"Njemačka se zalaže za perspektivu Balkana u EU"

Zapadni Balkan sve više dolazi u fokus njemačke vanjske politike. Regija se nalazi pred odlučujućim tjednima, kako je jasno naglašeno tokom prvog službenog posjeta njemačkog ministra vanjskih poslova Guide Westerwellea Tirani. Do lipnja bi se trebali donijeti važni zaključci u kojoj mjeri Albanija, ali i susjedne zemlje, napreduju prema Europskoj uniji. Albanija se trudi dobiti kandidatski status, a Berlin podržava te ambicije.

"Njemačka se zalaže za europsku perspektivu država Zapadnog Balkana. Albanske napore na putu prema EU-u podržavamo isto tako kao i napore svih drugih država Zapadnog Balkana", pojasnio je Westerwelle nakon sastanka s njegovim albanskim kolegom po funkciji Edmondom Panaritijem.

"Bez popusta, ali i bez otežavanja"

"Ne može biti popusta, ali neće biti ni umjetnih otežavanja", dodao je njemački šef diplomacije. Kriteriji poput demokracije, vladavine prava i neovisnosti pravosuđa se sada moraju provesti i u Albaniji, kazao je Westerwelle. Izričito je istaknuo važnost okončanja konflikata radi "dobrosusjedske suradnje", kao i potrebu mirnog suživota raznih etničkih skupina.

EU- ambicije te balkanske zemlje su međutim u sjeni nacionalističkih tonova. U studenom prošle godine, kratko prije 100. godišnjice osnivanja Republike Albanije, premijer Sali Berisha je držao provokativan govor, koji se sveo na poruku o nužnosti ujedinjenja svih Albanaca na Balkanu u jednoj državi.

Nastupi albanskog šefa vlade su u Bruxellesu registrirani sa zabrinutošću, jer su doveli do napetosti u odnosima s Makedonijom i Grčkom, gdje žive mnogi Albanci. Prethodno je ministarstvo vanjskih poslova SAD-a osudilo velikoalbanske vizije Salija Berishe, navodeći da one ugrožavaju regionalnu stabilnost. 

Westerwelleova upozorenja Berishi

Guido Westerwelle je jasno kazao da odbija takvu nacionalističku retoriku i dodao da se političari moraju odgovorno ophoditi prema nacionalnim osjećajima, posebno u izbornim vremenima. Velikoalbanske izjave su bile i tema tokom razgovora Westerwellea i Berishe u Tirani. Westerwelleova poruka domaćinu, ali i nacionalističkim snagama u cijeloj regiji, je bila nedvosmislena: "Zajednički cilj mora biti da sve države regije jednog dana budu dio Europske unije, gdje se svi ljudi mogu slobodno kretati. Zbog toga za nas ne dolaze u obzir pomjeranja granica, pa ni na Balkanu, jer granice u Europi gube na važnosti."

U Tirani se Westerwelle susreo i s predsjednikom Albanije, Bujarom Nishanijem, kao i s Edijem Ramom, predsjedateljem oporbene Socijalističke partije. U svim tim razgovorima je bilo riječi o izgradnji bilateralnih odnosa, aktualnim unutarnjopolitičkim kretanjima, borbi protiv korupcije i kriminala, kao i o diskusiji o odnosu prema potražiteljima azila iz te balkanske države. Pritom je istaknuto da Njemačka i Albanija teže jačanju gospodarskih odnosa. Posebice za Albaniju je to od velike važnosti, jer je to jedna od najsiromašnijih zemalja Europe.

Makedonija: zastoj eurointegracija i "lažni azilanti"

Njemačko-albanski odnosi su se produbili tokom procesa demokratizacije Albanije, koji je započeo na proljeće 1991. godine. Albanija je jedna od zemalja koja je u fokusu suradnje po pitanju njemačke pomoći za razvoj. U lipnju 2006. je Albanija potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju učinila važan korak u smjeru Europske unije. U travnju 2009. je Albanija postala članica NATO-a. Od prosinca 2010. albanski građani mogu bez vize na rok od tri mjeseca putovati u Šengensku zonu. Sada se još jedino čeka status kandidata za EU, kako bi se moglo dalje napredovati u tome smjeru.

Za razliku od Albanije, Makedonija već ima status kandidata od 2005. godine. No od tada su pregovori s Europskom unijom zastali, među ostalim, i zbog spora oko imena, koji Skoplje vodi sa susjednom Grčkom. O napretku Makedonije na putu prema Europskoj uniji, međuetničkim problemima u toj zemlji, kao i o povećanom broju potražitelja azila iz Makedonije u Njemačkoj, će biti riječi i u Skopju tijekom posjeta Westerwellea ovoga petka (22.2.). EU-perspektiva Makedonije, kao i problem s "lažnim azilantima" su na dnevnom redu sastanaka njemačkog šefa diplomacije s predstavnicima državnog vrha i oporbom u Skopju.

Autori: Srećko Matić / Marina Martinović

Odg. urednica: Jasmina Rose