Njemačko ujedinjenje: Vodeća uloga u Europi?

25 godina nakon ponovnog ujedinjenja Njemačka je još uvijek "jedna oklijevajuća sila sa prevlašću koju ne želi", smatra Sasha de Wijs, uspolenik think-thank organizacije "Crisis Action" iz Brisela. Njemačka je prije svega jaka jer su njeni susjedi toliko slabi, smatra on. Još 2013. godine je britanski magazin "The Economist" napisao da je Njemačka nevoljki hegemon koji bi morao preuzeti veće vodstvo. "Europa je njemačka", napisao je s druge strane Eric Bonse, dopisnik berlinskog Tageszeitunga iz Brisela. On upućuje na preveliki utjecaj koji su Nijemci imali u europskim institucijama kao što su Europska komisija, Vijeće ministara i Parlament. Nasuprot tome bivša francuska ministrica za europska pitanja Noelle Lenoir ne vidi "njemačku premoć" u Europi. "Njemačka kancelarka Angela Merkel je možda najviše proeuropska šefica vlade koja trenutno postoji u Europi. Ona prije svega može sklopiti kompromise i ima obzira prema Francuskoj", rekla je nedavno Lenoir za francusku televiziju France24.

Njemačka i Francuska kao neizbježni par

Tradicionalno je njemačko-francuski tandem bio okosnica europskog jedinstva i motor za novi razvoj. U ovom tandemu je trenutno Njemačka upravljačka snaga, vjeruje njemački poslanik u Europskom parlamentu Elmar Brok. No to nije tako, kaže on, zato što je to Njemačka neizostavno željela, već zato jer je Francuska ekonomski slaba i zaokupljena internim reformama. Brok je član Odbora za vanjska pitanja u Europskom parlamentu i bio je poslanik u Strazburu još u vrijeme ponovnog ujednjenja Njemačke. "Vjerujem da mi uopće ne želimo rado sami imati vodstvo. Zbog toga se nadam da će Francuska ponovo doći u punoj snazi. Psihološki je često jednostavnije kada se radi u dvoje kao što je to često bio slučaj u prošlosti. Vjerujem da ekonomski razvoj Francuske mora biti pozitivan da bismo mogli ostvariti tu dvojnu vodeću ulogu", kaže Brok za DW. On kaže da bi također bilo važno uključiti Poljsku kao trećeg partnera u liderstvu.

Automatsko članstvo u EU za istok Njemačke

U Briselu se samo još sa stidom prisjećaju strahovanja koja su postojala među određenim članicama poput Francuske i Velike Britanije kada je riječ o ponovnom ujedinjenju Njemačke. U političkoj svakodnevici to više ne igra nikakvu ulogu. Članstvo u EU je građanima bivšeg DDR-a 1990. godine praktično preko noći, zahvaljujući članstvu Savezne republike, palo u krilo. Nisu bili potrebni dugi pregovori i mukotrpni postupci, prisjeća se bivši službenik Europske komisije, Carlo Trojan. On je 1990. godine učestvovao u pregovorima između Bonna i Berlina o ugovoru o ujedinjenju. Već u junu 1990. godine EU je prihvatila prijem građana DDR-a u članstvo u Uniji, koja se u to vrijeme zvala Europska zajednica. Istodobno je na Samitu u Dublinu 1990. godine pokrenut razvoj monetarne i političke unije. Kratko rečeno: euro je bio protuusluga Nijemaca za jedinstvo.

"Mi smo veliki i ne trebamo podučavati"

U aktualnim krizama oko eura, Grčke, Ukrajine i sada izbjeglica glavnu riječ često vodi Njemačka. Posebice premoć u ekonomskoj i fiskalnoj politici vodi do toga da se ponovo vraća kliše o odvratnim Nijemcima. Plakati u Grčkoj i Italiji na kojima je njemačka kancelarka prikazana u uniformi SS-a ili kao Hitelerova dvojnica svjedoče o tome. Sa svojom politikom štednje Njemačka je podijelila Europu.

Poslanik u Europskom parlamentu, iz redova njemačkih demokršćana, Brok savjetuje skromnost: "Moramo samo paziti na to da mi kao najveća zemlja to ne ističemo stalno jer bi to moglo za posljednicu imati nepovjerenje manjih zemalja. Mi ih ne trebamo uvijek podučavati. To uvijek moramo imati na umu."

"Njemačka bi trebala preuzeti više vodstva"

A kako to vidi predstavnik jedne male zemlje? Bivši belgijski premijer Guy Verhofstadt u razgovoru za DW je rekao da bi Njemačka mogla biti ambicioznija i nastupati energičnije. "Možda smo nakon ponovnog ujedinjenja malo izgubljeni. Njemačka je preuzela vodstvo i rekla da moramo unaprijediti integraciju europskog kontinenta. To je uvijek bila istorijska zadaća Njemačke u 20. stoljeću. Nadam se da će to Njemačka nastaviti. Trebamo njemačke lidere", smatra Belgijanac Guy Verhofstadt koji danas vodi Klub poslanika liberalnih stranaka u Europskom parlamentu.

Deficite u njemačkoj ulozi u Europi Elmar Brok vidi posebice kada je riječ o zajedničkom vanjskopolitičkom djelovanju Njemačke i Francuske. "Vjerujem da trebamo bolju koordinaciju strategije. Francuzi su veoma zainteresirani za Afriku, mnogo više su zainteresirani za prostor Sredozemlja. Oni su više spremni i više su u stanju preuzeti vojno vodstvo. Moramo to više zajednički usaglašavati kako bi razbili zajedničku strategiju na prostoru Europe." U slučaju ukrajinske krize i Rusije to je funkcioniralo veoma dobro, smatra francuska profesorica politologije Noelle Lenoir. "Merkelova i predsjednik Hollande tu dobro surađuju", rekla je Lenoir za francusku televiziju France24. Ona kaže da njemačko-francuskom tandemu naravno nedostaje jasan cilj o tome u kojem pravcu bi trebao ići projekt Europa.

Odvažiti se na skok

To smatra i bivši belgijski premijer Guy Verhofstadt. On se žali da nedostaje dugoročna vizija Europe. "Uvijek idemo korak po korak naprijed. Ali korak po korak je premalo kada se radi o krizi eura ili izbjegličkoj krizi. Tako uvijek zaostajemo. Ponekad se u životu mora odvažiti na veliki skok. To važi i u privatnom životu, ali to važi i za nadnacionalne organizacije poput Europe."