1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka o Srbiji deset godina poslije petog oktobra

5. oktobar 2010

Njemački politolozi i analitičari su podijeljenog mišljenja o procesu demokratizacije Srbije i njenog društva. Jedni smatraju da bi Srbija trebala da bude mnogo dalje, drugi poručuju da je napredak po mnogo čemu vidljiv.

https://p.dw.com/p/PTiF
Beograd - neredi ispred parlamenta 5. oktobra 2000.
Beograd - neredi ispred parlamenta 5. oktobra 2000.Foto: Picture alliance/dpa

Kada je prije nekoliko dana u Berlinu boravila Slavica Đukić-Dejanović, danas demokratska predsjednica Narodne Skupštine Srbije, koja je za vrijeme diktature Slobodana Miloševića bila njegova bliska saradnica, njen kolega, predsjednik njemačkog parlamenta Norbert Lammert je prokomentarisao: ”Ne mogu se previdjeti promjene u Srbiji koje su uslijedile proteklih godina, prije svega orijentacija Srbije ka Evropskoj zajednici. To potvrđuje i Izvještaj o napretku kojeg je sačinila Evropska Komisija. Međutim, taj isti Izvještaj ukazuje i na činjenicu da se određeni ciljevi sprovode na papiru, ali se istovremeno ne realizuju i u praksi.”

Slavica Đukić Dejanović i Norbert Lammert
Slavica Đukić Dejanović i Norbert LammertFoto: Selma Filipovic

”Građani, bavite se manje nacionalizmom, a više stvarnim problemima!”

Wolfgang Klotz, koji u Beogradu vodi kancelariju njemačke političke fondacije ”Heinrich Böll” smatra da Srbija danas nije tamo gdje bi trebala da bude jedna evropska zemlja koja je prije deset godina počela sa demokratizacijom društva. U Srbiji postoje veliki strahovi i nema povjerenja između vladajuće elite i građana, ocjenjuje Klotz. ”Iako se u javnosti drugačije predstavlja, vladajuća elita nije svjesna šta bi Evropa trebala značiti za njih i Srbiju. Kada bi se i građani od jutra do mraka manje bavili nacionalnim pitanjima koje im preko medija serviraju političari, a više stvarnim problemima, poput funkcionalnog zdravstvenog i obrazovnog sistema, tada bi Srbija bila na brzom putu u dobru budućnost”, kaže Klotz.

Demokratija se ne postiže preko noći
Kofer pun novca
Srbija se bori s korupcijomFoto: BilderBox

Nema sumnje da je Srbija danas demokratičnija u odnosu na prije deset godina, kaže Solveig Richter, stručna saradnica njemačke Fondacije nauka i politika. Milošević je za vrijeme svoje vladavine unutrašnje i spoljnopolitičke ciljeve sprovodio djelimično i sa silom, dok današnja vlada to čini diplomatskim mirnim putem, objašnjava Richter i dodaje: „Naravno da je Srbija i dalje zemlja u tranziciji koja gradi i jača svoju demokratiju. Pri tome se u Srbiji, kao i u svim drugim zemljama u tranziciji, pojavljuju problemi kao što su korupcija, nepotizam, nedostatak medijske i pravosudne slobode, loša funkcionalnost institucionalnog sistema. Sve su to deficiti koji se u procesu demokratizacije ne mogu prevazići preko noći.”

Predsjednik Tadić često se ponaša protivustavno

Ni dugogodišnji dopisnik njemačkih štampanih medija iz jugoistočne Evrope Norbert Mappes - Niediek ne sumnja u poboljšanje i napredak Srbije u posljednjih deset godina. Ovaj novinar smatra da je u današnjoj Srbiji najveći problem nepotizam. Često su lični i privatni kontakti važniji od onih institucionalnih, pa se i sam predsjednik Srbije Boris Tadić ponaša protivustavno, komentariše Mappes-Niediek. ”Predsjednik Boris Tadić vrlo često prelazi svoja ovlaštenja koja su mu ustavom propisana. Možda to ponekad i ima pohvalan cilj, ali to nije u skladu s onim što mu ustav nalaže”, kaže novinar Norbert Mappes-Niediek.

Autorka: Selma Filipović

Odgovorna urednica: Marina Martinović