Njemačka će ubrzati protjerivanje u „prvu zemlju ulaska u EU“ | Evropa | DW | 26.11.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Njemačka će ubrzati protjerivanje u „prvu zemlju ulaska u EU“

Makar je bilo zbrke postoje li uopće planovi bržeg progona izbjeglica prema sporazumu iz Dublina, Njemačka je doista izradila takav plan. Osim toga, olakšati će sebi dolazak stručnjaka iz zemalja izvan EU.

Kad je riječ o izbjeglicama dospjelima u velikoj navali prije tri godine, rokovi za zbrinjavanje i za odluku o mogućem azilu su već odavno protekli i tu je Njemačka sad odgovorna. Ali kad je riječ o nedavno prispjelim migrantima, njemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova je izradilo plan od osam točaka kako bi se oni brže izručili državi koja je za njih nadležna prema sporazumu iz Dublina: dakle u prvu zemlju ulaska u Europsku uniju. To jedva može biti Hrvatska: migranti koji pokušavaju prijeći u tu zemlju iz Bosne i Hercegovine ili Srbije su tamo onda morali doći morem preko Albanije ili Crne Gore. Inače, svi oni su već bili u nekoj EU-članici: prije svega Grčkoj. Ali kod azilanata u Njemačkoj je tu riječ i o migrantima stigli preko Italije ili Španjolske.

To su dakle zemlje gdje bi Njemačka trebala poslati te migrante, ali i taj plan ministra Seehofera nije baš previše jasan. Neke od točaka su posve banalne: vlada će ishoditi od zrakoplovnih kompanija dozvolu da plati zrakoplovnu kartu, ali ta karta neće trebati ovisiti o imenu putnika – ponekad se dogodi da policija ne uspije privesti baš onu osobu koja je trebala biti prognana.  

Bildergalerie Seehofer Merkel (picture-alliance/dpa/M. Müller)

Ministar unutrašnjih poslova Seehofer svakako želi javnosti pokazati kako vlada nešto čini.

Druge točke nisu tako bezazlene: tražitelji azila će biti obavezni točno javiti gdje će noćiti. Oni smješteni u grupna prihvatilišta će morati imati elektronsku iskaznicu sa kojom će moći primati i poštu. Drugim riječima, elektronski će biti evidentirano i ako njihov zahtjev za boravkom bude odbijen.

„Nema veze sa realnošću"

No najveće kritike na te planove Berlina čuju se iz pokrajinskih ministarstava unutrašnjih poslova: za migrante se tu prvenstveno skrbi policija 16 pokrajina ove zemlje. Ministar unutrašnjih poslova Donje Saske Boris Pistorius kaže kako je za te planove „saznao iz novina – kao vjerojatno i ostalih 15 kolega". Na postaji ARD se žali kako se iz Berlina donedavno čulo da nekakvi planovi uopće ne postoje, a i ono što stoji u tom dokumentu nije nešto osobito novo. I što je najvažnije: hoće li konačno savezna vlada i savezna policija preuzeti odgovornost za tražitelje azila? Pokrajinska ministarstva nemaju ništa protiv: čitav zadatak traži velik broj policajaca i službenika kojih jednostavno nema dovoljno.

I povrh toga: ako će se slijediti takav međudržavni sporazum, onda savezna, a ne pokrajinska vlada treba naći način da se te osobe protjera u prvu zemlju ulaska. A zapravo tu leži i najveća poteškoća: Njemačka je prošle, 2017. službeno zatražila od prvih zemalja ulaska u EU da prihvate preko 64.000 osoba. No tu nedostaje i suradnje među nadležnim službama, a i te zemlje se baš ne žure odgovoriti Njemačkoj na takav zahtjev. Rezultat jest da je prošle godine doista protjerano samo 7.100 osoba po sporazumu kako je dogovoreno u Dublinu. A ove godine ih je za sada oko 8.000.  

Rumänien Situation von Flüchtlingen | Fatima (DW/C. Ștefănescu)

Kako se čini, ipak se otvaraju "mala vrata" i za izbjeglice koje su prvobitno bile na spisku zavraćanje u zemlju porijekla

Prvi korak prema Zakonu o useljavanju

No dok se još razmišlja kako da se protjeraju migranti koji su u ovoj zemlji protivno postignutim sporazumima, ovog utorka je učinjen velik korak prema novom Zakonu o useljavanju. Vladajuća koalicija kršćanskih i socijaldemokrata se složila oko osnovnih načela kako olakšati stručnoj radnoj snazi dolazak i boravak u Njemačkoj. Pretpostavka je da je njegova kvalifikacija za mjesto koje se traži i priznata u ovoj zemlji. Dosad je sporno bilo pitanje kako će te osobe naći posao ako uopće nisu u Njemačkoj i tu je kompromis CDU/CSU-a i SPD-a kojim će im biti dozvoljen boravak od šest mjeseci za traženje zaposlenja. Ali i inače, najbolja je pretpostavka za dobivanje boravišne dozvole već potpisani radni sporazum sa njemačkim poslodavcem.

Tu je konačno i ipak otvorena mogućnost migrantima i odbijenim tražiteljima azila da ostanu raditi u Njemačkoj: po ovom prijedlogu i kako prenosi agencija Reuters, da najmanje 18 mjeseci već jesu zaposleni puno radno vrijeme – dakle 35 sati tjedno i da su plaćali odgovarajuća socijalna davanja. Sve će to biti tek dio novog Zakona o doseljavanju kojeg bi Vlada trebala prihvatiti 19. prosinca.

aš(dpa)

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android