Njemačka i Hrvatska jačaju međusobne odnose | Evropa | DW | 20.03.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Njemačka i Hrvatska jačaju međusobne odnose

Njemački savezni predsjednik Frank-Walter Steinmeier dolazi u dvodnevni posjet Hrvatskoj što se u Hrvatskoj tumači kao dokaz dobrih odnosa dviju zemalja. Između ostalog, donosi i poruku o važnosti suočavanja s prošlošću.

Ovaj posjet saveznog predsjednika Franka-Waltera Steinmeiera Hrvatskoj događa se mjesec dana nakon što je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović boravila u radnom posjetu Berlinu. Kako je najavio njemački ambasador u Hrvatskoj Robert Klinke, jedna od ključnih poruka koju donosi njemački predsjednik jest ona o nužnosti pomirenja sa susjedima i hvatanja u koštac s prijetnjom „aveti prošlosti", kako na regionalnoj, tako i na europskoj razini.

Iako su hrvatskoj javnosti lik i djelo njemačkog predsjednika relativno nepoznati, političari vladajućeg HDZ-a smatraju da je službeni posjet dokaz da se odnosi Zagreba i Berlina popravljaju i to nakon niza turbulencija, posebice za vrijeme vlade Zorana Milanovića (SDP).

Nije sve uvijek išlo glatko

Podsjetimo, kao indikator najlošije točke odnosa uzima se nedolazak savezne kancelarke Angele Merkel u Zagreb na ceremoniju ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine. To su hrvatski analitičari protumačili jasnom porukom o takozvanom lex Perković, zakonu koji je trebao spriječiti izručenje nekadašnjeg jugoslavenskog, ali i hrvatskog obavještajca Josipa Perkovića Njemačkoj. Perković i njegov nadređeni, šef jugoslavenske Državne sigurnosti izručeni su 2014. godine i osuđeni na doživotni zatvor zbog sudjelovanja u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića u Bavarskoj 1983. godine.

Deutschland Josip Perkovic und Zdravko Mustac in München (picture-alliance/dpa/A. Gebert)

Jugoslavenski obavještajci Perković (lijevo) i Mustač zbog kojih su njemačko-hrvatski odnosi doživjeli svoju najnižu točku

Ne treba zaboraviti ni da je zaiskrilo i na pitanju migrantske krize 2015. godine. „Merkel je ovih dana povukla ručnu kočnicu. To je učinila, a nije svjesna da je u vožnji u kojoj se skupilo toliko automobila na cesti napravila kaos", kritizirala je hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović njemačku kancelarku kanalizirajući stav hrvatske javnosti da Njemačka migrantskom politikom neselektivno u Europu vabi nerazumno velik broj ratnih i ekonomskih izbjeglica sumnjive prošlosti. Zagreb i Berlin imali su nesuglasica i oko hrvatskog nepriznavanja arbitraže sa Slovenijom oko Piranskog zaljeva. U pogledu razvoja gradnje telekomunikacijske infrastrukture razilazili su se Banski dvori i Hrvatski telekom, glavna telekomunikacijska kompanija u Hrvatskoj, a čiji je većinski vlasnik Deutsche Telekom.

Akcijski plan za bolju budućnost

No problemi su, ako je suditi prema signalima vladajućih, ostavljeni u prošlosti. Hrvatska osim njemačkih turista želi privući i njemačke investitore, a tomu bi trebao pomoći i akcijski plan koji su prošle godine dogovorili savezna kancelarka Angela Merkel i predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković (HDZ) u Berlinu. Uoči dolaska njemačkog predsjednika u Hrvatsku, u Berlinu su ga potpisali ministri vanjskih poslova Marija Pejčinović-Burić i Heiko Maas. Dokument se, za sada, drži tajnom, no iz detalja koji cure iz hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova jasno je da je riječ o svojevrsnoj strategiji koja bi trebala zatvoriti otvorena pitanja i pojačati suradnju na više razina: od vojne i policijske preko pravosudne do gospodarske.

Marija Pejcinovic-Buri Heiko Maas (DW/N. Kreizer)

Potpisivanje Akcijskog plana o suradnji Njemačke i Hrvatske

Provedba ovog plana značila bi za Hrvatsku jačanje sigurnosnih kapaciteta i korak ka ulasku u šengenski prostor. Za to su pripreme već daleko odmaknule, a Zagreb priželjkuje da se dogodi najkasnije iduće godine. Gospodarski aspekt plana trebao bi pogurati Hrvatsku prema eurozoni, ali i omogućiti njemačkim kompanijama lakši ulazak na hrvatsko tržište energetike, prometa i proizvođačkih industrija. Okvir je to za win-win situaciju: Hrvatska bi ostvarila glavne europske ciljeve, a njemačke investicije dobile bi jaču potporu Zagreba.

Ne treba zaboraviti ni da je Njemačka Hrvatskoj jak vanjskotrgovinski partner, usporediv jedino s Italijom. U Italiju je u 2018. iz Hrvatske izvezeno robe za više od 2,1 milijardu eura ili 10,7 posto više nego u 2017. godini, dok je izvoz u Njemačku porastao za 11,1 posto, na 1,9 milijardi eura. Iz Italije je, pak, uvezeno robe za 3,1 milijardu eura ili 10,7 posto više, a iz Njemačke za 3,6 milijardi eura ili 7,2 posto više.

Čvrste i višeslojne veze

Uz sve nabrojano, veza Njemačke i Hrvatske je emotivno obojana, barem iz smjera Zagreba prema Berlinu. Upravo se Njemačka doživljavala kao vodeći saveznik Hrvatske u borbi za samostalnost, ali i u sprječavanju humanitarne krize u ratu devedesetih godina. Njemačka je bila dragocjen partner i u procesu ulaska Hrvatske u Europsku uniju. No kasniji angažman Angele Merkel oko „europeizacije" Srbije, a što se tumačilo pokušajem smanjenja ruskog utjecaja, u Hrvatskoj je proizveo kratkotrajni refleks odbačene miljenice. Kratkotrajan – jer u ovom trenutku u Hrvatskoj malo tko vjeruje da postoji iskrena namjera proširenja Europske unije.

Njemačka se stoga u javnosti interpretira višestruko: kao saveznik, europski policajac i nedostižni uzor u radnoj etici. Suverenisti i borci protiv tržišta bez granica zamjerit će joj da je moderni kolonizator i „gospodar europskih lutaka na koncu".

Kroatien Elektro Fahrrad Rimac Automobile Zagreb (picture-alliance/dpa/D.Puklavec)

Tvrtka Rimac razvija tehnologiju za elektroautomobile za koju bi se mogli zainteresirati i njemački proizvođači automobila

No uz sve to ne treba smetnuti s uma da je Njemačka brojnim Hrvatima drugi dom. U ovom ih trenutku u Njemačkoj ima oko pola milijuna. Jer „otići na rad u inozemstvo", pet je desetljeća u Hrvatskoj bilo sinonim za „otići raditi u Njemačku". Iako je članstvo u Europskoj uniji Hrvatima otvorilo vrata nekih drugih država, prema podacima Saveznog ureda za migracije, u Njemačku se samo u 2016. i 2017. godini doselilo više od 110 tisuća hrvatskih građana. Više doseljenih je samo iz Rumunjske, Poljske, Bugarske i Italije.

Elektro-automobili i turizam

Glavne protokolarne obveze, sastanak s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović te s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem, savezni predsjednik Steinmeier će obaviti u četvrtak u Zagrebu. U metropoli će i položiti vijenac na Zid boli, mjesto komemoriranja žrtava Domovinskog rata, a potom će obići njemačko-francusku školu Eurocampus i razgovarati s učenicima. Steinmeier će posjetiti i hrvatsko tehnološko čudo „Rimac automobili" u Svetoj Nedelji.

U petak će obići Split gdje će se družiti s predstavnicima lokalne samouprave i poduzetnicima, a „glavni grad" Dalmacije bit će i mjesto razgovora o turizmu. Naime, Nijemci čine čak 16,7% od ukupno ostvarenih stranih dolazaka i 24% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista u Hrvatskoj u prošloj godini.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije