Njemačka: Za koga će glasati useljenici?

Zbog ljubavi je došao u Berlin, kaže Juan Diaz smiješeći se. Odmah se zaljubio u grad u kome se pripadnici mnogih nacionalnosti protežu kao kakav šaroliki tepih. Juan Diaz je Amerikanac, a njegovi roditelji Kubanci koji su od režima Fidela Castra pobjegli u Miami. Juan Diaz već sedam godina ima njemačko državljanstvo. "Zatražio sam državljanstvo jer želim imati pravo suodlučivanja. Želim i ja odlučivati o tome ko će biti kancelar, ko će ući u parlament."

Prema posljednjim podacima Saveznog ureda za statistiku objavljenim 2011, u Njemačkoj živi 16 miliona stanovnika stranog porijekla. Riječ je o ljudima koji su sami napustili svoju domovinu ili čiji su roditelji, baka i djed došli živjeti u Njemačku. Veliki dio njih je isuviše mlad ili ne može birati jer nema njemačko državljanstvo. Jer, samo ko ima njemački pasoš, ima pravo glasa. Izuzetak su građani EU. Oni i bez državljanstva mogu glasati na lokalnim i izborima za Evropski parlament.

Prema podacima Saveznog ureda za statistiku, na predstojećim parlamentarnim izborima u septembru će jedna trećina ljudi stranog porijekla moći glasati. Tendencija je u porastu: 2011. je njemačko državljanstvo dobilo čak 100.000 građana.

Stranačka naklonost zavisi i od zemlje proijekla

Jedna studija Saveznog ureda za migracije i izbjeglice urađena 2012. pokazala je da ljudi stranog porijekla prosječno manje izlaze na glasanje. Za Juana Diaza je to nezamislivo: "Fantastično je kada u poštanskom sandučiću nađem obavještenje gdje i kada mogu glasati. Pravo glasa je značajno osnovno ljudsko pravo. " Kao medijator između sukobljenih strana on mnogo putuje, često i po zemljama Balkana. U tom slučaju svoj glas on šalje putem pošte.

Useljenici u Njemačkoj prilikom glasanja su naklonjeniji dvjema velikim strankama - Demokršćanskoj uniji (CDU) i Socijaldemokratskoj stranci (SPD), kaže Ingrid Tucci sa Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja. Ona je istraživala lojalnost ljudi stranog porijekla prema strankama. Rezultati su pokazali da oni koji su 50-ih, 60-ih godina u Njemačku došli kao "gastarbajteri" iz južne Evrope, Jugoslavije i Turske, biraju SPD. Ti useljenici tradicionalno dolaze iz "radničkog miljea". Ljudi njemačkog porijekla koji su nakon kraja Hladnog rata iz Sovjetskog saveza došli u Njemačku, više su naklonjeni Demokršćanskoj i Kršćansko-socijalnoj uniji (CDU/CSU) .

Religija, kaže Tucci, igra relativno malu ulogu. Njena istraživanja su pokazala da religija, stepen obrazovanja i profesija imaju samo mali utjecaj na naklonjenost nekoj stranici. Istraživanja su pokazala i da opredijeljenost prema CDU-u ili SPD-u polako nestaje u drugoj generaciji. Čak 18 odsto djece useljenika bi svoj glas dali stranici Zelenih.

Juan Diaz ne želi reći za koga će u septembru glasati. U prošlosti je radio za jednog CDU političara, bio je aktivan tokom mnogih sjednica Zelenih, a često posjećuje i razne stranačke političke diskusije u Berlinu.

Autori: Naomi Conrad / Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić