Njemačka: Bum politički motivisanog kriminala | Politika | DW | 11.05.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

izvještaj BKA

Njemačka: Bum politički motivisanog kriminala

Dostignut je novi vrhunac politički i religiozno motivisanih krivičnih djela. Priličan poticaj su dali i protesti "kverdenkera". To je scena, koja ne zadaje glavobolje samo tužiocima.

Dok broj zaraženih koronom u Njemačkoj trenutno naglo opada, pandemija je, prema statistici koja je predstavljena u utorak (10.5.) u Berlinu, indirektno izazvala bum politički motivisanog kriminala u 2021. godini. Zato što se veliki dio evidentiranih krivičnih djela odnosi na proteste protiv mjera koje je država uvela za suzbijanje korona virusa – od materijalne štete, preko kršenja prava na okupljanje do ubistava.

Osoba koja odbija da nosi masku postaje ubica

Federalna ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer opisala je ubistvo 20-godišnjeg radnika benzinske pumpe u Idar-Oberštajnu (Rajnland Palatinat) kao "stravičan vrhunac". Navodni počinilac je upucao mladića, jer ga je upozorio na obavezno nošenje maske. Socijaldemokratkinja opisuje bilans politički motivisanog kriminala kao „mjerač intenziteta društvenih sukoba”.

55.048 prekršaja, koje je registrovala policija znači povećanje od 23 procenta u roku od jedne godine i takođe je rekord svih vremena u statistici uvedenoj 2001. godine. Naročito je povećan broj krivičnih djela koja je evidentirala vodeća Savezna uprava kriminalističke policije (BKA) u kategoriji „ne može se pripisati". Drugim riječima, to su sva djela koja istražitelji ne mogu da okarakterišu kao ljevičarska, desničarska ili krivična a motivisana vjerskom ideologijom ili mržnjom prema strancima. Povećanje je ovdje skoro 150 odsto: sa dobrih 8.600 na više od 21.000. Oko 7.000 slučajeva povezano je sa pandemijom korone i saveznim i pokrajinskim izborima.

Šef BKA: "Kverdenkeri su heterogena mješovita scena"

Predsjednik BKA, Holger Minh opisuje milje, koji je sa policijske tačke gledišta često teško procijeniti, kao „heterogenu mješovitu scenu”. Ona je uglavnom „kritički nastrojena prema državi, ali i protiv države". S obzirom na demonstracije protiv korona mjera, koje sada jenjavaju, posebno treba pomenuti pokret „kverdenkera". Desničarska scena pokušala je da iskoristi proteste u svoju svrhu „i da uspostavi vezu sa građansko-demokratskim centrom društva".

- pročitajte još: Borba protiv mržnje na društvenim mrežama

Međutim, nije im u „značajnijoj mjeri" pošlo za rukom da ostvare uticaj. Bez obzira na to, šef BKA i njemačka ministarka unutrašnjih poslova saopštili su ono što smatraju najvažnijim nalazom: „Desničarski ekstremizam je trenutno najveća prijetnja našem slobodnom, demokratskom društvu". Čak i ako broj slučajeva u ovoj oblasti blago opada, sa 40 odsto oni i dalje čine najveći udio svih krivičnih djela.

Nensi Fezer o antisemitizmu: "Sramota za našu zemlju"

Nensi Fezer je „najviše zabrinuta” zbog zločina protiv Jevreja, koji su porasli za 29 odsto na novi maksimum od preko 3.000. „Sramota je za našu državu" koliko se i danas širi antisemitski govor mržnje i prezir prema ljudima. I sramotno „kako su genocid nad evropskim Jevrejima umanjili neki poricatelji korone koji su nosili žutu zvijezdu".

Kritike na veliki broj zločina koji se ne mogu pripisati nijednoj grupi, dolaze od strane civilnog društva. Klasifikacija politički motivisanog nasilja nije samo pitanje statistike, kaže ekspertkinja za desničarski ekstremizam Pia Lamberti. Milje poricatelja korone se „snažno radikalizovao" i pokazuje „jasnu spremnost na upotrebu nasilja", kaže generalna direktorka Centra za monitoring, analizu i strategiju.

Sporo rasvjetljavanje nakon atentata u gradu Hanau 2020

Socijalna psihološkinja prepoznaje brojne reference u protestima protiv korona mjera, koje su povezane sa desničarskim ekstremizmom. Pod utiskom masovnog porasta zločina protiv Jevreja, ona kaže: „Pogled na svijet u duhu ideoloških zavjera je usko isprepleten sa rasističkim i antisemitskim elementima". Sve ovo ugrožava ljude „koji su identifikovani kao neprijatelji".

Etris Hašemi je iskusio šta znači biti na meti rasista. Kao preživjeli i rođak poginulih u napadu 19. februara 2020. u gradu Hanau (Hesen), kaže da mu često nedostaje „uvid u greške” policije i političara. Ovim otvorenim pitanjima sada se bavi anketni odbor u parlamentu pokrajine Hesen.

Pogledajte video 02:50

Hanau: Borba protiv zaborava

Zločini proizašli iz rata u Ukrajini

Savezna ministarka unutrašnjih poslova Nensi Faeser, koja je bila članica parlamenta u Hesenu prije nego što je prešla u Berlin, takođe se zalagala za ovo. „Mislim da možemo dosta toga da postignemo sa Nensi Fezer", kaže Etris Hašemi, misleći na borbu protiv rasizma. On prije svega polaže velike nade u akcioni plan protiv desnog ekstremizma koji je pokrenula ova političarka.

U međuvremenu, ministarka unutrašnjih poslova i bezbjednosne agencije moraju da se pozabave novim fenomenom potencijalno politički motivisanog nasilja koje ima svoje porijeklo u ratu Rusije protiv Ukrajine. Kao odgovor, Savezna kriminalistička služba takođe registruje krivična djela u Njemačkoj. U početku ih je bilo oko 270 nedjeljno, od kojih je većina bila usmjerena protiv ljudi ruskog porijekla, kaže predsjednik BKA Minh. Sada je znatno ispod 200. "Emocionalna krivulja je oslabila." Međutim, ovo se može promijeniti u bilo kom trenutku.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu