1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka politika na Bliskom istoku

22. decembar 2012

Prije dvije godine u Tunisu se spalio prodavač voća Mohamed Bouazizi. Njegova smrt izazvala je nerede i revolucije u nekoliko arapskih zemalja. Ti događaji postavili su nove izazove pred njemačku spoljnu politiku.

https://p.dw.com/p/176Cp
Foto: dapd

Arapska revolucija postavila je veoma teška pitanja pred njemačku spoljnu politiku. Prevrat se odvijao drugačije nego što se to prvobitno očekivalo. Ako je uopšte nešto na tom planu jasno, onda je to činjenica da će se do novog poretka doći zaobilaznim putevima. Ako se do tih ciljeva uopšte dođe.

Međutim, Njemačka je ipak uspjela da odredi svoj kurs na planu spoljne politike. Andreas Peške, portparol Ministarstva spoljnih poslova u pisanom odgovoru DW, kaže da je njemačka vlada oduvijek podržavala demokratske promjene u Sjevernoj Africi. „Vlada je uvijek imala jasan stav da se ljudska prava moraju poštovati, čak i u vrijeme velikih društvenih prevrata. Nova vlast mora da ponudi perspektivu i osnovna prava svim društvenim i vjerskim grupama.“

Treba li naoružavati pobunjenike?
Treba li naoružavati pobunjenike?Foto: AP

Samokritika na planu ljudskih prava

U svakom slučaju, promjene koje su se dogodile dale su povod za kritičko preispitivanje njemačke spoljne politike prije promjena. Njemačka je sarađivala sa autokratima u Tunisu i Egiptu u različitim oblastima – na planu bezbijednosne politike, izbjeglica i trgovine. Hajo Lenc, šef Odjeljenja za Bliski i Sredni istok i Sjevernu Afriku fondacije „Fridrih Ebert“ kaže: „Mi smo, u saradnji sa Evropskom unijom, precijenili neke ciljeve, poput migracije ili bezbijednosti. To ide na naš račun. Na drugoj strani su zapostavljeni ciljevi koji se tiču transparentnosti, ljudskih prava, participacije, otvorenih političkih procesa, slobode medija.“

Sa tim mišljenjem se slaže i Rupert Polenc, predsjednik Spoljnopolitičkog odbora Bundestaga, iz redova vladajuće Hrišćansko-demokratske unije (CDU). Njemačka vlada trenutno sprovodi pet političkih ciljeva: ekonomsku saradnju, politiku izbjeglica i migracija, borbu protiv međunarodnog terorizma, priznanje Izraela kao jevrejske demokratske države sa sigurnim granicama, koja sa svojim susjedima može da živi u miru na bazi rješenja sa dve države i konačno, angažman na planu modernizacije, demokratizacije, vladavine prava i ljudskih prava. Neke od tih ciljeva njemačka vlada je i prije prevrata preusmjerila.

Angela Merkel i svrgnuti egipatski predsjednik Mubarak u Berlinu 2010.
Angela Merkel i svrgnuti egipatski predsjednik Mubarak u Berlinu 2010.Foto: AP

Saradnja sa vlastima u Egiptu

Polenc kaže da je neophodno raditi na planu ostvarivanja poštovanja ljudskih prava i vladavine zakona. Kada se radi o Egiptu, te ciljeve je potrebno ostvarivati u saradnji sa novom vladom: „Ubijeđeni smo da su ti ciljevi u interesu Egipćana“, kaže predsjednik Spoljnopolitičkog odbora Bundestaga.

Zahtjevi njemačke vlade se razlikuju kada se radi o Siriji, gdje vlada nasilje. „Intervencija nije preporučljiva“, kaže Hajo Lenc iz fondacije „Fridrih Ebert“. Ipak, bilo bi mudro podržati Opozicioni savez, koji je osnovan prije nekoliko nedjelja. A mora se, kaže, razmišljati i njegovom naoružavanju.

Autori: Kersten Knip / Željka Bašić-Savić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić