lenjin o nama Nijemcima. Razumjeti Njemačku znači razumjeti odnos Nijemaca prema svojoj željeznici. I zato je štrajk, koji je uz to najduži u istoriji njemačkih željeznica, vanredno stanje. Ukratko, iskakanje iz tračnica.

Deutsche Welle Volker Wagener Deutschland Chefredaktion REGIONEN

Volker Wagener

I to takvo ispadanje iz tračnica za koje Nijemci gotovo da nemaju razumijevanja. To nije nikakvo čudo, jer se u sporu između poslodavca Njemačkih željeznica i sindikata mašinovođa GDL već odavno ne radi o platama ili uvjetima rada. Tu bi Nijemci, koji su osjetljivi na socijalna pitanja, još i bili solidarni.

Ne, tu se jedino radi o borbi za moć između različitih sindikata. Mali Sindikat njemačkih mašinovođa (Gewerkschaft Deutscher Lokomotivführer GDL), koji broji samo 34.000 članova, želi proširiti svoj uticaj i zastupati i druge skupine zaposlenih. A pri tome uzima kao taoca čitavo njemačko društvo i firme koje zavise od pouzdane isporuke robe i sirovina. To ljuti, pogotovo jer se događa već šesti put u samo nekoliko mjeseci.

Njemačka kao "zona bez štrajka"

S druge strane, šta to uopšte znači "najduži štrajk u istoriji Njemačkih željeznica"? Mi tu govorimo o četiri dana! Sve to uzbuđenje korisnike socijalnih mreža. Njihovi i natpisi u medijima, koji govore o "haosu" i "blokiranoj Njemačkoj", se jedino mogu objasniti činjenicom da su u ovoj zemlji štrajkovi rijetki kao snijeg usred ljeta. Njemačka je pojam siromaštva štrajkovima. U Evropi vlada divlja borba za radnička prava, prije svega u Grčkoj, Italiji, Francuskoj, Španjolskoj i to posebno nakon globalne financijske krize 2008. U Engleskoj su čitave sedamdesete prošlog stoljeća bile razdoblje neprestane radničke borbe.

Njemačka je pak školski primjer socijalne ravnoteže. Uglavnom se postiže kompromis čak i prije nego što sindikatu ostane štrajk kao posljednje sredstvo. U tim okolnostima govoriti da nas je štrajk mašinovođa "doveo na rub haosa" je jednostavno rečeno - paranoidno. Čak i u ovoj radničkoj borbi su pravila jasna: pravovremena najava prekida rada i vanredni red vožnje. Čak i ako sad većina vozova ostaje na sporednim kolosijecima, treba sve to pogledati u pravim razmjerima: četiri dana bez željezničkog prometa ljute, ali to nije tragedija. A ko hitno mora negdje otputovati, taj u zemlji s oko 80 miliona stanovnika i s gotovo 44 miliona registrovanih automobila mora moći naći nekakvu alternativu.

Sindikat kao pojam neprijatelja

Deutsche Welle

Felix Steiner

Ovaj spor Njemačkih željeznica i sindikata mašinovođa će biti razriješen, baš kao što su riješeni i svi prije njega. Prva varijanta: u jednom trenutku će Željeznici biti preveliki gubici koji se stvaraju zbog štrajka i popustit će zahtjevima. Druga varijanta: sindikat će popustiti jer će njihova blagajna solidarnosti ostati prazna ili zato što će izgubiti svaku podršku javnosti.

Ostaje pitanje, što će se od toga dogoditi. U ovom trenutku više izgleda ima varijanta 2, jer podrška javnosti praktično uopće više ne postoji. Jer vođa sindikata, Claus Weselsky je već postao najomraženija figura u cijeloj Njemačkoj. Da ironija bude veća, to se događa tačno na 25. godišnjicu od pada Berlinskog zida, a Weselsky dolazi iz istočne, socijalističke Njemačke. Može li on izdržati toliko njemačkog jedinstva?

Reklama
default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.