Njemačka gura pregovore Srbije i Kosova | Politika | DW | 05.05.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Njemačka gura pregovore Srbije i Kosova

Prvi veliki balkanski zadatak novog njemačkog kancelara je obavljen: u Berlin su došli i Vučić i Kurti, političari u čijim je rukama rješenje trenutno najvećeg političkog problema na Balkanu – odnosa Srbije i Kosova.

Osim redovnih izjava o poboljšanju ekonomskih i političkih odnosa, zatim o državljanima dviju zemalja koji žive i rade u Njemačkoj i koji služe kao „most između domovine i Njemačke“, u centru pažnje je ipak i prije svega nastavak zamrznutih pregovora Srbije i Kosova čiji intenzitet je na najnižem nivou otkako je 2013. potpisan Briselski sporazum.

Poseban sastanak Aleksandra Vučića i Aljbina Kurtijau srijedu uveče, koji se održao uz prisustvo Miroslava Lajčaka, specijalnog izaslanika Evropske unije za pregovore Beograda i Prištine, daje dodatnu težinu prethodnim susretima u kancelarskom kabinetu.

Nije više fatamorgana?

Olafu Šolcu je očigledno stalo da se faza pojačanog bavljenja Njemačke Zapadnim Balkanom nastavi i tokom njegovog šefovanja kancelarskim kabinetom. „Zemljama Zapadnog Balkana je mjesto u Evropskoj uniji: to nije isprazno obećanje, to nije floskula“, rekao je Šolc. Vučić će nešto kasnije na zajedničkoj konferenciji za novinare reći kako mu je kancelar rekao da perspektiva „nije fatamorgana, nije iluzija“, već nešto što će se „zaista i dogoditi“. 

Deutschland Olaf Scholz und Aleksandar Vucic in Berlin

Aleksandar Vučić i Olaf Scholz u Berlinu

Šolc je važnost sporazuma pokušao da objasni metodom štapa i šargarepe: od dogovora između Srbije i Kosova profitiraće žitelji obje zemlje, posebno mlađi. Jer, kako je rekao njemački kancelar, sporazum će donijeti stabilnost, investicije i blagostanje. To je šargarepa.

Štap se, barem za Srbiju, krije u jednom važnom aspektu kojeg je njemačka strana svih ranijih godina spominjala u sporednim rečenicama, ali ipak prilično nedvosmisleno: konačni sporazum moraće da sadrži i priznanje Kosova. Danas je to po prvi put potpuno otvoreno izgovorio i jedan predsjednik njemačke vlade. On je nakon razgovora s kosovskim premijerom Kurtijem rekao kako zamišlja normalizaciju odnosa dvije države:

„To će funkcionisati samo kroz konkretne sporazume koje postignu dvije zemlje. Tu ima mnogo detalja, ali naravno da u to spada ono što je Njemačka već odavno učinila, a to je priznanje Kosova“, rekao je Šolc.

Nekoliko sati kasnije, nakon razgovora s Vučićem, Šolc je izbjegao spominjanje priznanja, već je govorio o „sveobuhvatnom sporazumu“ čije postizanje će zahtijevati „mnogo hrabrosti i odlučnosti“. Vučić je nakon toga rekao da Srbija ne bi trebala da bude ta koja će morati jedina da „proguta knedlu“ na putu do konačnog „sveobuhvatnog sporazuma“. 

Deutschland Olaf Scholz und Albin Kurti in Berlin

Albin Kurti i Olaf Scholz u Berlinu

„Vjerujem da ćemo imati snage da dođemo do određenog napretka u pregovorima, iako neće biti lako. Daćemo sve od sebe da pronađemo kompromisno rješenje“, rekao je predsjednik Srbije. Njemački mediji u svojim izvještajima jesu doduše tu konstataciju okarakterisali kao „približavanje Kosovu“, ali za one koji prate te pregovore ta izjava nije nova i ne navodi na ushićenje. Šolc je obećao da će Njemačka podržati nastavak pregovora Srbije i Kosova, što je izjava koju potvrđuju i svi ovi događaji 4. maja u Berlinu.

Zapadni Balkan i dalje na oku

Nasuprot očekivanjima, rat u Ukrajini spomenut je relativno kratko. Uprkos tome, Šolc je i tu temu povezao s izgledima za članstvo u EU. „Sada Evropska unija, kao i kandidati za članstvo, moraju da djeluju zajednički“, naglasio je kancelar.

On se uzdržao od kritike zbog odbijanja Srbije da uvede sankcije Rusiji rekavši sa smatra da se višestrukom osudom ruske agresije Beograd jasno opredijelio. „Srbija je vrlo jasno stala na stranu Evrope optužujući agresiju“, rekao je Šolc.

Njemački kancelar je Vučiću, kako je rekao, izrazio svoju zabrinutost zbog „secesionističkih tendencija“ u Bosni i Hercegovini, čime je u razgovor uveo drugi najveći bezbjednosni aspekt kada je Zapadni Balkan u pitanju.

Predsjednik Srbije u četvrtak (5.5.) prije podne posjetu Berlinu nastavlja razgovorom s ministarkom spoljnih poslova Analenom Berbok, nakon čega se vraća u Beograd gdje mu u goste dolazi njemačka ministarka odbrane Kristine Lambreht, što takođe pokazuje aktuelnu njemačku sveprisutnost na Balkanu.

Kancelar je sa svoje strane, najavom skorašnje posjete Beogradu i Prištini, te organizacijom nove konferencije o Zapadnom Balkanu u sklopu Berlinskog procesa, a koja bi se trebalo da se održi na jesen, stavio do znanja da Berlin taj dio Evrope i dalje namerava da drži na oku.

Vučić je inače na početku konferencije za novinare podsjetio na to koliko je puta bio gost na tom istom mjestu za vrijeme vladavine Angele Merkel. Možda se u tom moglo osjetiti i nešto sjete, no svojim dosadašnjim aktivnostima na Balkanu, nova njemačka vlada ne daje prostora onima koji bi da žale za vremenima kada je politikom u Berlinu upravljala kancelarka.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu