1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Gas-Pipeline Polen-Slowakei Inbetriebnahme
Foto: Kacper Pempel/REUTERS

Spremni za zimu - uz visoku cijenu

7. septembar 2022

Ako Njemačka više ne može računati na ruski plin, šta može učiniti? Hoće li imati dovoljno zaliha za nadolazeću zimu? I šta će biti poslije?

https://p.dw.com/p/4GW1S

Čini se da su skeptici, koji su predviđali potpuni prekid snabdijevanja gasom putem Sjevernog toka 1, bili u pravu. Izjave iz Kremlja sve jasnije ukazuju da Moskva nesmetane isporuke svog gasa povezuje s ukidanjem sankcija Rusiji. Nešto malo ruskog gasa još uvijek dolazi u Njemačku preko ukrajinskog gasovoda - donedavno je to bila količina od oko 40 gigavatsati (gWh) dnevno, u usporedbi s oko 350 gWh koliko je posljednji put isporučeno putem Sjevernog toka 1.

Poređenja radi: oko 2.800 gigavatsati dnevno dolazi iz Norveške, Belgije i Nizozemske. Spremnici plina protekle su nedjelje napunjeni s 1350 gWh neto. Najprioritetnije pitanje, koje se sada postavlja je, hoće li, bez gasa iz Rusije, biti dovoljno ovog energenta da se preživi sljedeća zima bez potrebe za proglašavanjem nestašice, što bi također moglo donijeti restrikcije za privatna domaćinstva?

Spremni za zimu - uz visoku cijenu

Ukratko, šanse su dobre - čak i ako je cijena visoka. Njemačka skladišta gasa trenutno su popunjena sa 86,1 posto, što je znatno iznad prosjeka u posljednjih šest godina. Razina skladištenja, predviđena uredbom Ministarstva privrede od 1. oktobra, već je dosegnuta. To je moguće jer Njemačka plaća visoke cijene pri kupnji a bilježi i uštede gasa ne samo u privredi, već i u drugim oblastima, objasnio je u utorak (6.9.2022.) predsjednik Nemačke agencije za električnu energiju, gas, telekomunikacije, poštu i željeznicu (Bundesnetzagentur) Klaus Müller.

Bez isporuka iz Rusije eksperti ipak smatraju ispunjenost skladišta gasa od 95 posto do 1. novembra veoma ambicioznim ciljem. Ukoliko se postigne nivo popunjenosti od 90 posto, što znači oko 220 teravatsati (tWh) i ako se pretpostavi da bi mjesečna potrošnja gasa bila kao protekle zime, ova količina uskladištenog gasa bila bi dovoljna za gotovo dva mjeseca - bez uvoza novih količina ovog energenta. U ovom momentu dnevno se uvozi tri teravatsata gasa. Plutajući terminali za ukapljeni prirodni gas (LNG), koji su trenutno u izgradnji, obećavaju dodatni uvoz. Klaus Müller očekuje da će možda i tri terminala biti u funkciji ove zime. Šest do sedam terminala tečnog gasa u Njemačkoj bi tokom naredne zime omogućilo značajan uvoz, rekao je Müller. On istovremeno naglašava i kako je ukapljeni gas „skup".

Predsjednik Nemačke agencije za električnu energiju, gas, telekomunikacije, poštu i željeznicu (Bundesnetzagentur) Klaus Müller
Predsjednik Nemačke agencije za električnu energiju, gas, telekomunikacije, poštu i željeznicu (Bundesnetzagentur) Klaus Müller.Foto: Oliver Berg/dpa/picture alliance

Velika neizvjesnost

Ako se snabdijevanje gasom, uz velike dodatne izdatke, za ovu zimu čini sigurnim - još uvijek postoje velike neizvjesnosti za zimu 2023./24. U tome su odlučujuća tri faktora, od kojih se na neke ne može uticati. Velika nepoznanica je kakvo će vrijeme biti od novembra, kada počinje sezona grijanja, što ima veliki uticaj na potrošnju gasa. Prema navodima Njemačke meteorološke službe, prosječna temperatura prošle zime bila je znatno viša nego prethodne godine, što se odrazilo i na potrošnju gasa. Prema podacima Njemačke agencije za električnu energiju, gas, telekomunikacije, poštu i željeznicu (Bundesnetzagentur), Nijemci su u januaru potrošili oko deset posto manje gasa nego prethodne godine. Dijelom je to vjerovatno zbog nastojanja potrošača da uštede energiju - s obzirom na predvidljivi rast cijena. Ali, njemačka vlada želi puno više: u usporedbi s prethodnim godinama, 20 posto potrošnje gasa trebalo bi se sada uštedjeti i u privatnom sektoru. Prema riječima šefa Bundesnetzagentur Müllera, trenutno se raspravlja o privremenom smanjenju troškova grijanja odnosno uredbe koja to reguliše za stanodavce. Kompanije bi se mogle potaknuti na štednju gasa bonusima i premijama.

Potraga za partnerima - i solidarnost

Ako Rusija trajno ispada iz igre kao isporučilac gasa, drugi partneri dobijaju na važnosti. Čini se da su Norveška, koja je sada najveći snabdjevač Njemačke gasom i Nizozemska dosegle granicu svojih mogućnosti. Njemačka i EU stoga uporno rade na pronalaženju novih isporučilaca gasa. Stoga Katar, Alžir i SAD s vlastitim LNG terminalima postaju posebno važni za Njemačku.

S obzirom na snažnu povezanost unutarevropskog tržišta gasa, solidarnost među zemljama EU također igra važnu ulogu. Kada se iscrpe rezerve energenta, pojedine države se ograđuju i uvode mjere kojima se usredsređuju na brigu za vlastito stanovništvo. No, to bi se moglo spriječiti bilateralnim sporazumom o solidarnosti, koji predviđa Uredba EU-a „Security of Supply"-"Sigurnost opskrbe". Do sada je, međutim, sklopljeno samo nekoliko takvih sporazuma. Njemačka ih je dosad potpisala samo sa Danskom i Austrijom. Jučer je s Francuskom potpisan memorandum o načelnom razumijevanju. Pariz je obećao Njemačkoj isporuku gasa, ako to bude neophodno potrebno. Plinski priključci u tu svrhu bili bi postavljeni u sljedećih nekoliko sedmica.

Dakle, na tržištu gasa puno se toga događa. Međutim, situacija s opskrbom ostat će neizvjesna. Ono što je sigurno je da će plinska kriza u Njemačkoj potrajati i iduće godine – te da će Njemačka morati duboko zavući ruke u džep kako bi je riješila.

tageschau.de/jr

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu