Njemačka štampa: Etničke zamke za Kristijana Šmita | Kiosk | DW | 22.09.2022

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Izbor iz njemačke štampe

Njemačka štampa: Etničke zamke za Kristijana Šmita

Njemački političar Kristijan Šmit trebalo bi da ojača demokratiju i vladavinu prava u BiH, a sve se više upetljava u borbu za vlast, piše njemački nedjeljnik Cajt.

„18. avgusta je Kristijanu Šmitu pukao film“, piše ugledni njemački nedjeljnik Cajt ovog četvrtka (22.9) podsjećajući na događaj iz Goražda, kada je visoki predstavnik u BiH, bivši njemački ministar poljoprivrede i član Hrišćansko-socijalne unije (CSU) na pitanje novinarke počeo da viče na „ne tako dobrom engelskom“: „Rubbish, full rubbish, glupost, totalna glupost!“

„Stari dosadnjaković“

Cajt dodaje da se ovaj nastup može vidjeti na snimku na internetu koji je postao viralan na njemačkom govornom području: „Haha. Šmit, stari dosadnjaković, poludio! Drugi misle: kolonijalno-gospodarski nastup, dokaz da je Šmit nepodoban za tu službu“, piše Cajt ukazujući da „do tada većinu vjerovatno nisu zanimali ni Kristijan Šmit ni Bosna i Hercegovina.“ „Ali, u vazduhu je ipak ostalo da lebdi pitanje: šta je u stvari Šmitov problem?“

Preporuka redakcije

List piše da je Kristijan Šmit, barem na papiru, „najmoćniji čovjek u BiH, (…) u zemlji koja ima jedan od najkomplikovanijiih političkih sistema u svijetu“. „Jer, pregovarači u Dejtonu već tada nisu vjerovali u mir i zbog toga su uveli funkciju ‚visokog predstavnika‘, neke vrste čuvara i posljednje instance.“

Šmit želi da iskoristi bonska ovlašćenja

Cajt podsjeća da su visokom predstavniku data i tzv. “bonska ovlašćenja”, koja njegovi prethodnici “skoro da uopšte nisu koristili”. “Ali, Šmit želi da ih iskoristi.”

U tekstu se pominju i predstojeći izbori 2. oktobra i citira aktuelni visoki predstavnik: “Da nije bilo mene, ne bi bilo ni izbora“. „Tačno“, ističe Cajt podsjećajući da se ministar finansija te zemlje, hrvatski političar, vajkao da odobri novac za održavanje izbora. „Šmit je iskoristio ‚bonsku moć‘ da bi to sproveo“, piše njemački nedjeljnik i dodaje da to nije jedina politička blokada u zemlji.

„Zemlja je zaglavljena u borbi za vlast između ‚konstitutivnih naroda‘. Ton postaje oštriji. Nacionalistički političari poput srpskog lidera Milorada Dodika prijete secesijom. Vladimir Putin čini sve što može da podgrije sukob i podržava Dodika.

Biračko pravo takođe slijedi princip etničke podjele. Građani glasaju svaki u okviru svoje etničke grupe, pred svake izbore moraju da se identifikuju. Ovo je dejtonska ironija: Mirovni sporazum, koji je imao za cilj da riješi sukobe između etničkih grupa, tjera građane na grupnu identifikaciju. Evropski sud za ljudska prava je više puta proglasio ovo pravo glasa nezakonitim, ali je uprkos tome i dalje na snazi.”

Šmit “preferira bosanske Hrvate”

Dalje u tekstu se naglašva da je Šmit odlučio da iskoristi "bonska ovlašćenja" kako bi ukinuo trajnu blokadu u zemlji. “On želi da nametne Bosni i Hercegovini kompromis za koji misli da je sama zemlja nesposobna. Ali što je nestrpljivije insistirao, to je dublje bivao uvučen u borbu za vlast.“

List piše i o slučaju Azre Zornić i presudi Evropskog suda za ljudska pravao o biračkom pravu u BiH. „Ona želi da joj Šmit pomogne da to konačno i sprovede. ‘Ja sam Bosanka‘, kaže, ‘a ne Bošnjakinja‘“, piše Cajt dodajući da je Zornić imala nadu kada je Šmit preuzeo dužnost. „Konačno, došao je Nijemac, a stav njemačke spoljne politike je da treba sprovoditi presude Evropskog suda za ljudska prava." Ali,

Šmit to ne želi – tačnije: ne na način na koji želi Azra Zornić. Šmit je, kaže Zornić, stao na stranu jedne od tri grupe. On preferira ’sasvim očigledno‘ bosanske Hrvate i njihovu stranku, HDZ. Zato je on ‘pogrešan čovjek na pogrešnom mestu‘“, citira Cajt Azru Zornić.

List naglašava da se takve optužbe čuju sve češće, „takođe i od njemačkih poznavalaca situacije u toj zemlji“. „Ukazuju da Šmit kao zamjenik šefa CSU ima veoma bliske odnose sa sestrinskom partijom bosanskih Hrvata, HDZ u zemlji EU Hrvatskoj, i to preko konzervatvine grupe u Evropskom parlamentu – Evropske narodne partije.“

Dalje se pominje i da je bh. istraživački portal „Istraga“ objavio „prijedlog izmjene Izbornog zakona koji bi bio u korist Hrvata, a koji je procurio iz Šmitovog biroa“.

„Kritičari, takođe i Azra Zornić su osjećali da su dobili potvrdu: Kristijan Šmit je agent HDZ.“

(…)

Strah od radikalizacije Hrvata

„No, on sebe i sada vidi kao realistu i dobročinitelja”, piše Cajt. “On ne vjeruje da se politički sistem može suštinski promijeniti na način na koji je namjeravala Azra Zornić, barem ne sada. On govori o ’blagom putu ka demokratskijem društvu uz odgovaranje na potrebe identiteta etničkih grupa ili njihovih političkih pokretača’.”

List ukazuje da to na kraju znači da „zemlja još nije spremna da prevaziđe podjele, da se samo mogu ublažiti“. „On posebno strahuje da će se Hrvati radikalizovati i da bi mogli tražiti treći ‘entitet‘, svoju državu u državi. Tada bi trebalo preraspodijeliti ne samo beneficije već i zemlju.” (…)

„On nastoji da na brodu zadrži Hrvate i Srbe. Njemu se ne zahvaljuje. (…) Njemu se čak i prijeti. Na demonstracijama u Banjaluci koje je sazvalo jedno udruženje srpskih veterana, jedna muzička grupa je u pjesmi tražila da ubiju Šmita.“ (…)

„Ali, možda je problem sa njim u tome što rijetko kada pominje male znake nade: veliko odobravanje pristupanja EU u nekom trenutku. Činjenica je da, prema anketi, mnogi bosanski Srbi uopšte ne žele otcjepljenje“, piše Cajt i dodaje da „etnonacionalisti mogu izgubiti glasove na ovim izborima”. „Ako on ne uspije, mi ćemo to učiniti“, kaže Azra Zornić. "Mi nismo bezuman narod."

Priredio: Svetozar Savić