1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka: Pored integracije problem i asimilacija

2. novembar 2010

U Berlinu će se u srijedu (3.11.) održati 4. integracijski samit. Predstavnici 35 migrantskih građanskih udruženja, saveznih pokrajina, opština i političkih stranaka razgovarati će o problemima migranata.

https://p.dw.com/p/PwNu
Angela Merkel (prva s lijeva) želi pospješiti integraciju stranacaFoto: picture-alliance/dpa

Samit koji je 2006. godine inicirala njemačka kancelarka Angela Merkel organizuje se s ciljem rješavanja gorućih problema i bolje integracije 15 miliona stranaca u njemačko društvo. Problemi sa kojim se suočavaju mlađe generacije migrantskih grupa iz zemalja zapadnog Balkana u Njemačkoj nije integracija, već asimilacija, poručuju njihovi predstavnici na samitu u Berlinu. Državljani nekadašnje Jugoslavije koji su krajem šezdesetih godina počeli dolazili u Njemačku, važili su kao najbolje integrisana grupa migranata, kaže Bosiljka Šedlih (Schedlich), predsjednica berlinskog udruženja ”Kultura jugoistočne Evrope”:

Deutschland Islamkonferenz Symbolbild
U Njemačkoj živi oko 15 miliona stanovnika stranog porijeklaFoto: AP

„Ljudi sa sela i bez obrazovanja teže su učili njemački jezik, ali su vrijedno radili i prihvatili njemačku kulturu kao sastavni dio njihovog novog života. Ljudi koji su u Njemačku došli kao izbjeglice devedesetih godina imali su lošiju startnu poziciju. Pravo na rad stekli su tek nakon deset godina, ali im diplome do danas nisu priznate“, objašnjava Bosiljka Šedlih. Ona dodaje: „Većina naših ljudi je insistirala na tome da njihova djeca idu u školu i da se integrišu u ovo društvo. Ima tu grupa koji su imali problema i u nekadašnjoj Jugoslaviji sa integracijom u društvo, oni svoje probleme donose i ovamo. Njima je potrebno posebno pomoći.”

„Problem nije integracija već asimilacija“

Mijo Marić, dijete takozvanih nekadašnjih gastarbajtera, danas je predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa u Njemačkoj. Suprotstavlja se paušalizaciji stranaca. Marić smatra da su diskusije o integraciji stranaca usmjerene prema problemima i da se dobri primjeri uopšte ne tematizuju. To potvrđuje i primjer treće i četvrte generacije hrvatskih doseljenika kojim asimilacija predstavlja mnogo veći problem, poručuje Mijo Marić: ”Nije dovoljno za utakmicu Hrvatske samo dići zastavu i nositi šahovnicu na trikou, nego je važno govoriti svoj jezik, znati gdje su korijeni, njegovati svoj identitet. To obuhvaća na primjer potrebu za hrvatskom dopunskom školom.”

„Za integraciju potrebna pomoć, a ne sankcije“

Gastarbeiter aus Jugoslawien in Deutsschland
"Gastarbajteri" iz bivše Jugoslavije nikada nisu imali problem s integracijomFoto: picture-alliance/ dpa

Njemački parlamentarac iz Stranke Zlenih Jozef Vinkler (Josef Winkler) ne očekuje mnogo od ovogodišnjeg integracijskog samita. Problem predstavlja što njemačka vlada ne uvažava prijedloge migrantskih udruženja o suzbijanju diskriminacije stranaca i poboljšanju boravišno-pravnih pitanja, kaže Vinkler. I ovogodišnji samit će se, kao i prethodni, svesti na diskusiju o načinu sankcionisanja i uvođenje strožijim pravilima za integraciju stranaca, komentariše ovaj njemački parlamentarac. ”Mi želimo diskutovati o pravima stranaca u Njemačkoj, ne o simboličnoj politici, već o konkretnim stvarima: šta učiniti sa djevojkama i ženama koje nemaju završenu školsku spremu, a šta sa nezaposelnim mladićima? Potrebni su nam i tačni vremenski okviri do kada šta treba da uradimo. Mi uvijek govorimo da želimo miran suživot, ali ako to ne učinimo u narednih deset godina, od suživota ništa!”

Autor: Selma Filipović

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić